Enhilejci

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Karta koja približno pokazuje razmještaj ilirskih plemena u Iliriji

Enhilejci ili Enhelejci su ilirsko pleme koje je živjelo na području Boka kotorske, u današnjoj Crnoj Gori, kao i istočno od ovog zaliva, sve do grada Drača, u današnjoj Albaniji.[1]

Zemlja Enhilejaca se pominje u antičkim mitovima vezanim za Kadmosa i Harmoniju, doseljenika iz grčke Tebe. Kadmosov sin je po mitu imao ime Ilirios, eponim starih Ilira, kojima je Kadmos zavladao.[2] Po jednom fragmentu Filona, koji navodi Stefan Vizantinac, Kadmos je došao među Enhelejce, u grad Budvu, na volovskim kolima, da bi im (po podatku Apolodora) pomogao u ratu protiv Ilira („Illyri proprie dicti") koji su živjeli istočno od Neretve, a čije je ime kasnije prenijeto na niz drugih plemena kao skupni naziv. U Homerovom epu o trojanskom ratu poznati su po dvjema stvarima: po uzgoju konja i po znamenitim gradovima iz zemlje Eneta.[3]

Kadmo je bio kralj Enhilejaca na rijeci Rhizon. I nepoznati putopisac iz IV stoljeća p. n. e. pominje zemlju Enhilejaca koja leži iza rijeke Rhizon (Risan).

Naziv Enhilejaca dovodi se u vezu sa grčkom rječju za jegulju i ukazuje na značaj kulta zmije kod Ilira. Prema legendi, nakon vladavine u Iliriji, Kadmos i žena mu Harmonija, pretvorili su se u zmije da čuvaju svoje grobove. Ostatak starih paganskih kultova, vezanih za ilirsku tradiciju zadržao se u primorju Crne Gore, u smislu da je grijeh ubiti zmijolikog guštera — blavora, koji kao zaštitnik svake kuće živi pod pragom.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Papazoglu, Fanula (1967). Porijeklo i razvoj ilirske države. ANUBiH - Knjiga XXX, Centar za balkanološka ispitivanja, Knjiga l. SARAJEVO.

Reference[uredi | uredi izvor]