Daorsoi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Daorson)
Idi na: navigaciju, pretragu
Daorson, ostaci zidina u Ošanićima kod Stoca, oko 3. vijeka p. n. e.

Daorsoi ili Daorson (grčki: ΔΑΟΡΣΩΝ) je bio glavni grad heleniziranog Ilirskog plemena Daorsa, danas u selu Ošanići povrh Stoca (IV-III vijek p. n. e.). Daorsi su bili ilirsko pleme koje je živjelo od 300. do 50. godine prije nove ere u dolini rijeke Neretve i ovdje izgradilo svoj megalitski grad. Danas se na pustom području nekadašnjeg grada Daorsona nalaze kamene ruševine, brojni spomenici.

Ostaci ovog nekad najjačeg grada u širem području nalaze se u Ošanićima, blizu Stoca u Bosni i Hercegovini. Činile su ga tri cjeline.

Gradina (Utvrđenje-Akropola)[uredi | uredi izvor]

Središnje i najvažnije mjesto zauzima tvrđavaakropola koja je bila opasana "kiklopskim" zidinama od golemih kamenih blokova (sličan onima u Mikeni u Grčkoj). U njoj su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Odbrambeni zid koji se pruža od jugozapada prema sjeveroistoku bio je dug 65 metara, širok 4,2 m, a visok između 4,5 i 7,5 metara, imao je vrata i tornjeve na oba kraja.

Zaravan Banje[uredi | uredi izvor]

Ovdje se nalazilo planski organizirano naselje, podignuto nakon Akropole, na površini od oko 15 ha. Mnoštvo ostataka raznih većih i manjih objekata sačuvani su u temeljnoj zoni. Izdvajaju se kvartovi sa trgovima, nekropola, dvije gradske cisterne.

Podgradinski prostor (Greben)[uredi | uredi izvor]

Na istočnim liticama, odmah ispod stjenovitog podnožja Gradine, pa sve do 100 m iznad obale rijeke Radimlje nalaze se terase usječene sa jedne strane u živu stijenu, a sa druge ojačane podzidom. Bile su povezane stepenicama sa Akropolom. Na njima otkriveno je desetak stambenih objekata sa pripadajućim malim dvorištima. Postojale su i manje horizontalne prometnice.

Daorsi su preuzeli grčki jezik i pismo, te su bili u stalnim trgovačkim vezama sa Grcima. Pronađeni su ostaci brojnih amfora za vino te dijelova fine keramike, ali najvredniji nalaz je brončana kaciga ukrašena nizom grčkih likova: Afrodite, Nike, Helija, Dioniza, Muza, Pegaza i drugih, a natpis na njoj je sličan natpisu na kacigi pronađenoj u Makedoniji. Pronađeni su također i ostaci granitne skulpture Kadma i Harmonije, ali i Ilirski reljef sa trinaest zmija i pet pari orlovskih krila.

U jednom manjem objektu pronađena je kovaonica novca s prigodnim alatima i matricama, 39 raznih novčića (29 s likom kralja Ballaiosa iz 168. p. n. e., te 9 sa grčkim natpisom ΔΑΟΡΣΩΝ i likom lađe). Novac je značio nezavisnost plemena Daorsa, kao i potvrdu da su imali razvijeno zanatstvo, kulturu i trgovinu sa drugim narodima.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Reference[uredi | uredi izvor]

  • K.Hoermann i V. Radimsky, Ošanići kod Stoca, GZM 1892. Sarajevo str. 40-46.
  • Đuro Basler, Gradina na Ošanićima kod Stoca, Naše starine III, Sarajevo, 1956. str. 79-94.
  • Z. Marić, Razultati istraživanja utvrženog ilirskog grada kod Ošanića blizu Stoca (1890.-1978.). Hercegovina 9, Mostar 1995., str. 43-93./Hercegovina 10, Mostar 1995., str. 7-33.