Daorsoi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Daorson)
Jump to navigation Jump to search
Daorson, ostaci zidina u Ošanjićima kod Stoca, oko 3. vijeka p. n. e.

Daorsoi ili Daorson (grčki: ΔΑΟΡΣΩΝ) bio je glavni grad heleniziranog Ilirskog plemena Daorsa, danas u selu Ošanjići povrh Stoca (4–3. vijek p. n. e). Daorsi su bili ilirsko pleme koje je živjelo od 300. do 50. godine prije nove ere u dolini rijeke Neretve i ovdje izgradilo svoj megalitski grad. Danas se na pustom području nekadašnjeg grada Daorsona nalaze kamene ruševine, brojni spomenici.

Ostaci ovog nekad najjačeg grada u širem području nalaze se u Ošanjićima, blizu Stoca u Bosni i Hercegovini. Činile su ga tri cjeline.

Gradina (Utvrđenje-Akropola)[uredi | uredi izvor]

Središnje i najvažnije mjesto zauzima tvrđavaakropola koja je bila opasana "kiklopskim" zidinama od golemih kamenih blokova (sličan onima u Mikeni u Grčkoj). U njoj su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Odbrambeni zid koji se pruža od jugozapada prema sjeveroistoku bio je dug 65 metara, širok 4,2 m, a visok između 4,5 i 7,5 metara, imao je vrata i tornjeve na oba kraja.

Zaravan Banje[uredi | uredi izvor]

Ovdje se nalazilo planski organizirano naselje, podignuto nakon Akropole, na površini od oko 15 ha. Mnoštvo ostataka raznih većih i manjih objekata sačuvani su u temeljnoj zoni. Izdvajaju se kvartovi s trgovima, nekropola, dvije gradske cisterne.

Podgradinski prostor (Greben)[uredi | uredi izvor]

Na istočnim liticama, odmah ispod stjenovitog podnožja Gradine, pa sve do 100 metara iznad obale rijeke Radimlje nalaze se terase usječene s jedne strane u živu stijenu, a s druge ojačane podzidom. Bile su povezane stepenicama s Akropolom. Na njima je otkriveno desetak stambenih objekata s pripadajućim malim dvorištima. Postojale su i manje horizontalne prometnice.

Daorsi su preuzeli grčki jezik i pismo, te su bili u stalnim trgovačkim vezama sa Grcima. Pronađeni su ostaci brojnih amfora za vino te dijelova fine keramike, ali najvredniji nalaz je brončana kaciga ukrašena nizom grčkih likova: Afrodite, Nike, Helija, Dioniza, Muza, Pegaza i drugih, a natpis na njoj je sličan natpisu na kacigi pronađenoj u Makedoniji. Pronađeni su također i ostaci granitne skulpture Kadma i Harmonije, ali i Ilirski reljef s trinaest zmija i pet pari orlovskih krila.

U jednom manjem objektu pronađena je kovaonica novca s prigodnim alatima i matricama, 39 raznih novčića (29 s likom kralja Ballaiosa iz 168. p. n. e, te devet sa grčkim natpisom "ΔΑΟΡΣΩΝ" i likom lađe). Novac je značio nezavisnost plemena Daorsa, kao i potvrdu da su imali razvijeno zanatstvo, kulturu i trgovinu s drugim narodima.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  • K. Hoermann i V. Radimsky, Ošanići kod Stoca, GZM 1892. Sarajevo str. 40–46.
  • Đuro Basler, Gradina na Ošanićima kod Stoca, Naše starine III, Sarajevo, 1956. str. 79–94.
  • Zdravko Marić, Rezultati istraživanja utvrđenog ilirskog grada kod Ošanića blizu Stoca (1890–1978). Hercegovina 9, Mostar 1995, str. 43–93 / Hercegovina 10, Mostar 1995, str. 7–33.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]