Hodovo (Stolac)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Hodovo
(naselje)
Hodovo nalazi se u Bosna i Hercegovina
Hodovo
Hodovo
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°08′41″N 17°55′32″E / 43.1448°N 17.9256°E / 43.1448; 17.9256Koordinate: 43°08′41″N 17°55′32″E / 43.1448°N 17.9256°E / 43.1448; 17.9256
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonFlag of Herzegovina-Neretva Canton.png Hercegovačko-neretvanski
OpćinaStolac
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto377
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 36
Matični broj170933[1]
Matični broj općine11606

Hodovo je naseljeno mjesto u općini Stolac, Bosna i Hercegovina. Nalazi se oko 10 km sjeverozapadno od Stoca. Sastoji se od nekoliko zaselaka, od kojih je zaselak Brdo najveće, a udaljen je od Hodova oko 1.5 km.

U doba razvijenog srednjeg vijeka tokom 14. i 15. stoljeća područje šire okoline Stoca pripadalo je srednjovjekovnoj župi Dubravi. Šefik Bešlagić je ranih 60-ih godina 20. stoljeća obradio četiri nekropole sa stećcima a materijal je objavljen 1970. godine. Konzervatorski radovi na nekropolama nisu obavljani. Nekropole stećaka u Hodovu su proglašene za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

  • Nekropola sa stećcima na lokalitetu kod Boškailovih kuća (Glavica i Haremi), zaselak Brdo, zapadno od ceste Rotimlja-Hodovo-Dabrica. Blizu ceste smješteno je i pet kamenih tumula iz ilirskog perioda. Oko 15 m južno od nekropole i tumula je ograđeno aktivno mezarje.[2]
  • Nekropola sa stećcima na lokalitetu kod Boškailovih kuća (Radan krst), zaselak Brdo [3]
  • Nekropola sa stećcima na lokalitetu Perića njiva u zaseoku Perići,[4]
  • Nekropola sa stećcima na lokalitetu Pogrebnice u zaseoku Brdo, [5]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – naselje Hodovo
2013.[6]1991.1981.[7]1971.[8]
Osoba377 (100,0%)418 (100,0%)601 (100,0%)666 (100,0%)
Hrvati339 (89,92%)345 (82,54%)515 (85,69%)551 (82,73%)
Bošnjaci38 (10,08%)73 (17,46%)180 (13,31%)172 (10,81%)1
Srbi5 (0,832%)41 (6,156%)
Jugoslaveni1 (0,166%)
Crnogorci1 (0,150%)
Ostali1 (0,150%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Šefik Bešlagić, Anali Historijskog instituta Jugoslavenske akakdemije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, godina XII, Dubrovnik, 1970., 113-163. - Stećci Hodova

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 23. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Arheološko područje Crkvina". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Arheološko područje Radan krst". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Arheološko područje Perića njiva". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "Arheološko područje Pogrebnice". kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  7. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 23. 10. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]