Dardanci

Dardanija u Rimskoj Imperiji kao dio provincije Moesia Superior

Dardanci, Dardani (gr. Δαρδάνιοι) su bili pripadnici miješanog tračko-ilirskog plemena koje je u antičko vrijeme naseljavalo područje Balkana (dijelove teritorija današnjih država Srbije, Makedonije i Kosova). Njihova zemlja zvala se Dardanija. U I stoljeću p. n. e. zabilježeni su njihovi upadi sa Scordiscima na teritorije tadašnje Makedonije. Početkom I stoljeća Rimljani su ih konačno apsorbirali te je Dardanija postala dio rimske provincije Moesia Superior (dio teritorije današnje Srbije južno od rijeke Dunav, Kosovo i sjeverna Bugarska). Prema historičaru Strabonu, Dardanci su bili podijeljeni u dvije pod-grupe; Galabri i Thunaki. Strabon inače nije pohvalno opisao Dardance kada je rekao da su divlji i prljavi, mada je dodao da vole muziku.

U grčkoj mitologiji, Dardanus (Δάρδανος), je bio jedan od sinova Ilirijusa, rodonačelnika svih Ilira. Dardanus je dakle, rodonačelnik Dardanoia (Δάρδανοι) (ostali sinovi su bili Enchelus, Autarieus, Maedus, Taulas i Perrhaebus, također rodonačelnici plemena i to redom: Enhilejaca, Autarijata, Meda, Taulanata i Perhaeba).

HIstoričar J.J. Wilkes navodi da su važniji gradovi Dardanaca bili Ulpiana (Priština), Naissus (Niš), Therranda (Prizren), Vicianum (Vučitrn), Skopi, (Stoc, Skopje) a da im je glavni grad bio Damastioni (kod Ohridskog jezera).

Živeći na granici između uticaja Tračana i Ilira, Dardani su bili prototipski balkanizirano tračko-ilirsko pleme:

Nijedan od naroda ... ne zaslužuje epitet balkanski u tolikoj mjeri kao Dardanci ... jer su opstali kao najstabilniji i najkonzervativniji etnički element na području u kome je sve bilo izloženo stalnim promjenama i jer se njihovi korijeni nalaze u dalekoj historiji i prije Homerovog doba i jer im je život na granici između Ilira i Tračana omogućio da zadrže svoju posebnost i jer su čak i pod Rimljanima uspjeli sačuvati etničko jedinstvo ... a po isteku antičkog doba, kada je Balkan bio dio dalekosežnih etničkih perturbacija, Dardanci su odigrali najvažniju ulogu u genezi novih naroda... Fanula Papazoglu, Central Balkan Tribes

Vladari[uredi | uredi izvor]

Prema historijskim zapisima Dardanci su imali nekoliko istaknutih vladara. Slijedi kratak spisak a više detalja o njima se može pronaći u odgovarajućim člancima:

Bardilis, kralj, IV stoljeće p. n. e.
Longarus, kralj, III stoljeće p. n. e.
Baton, kralj, III i II stoljeće p. n. e.
Monunius, kralj, III stoljeće p. n. e.
Teuta, kraljica, III stoljeće p. n. e.

Nakon rimskih osvajanja na Balkanu, odnosno osvajanjem Ilirije, za razliku od ostalih ilira, Dardani nisu postali rimski podanici u okviru provincije Ilirikum, odnosno Panonije ili Dalmacije, već provincije Moesia u I stoljeću n. e. Kasnije, krajem III stoljeća, imperator Dioklecijan je Moesiju podijelio, iz nje izdvojio Dardaniju i uspostavio joj sjedište u Naissusu (Niš).

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Od 1854. godine i istraživanja Johann Georg von Hahna, lingvisti su zaključili da riječi Dardanoi i Dardania možda imaju veze sa proto-albanskom riječi koja znači drvo kruške (dardhë u savremenom albanskom jeziku). S druge strane, mišljenja su sukobljena oko izvornog značenja ove riječi iz proto-indoevropskog *g'hord- (što bi se onda moglo dovesti u vezu sa grčkim achrás - 'divlja kruška') ili *dheregh-.

Natpisi otkriveni u Dardaniji su jedan od glavnih dokaza koji potvrđuju ideju da su Dardanci bili miješana ilirsko-tračka grupa. Ilirska imena dominiraju u zapadnim dijelovima Dardanije i tu nisu pronađeni tračanski nazivi. Tipični tračanski nazivi (ali i primjeri ilirskih naziva) pronađeni su uglavnom u istočnom dijelu Dardanije, od mjesta Scupi (kod današnjeg Skoplja) do Naissusa (Niš) i Remesiane (Bela Palanka).

Napomena[uredi | uredi izvor]

Pleme o kome je riječ u ovom članku nije povezano sa imenom Dardanus, mitskim osnivačem grada Dardania u istočnoj Turskoj ni moreuzom Dardaneli.

Izvori i vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Grace Harriet Macurdy. The Wanderings of Dardanus and the Dardani, Transactions and Proceedings of the American Philological Association, Vol. 46 (1915), pp. 119–128
András Mócsy, Sheppard Frere, Pannonia and Upper Moesia: A History of the Middle Danube Provinces of the Roman Empire, Routledge (1974), ISBN 0-7100-7714-9.
J. J. Wilkes, The Illyrians 1992, ISBN 0-631-19807-5
Strabon: knjige 1‑7, 15‑17, prevod na engleski, ed. H. L. Jones (1924), na LacusCurtius
Georg Autenrieth, "A Homeric Dictionary", at Perseus
Ralph F. Hoddinott, The Thracians, 1981, ISBN 0-500-02099-X
Illyria and Illyrians Yahoo grupa
Fanula Papazoglu, Central Balkan Tribes, Amsterdam, Hakkert, 1978, ISBN 90-256-0793-4