Hodovo (Stolac)
Hodovo | |
|---|---|
(naselje) | |
  Hodovo | |
| Koordinate: 43°08′41″N 17°55′32″E / 43.1448°N 17.9256°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton |  Hercegovačko-neretvanski |
| Općina | Stolac |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 377 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 36 |
| Matični broj | 170933[1] |
| Matični broj općine | 11606 |
Hodovo je naseljeno mjesto u općini Stolac, Bosna i Hercegovina. Nalazi se oko 10 km sjeverozapadno od Stoca. Sastoji se od nekoliko zaselaka, od kojih je zaselak Brdo najveće, a udaljen je od Hodova oko 1.5 km.
U doba razvijenog srednjeg vijeka tokom 14. i 15. stoljeća područje šire okoline Stoca pripadalo je srednjovjekovnoj župi Dubravi. Šefik Bešlagić je ranih 60-ih godina 20. stoljeća obradio četiri nekropole sa stećcima a materijal je objavljen 1970. godine. Konzervatorski radovi na nekropolama nisu obavljani. Nekropole stećaka u Hodovu su proglašene za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
- Nekropola sa stećcima na lokalitetu kod Boškailovih kuća (Glavica i Haremi), zaselak Brdo, zapadno od ceste Rotimlja-Hodovo-Dabrica. Blizu ceste smješteno je i pet kamenih tumula iz ilirskog perioda. Oko 15 m južno od nekropole i tumula je ograđeno aktivno mezarje.[2]
- Nekropola sa stećcima na lokalitetu kod Boškailovih kuća (Radan krst), zaselak Brdo [3]
- Nekropola sa stećcima na lokalitetu Perića njiva u zaseoku Perići,[4]
- Nekropola sa stećcima na lokalitetu Pogrebnice u zaseoku Brdo,[5]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
| Sastav stanovništva – naselje Hodovo | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[6] | 1991. | 1981.[7] | 1971.[8] | ||||
| Osoba | 377 (100,0%) | 418 (100,0%) | 601 (100,0%) | 666 (100,0%) | |||
| Hrvati | 339 (89,92%) | 345 (82,54%) | 515 (85,69%) | 551 (82,73%) | |||
| Bošnjaci | 38 (10,08%) | 73 (17,46%)1 | 80 (13,31%)1 | 72 (10,81%)1 | |||
| Srbi | – | – | 5 (0,832%) | 41 (6,156%) | |||
| Jugoslaveni | – | – | 1 (0,166%) | – | |||
| Crnogorci | – | – | – | 1 (0,150%) | |||
| Ostali | – | – | – | 1 (0,150%) | |||
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Šefik Bešlagić, Anali Historijskog instituta Jugoslavenske akakdemije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, godina XII, Dubrovnik, 1970., 113-163. - Stećci Hodova
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 23. 10. 2015.
- ^ "Arheološko područje Crkvina". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ "Arheološko područje Radan krst". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ "Arheološko područje Perića njiva". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ "Arheološko područje Pogrebnice". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 10. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 10. 2015.
