Teuta
.svg)
Teuta je bila ilirska kraljica[1] koja je vladala od 231. p. n. e. do 228. p. n. e.
Teuta je vladala kraljevstvom Ilira kao regent umjesto svog maloljetnog posinka Pineusa nakon smrti njenog muža Agrona (koji je vladao u periodu od oko 250-231. godine p. n. e. tokom kojeg je Ilirija bila na vrhuncu moći.[2] Prije Teute bio je oženjen Triteutom koja mu je rodila Pineusa).
Teuta je vladala iz Skadra, dobro utvrđene ilirske prijestonice uz pomoć philoi (gr. prijatelj) - savjetnika bivšeg kralja. U to vrijeme kraljevstvo se prostiralo od dalmatinske obale na sjeveru do rijeke Aous (Vjosa, u Albaniji) na jugu. Teuta je pokušala proširiti kraljevstvo zauzimanjem preostalih grčkih kolonija. Prvo je napadnut i osvojen Dyrrachium (Drač), grad Phoenice se predao a flota pod vođstvom Scerdilaidasa (Agronovog brata) poharala je Krf i Sarandu.
Vojna dejstva[uredi | uredi izvor]
Iliri su imali dobru flotu brzih i okretnih brodova te su je iskoristili za presretanje i pljačkanje brodova koji su plovili južnim Jadranom i Jonskim morem.[3] Posebno su bili ugroženi Grci jer je njihova ekonomija bila bazirana na trgovini morem. Treba imati u vidu da u antičko doba piratstvo nije bilo neuobičajeno, naprotiv, to je bila unosna aktivnost i time su se bavili svi, pa i moćni Rim. Međutim, ilirski pirati nisu pravili razliku između saveznika i neprijatelja pa su time nanijeli veliku štetu političkim odnosima Ilirije.
.svg)
S druge strane, ni Teuta nije imala kontrolu nad svojim vazalima a vodila je izolacionističku politiku. Brojne molbe za pomoć su upućivane prema Rimu od strane ilirskih žrtava ali je Rimu trebalo dugo vremena da se odluči riješiti ovaj problem. Issa (Vis) je bio godinu dana pod opsadom a rimski trgovci gubili brodove. Kap koja je prelila čašu bili su neuspjeli pregovori; Rim je poslao ambasadore da pregovaraju sa Teutom a jedan od njih je uvrijedio kraljicu pa je bio ubijen prilikom povratka.
Prvi ilirski rat[uredi | uredi izvor]
Rimljani su 229. godine p. n. e. sakupili vojsku od 20.000 vojnika, 2000 konjanika i 200 ratnih brodova i po prvi put došli na Balkan. To je bio početak prvog rimsko-ilirskoga rata. Prvo su napali Krf kojim je zapovijedao Demetrije Hvarski (Demetriusa). Nije jasno da li se jednostavno predao ili je bio potkupljen i izdao Teutu. U svakom slučaju bio je bogato nagrađen od strane Rimljana koji su mu dali veliki dio Teutinih posjeda (Nakon Teutinog povlačenja Rim mu je dao zapovijed nad Ilirijom a zatim je oženio Triteutu i oduzeo tron Pineusu.) Nakon Krfa, rimska vojska se iskrcala kod Apolonije i počela napredovati prema sjeveru, osvajajući grad za gradom. Uskoro je bio opkoljen i Skadar a Teuta se u međuvremenu sklonila u Rhizon (Risan).
U proljeće je poslala pregovarače u Rim i prihvatila poraz 227. godine p. n. e. Morala je odstupiti s prijestolja i prihvatiti uvjete o miru koji su bili vrlo nepovoljni za ilirsku kraljevinu. Ipak, Rimljani su dopustili opstanak kraljevstva, ali ograničenog na malu teritoriju oko Skadra uz zabranu plovidbe naoružanih brodova južnije od Lissusa, nedaleko od Skadra.[4]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Teuta | queen of Illyria | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 9. 2023.
- ^ Papazoglu, 1969, s.123
- ^ Bojanovski, 1988
- ^ Papazoglu, 169, s.142
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Bojanovski, Ivo (1988). BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA. ANUBiH, Sarajevo.
- Miočević, Duje Rendić (1968). Ilirski vladari u svjetlu numizmatičkih i epigrafskih izvora (PDF). Historijski zbornik, Povijesno društvo Hrvatske, Zagreb. Arhivirano s originala (PDF), 30. 1. 2020. Pristupljeno 13. 12. 2018.
- Papazoglu, Fanula (1969). Poreklo i razvoj ilirske države. ANUBiH - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO. Arhivirano s originala, 14. 7. 2020. Pristupljeno 30. 12. 2020.
- Papazoglu, Fanula (1969). Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi (PDF). ANUBiH, Sarajevo. Arhivirano s originala (PDF), 23. 9. 2018. Pristupljeno 13. 12. 2018.