Daorsi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Karta koja približno pokazuje razmještaj ilirskih plemena u Iliriji
Daorsi u okviru Ilirskog (Ardijejsko) kraljevstva

Daorsi (Daversi) su ilirsko pleme koje je živjelo u dolini rijeke Neretve, na području današnje Hercegovine od 300. do 50. godine prije nove ere. Plemensko središte im se nalazilo u velikom utvrđenom naselju kod mjesta Ošanjići u blizini Stoca po imenu Daorsoi ili Daorson, Daorsum (grčki: ΔΑΟΡΣΩΝ).[1] Smatra se da je grad Daorsoi osnovan u IV-III stoljeću p. n. e. na području naseljenom još u bronzano doba. Sadržavao je sve elemente grčkih gradova (kiklopske zidove, specifičnu urbanu arhitekturu, skupštinu i ostalo). Veličina i očuvanost ovog grada navode na zaključak da je pleme bilo prosperitetno i u dobrim odnosima sa susjedima pošto nisu uočeni tragovi razaranja kao na sličnim mjestima. Pošto su imali bliske odnose sa Grcima i stalne trgovačke veze sa njima, preuzeli su grčki jezik i pismo i postepeno se helenizirali. [2]

U jednom manjem objektu u gradu Daorsoi pronađena je kovnica novca s prigodnim alatima i matricama, 39 raznih novčića (29 s likom kralja Ballaiosa iz 168. p. n. e., te 9 novčića sa grčkim natpisom ΔΑΟΡΣΩΝ i likom lađe).[3] Novac je značio nezavisnost plemena Daorsa, kao i potvrdu da su imali razvijeno zanatstvo, kulturu i trgovinu sa drugim narodima.

Gustav Zippel smatra da su se Ardijejci sredinom 3. st. pne, s donje Neretve proširili i prema jugoistoku, te u svoju proširenu državu uključili i Daorse, zajedno sa Plerejima, Dokleatima i Labeatima[4]

Tokom posljednjeg ilirskog rata sa rimljanima 167. god, Daorsi su napustili Karavancija, Gencijeva polubrata, i prešli Rimljanima. Nakon rata i propasti ilirskog kraljevstva, odlukom rimskog senata postali su slobodni i immunes (oslobođeni poreza). Tada su brojali XXV dekurija (oko 7 – 8 000 stanovnika)

Napad 156. god. pne, tada još uvijek slobodnih Dalmata na Daorse, koji su se nalazili u rimskoj provinciji Ilirik, bio je povod za Prvi dalmatski rat.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bojanovski, 1988
  2. ^ "Enver Imamovic - On elements of political organization of illyrian communities". 'Prilozi', 30, Sarajevo, 2001., pages. 25-41. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  3. ^ Miočević, 1969
  4. ^ Zippel G. 1877. "Gustav Zippel - Die Römische Herrschaft in Illyrien". 1877. Pristupljeno 9. 2. 2016. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]