Agron (kralj)

Kraljevina Ilirija u doba kralja Agrona

Agron, sin kralja Pleuratusa je bio drugi kralj Ilirije. Vladao je od 250. do 230. godine p. n. e.

Ardijejska kraljevina

Prema Gustavu Zippelu (Cipel), osnivači ilirske države su Ardijejci, pleme koje je sredinom I milenijuma p.n.e živjelo oko gornjeg toka rijeke Neretve. Nakon što su ih Autarijati potisnuli naselili su se u područje Gatačkog polja, a zatim na obale Jadranskog mora oko donjeg toka Neretve. Sredinom 3. st. pr. n. e. Ardijejci su se s donje Neretve proširili i prema jugoistoku, te u svoju proširenu državu uključili i plemena u svom susjedstvu (Daorse, Plereje, Dokleate, Labeate), a na krajnjem jugu i one Ilire što ih kasnije rimski pisci nazivaju Illyrii proprie dicti (Plinije, Mela), i druge. Ονο Zippelovo mišljenje o mlađoj ilirskoj državi, kao ardijejskoj tvorevini, zasnivalo se i na jednoj vijesti Dija Kasija, koji Agrona, osnivača mlađe ilirskog kraljevstva naziva „ardijejskim vladarom"..

Ova teorija je prihvaćena kod većine današnjih istoričara. Prvo Ilirsko kraljevstvo, od početka IV do sredine III stoljeća, o kojem govore grčki izvori, pišući o antičkoj Makedoniji, danas se u literaturi navodi kao država plemena: Kraljevstvo Enhelejaca, Kraljevstvo Peonaca, Kraljevstvo Taulanata ili Kraljevstvo Dardanaca.

Pod Agronom, Kraljevstvo Ardijejaca predstavljalo je najznačajniju političku organizaciju kod Ilira. Tada su bili na vrhuncu svoje vojne moći, i na moru i na kopnu. Niko od susjeda Ilira u to vrijeme nije ni približno bio toliko moćan. Agronovo kraljevstvo se prostiralo većim dijelom historijskog područja Ilirije u uključujući i ostrvo Hvar.

Sa svojim brzim i pokretljivim galijama - liburnama, Iliri su agresivno djelovali po grčkim kolonijama u Jadranskom moru te tako osim Hvara pripojili i ostrvo Corcyra (Krf) i zaprijetili ostrvu Issa (Vis). (Tada su grci pozvali u pomoć Rim.)

Bitka kod Mediona

Glavni članak: Bitka kod Mediona

Godine 231. p. n. e. Demetrijus II, makedonski kralj, zatražio je vojnu pomoć od Agrona protiv najezde Etolskih Grka i okupacije grada Mediona. Agron je uslišio molbe makedonskog kralja te su Iliri uputili 100 brodova i 5.000 ratnika u pomoć. Pod okriljem noći su se iskrcali i brzo savladali i natjerali Etolske Grke u bijeg. Pobjednička vojska Ilira se vratila kući sa velikim ratnim plijenom a Agron je bio toliko sretan zbog pobjede da je zbog prekomjernog slavljeničkog uživanja u vinu preminuo 231. godine p. n. e. (prema historičaru Polibiju Agron je umro od napada pleuritisa /upale porebrice/).

Njegov sin, Pineus, naslijedio ga je i bio kralj, ali samo de jure, slijedećih trinaest godina. Kraljica Teuta vladala je kao regent umjesto tada maloljetnog Pinesa. Triteuta je bila prva žena kralja Agrona i Pineusova biološka majka. Kasnije se Agron razveo od Triteute i oženio Teutu.

Literatura

• Bojanovski, Ivo (1988). BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA. ANUBiH, Sarajevo.
• Miočević, Duje Rendić (1968). Ilirski vladari u svjetlu numizmatičkih i epigrafskih izvora (PDF). Historijski zbornik, Povijesno društvo Hrvatske, Zagreb. Arhivirano s originala (PDF), 30. 1. 2020. Pristupljeno 30. 12. 2018.
• Papazoglu, Fanula (1967). Poreklo i razvoj ilirske države. ANUBiH - DJELA KNJIGA XXX , CENTAR ZA BALKANOLOŠKA ISPITIVANJA Knjiga l. SARAJEVO. Arhivirano s originala, 14. 7. 2020. Pristupljeno 31. 12. 2020.
• Papazoglu, Fanula (1969). Srednjobalkanska plemena u predrimsko doba. Tribali, Autarijati, Dardanci, Skordisci i Mezi (PDF). ANUBiH, Sarajevo. Arhivirano s originala (PDF), 23. 9. 2018. Pristupljeno 30. 12. 2018.