Neretva

Neretva
Neretva između Jablanice i Mostara
Sliv Neretve označen crvenom bojom
Drugo ime	Nera; Zelena ljepotica
Države	Bosna i Hercegovina Hrvatska
Gradovi kroz koje protiče	Ulog, Glavatičevo, Konjic, Jablanica, Mostar, Počitelj, Čapljina, Metković, Opuzen, Ploče
Dužina	230 km
Izvor	Gredelj (planine Lebršnik i Zelengora)
NV izvora	1.227 m
Ušće	Ploče (Hrvatska)
NV ušća	0 m
Ulijeva se u	Jadransko more
Sliv	Jadranski sliv
Prosječni protok	341
Površina sliva	10.380 km2
Lijeve pritoke	Jezernica, Slatnica, Župski Krupac, Šištica, Baščica, Glogošnica, Mostarska Bijela, Buna, Bregava, Krupa, Norin
Desne pritoke	Gornji i Donji Krupac, Dindolka, Rakitnica, Konjička Ljuta, Trešanica, Neretvica, Rama, Doljanka, Drežanka, Radobolja, Jasenica, Trebižat

Neretva u gornjem toku

Most na Neretvi u Jablanici koji je upotrijebljen za snimanje filma Bitka na Neretvi.

Ušće Bijele u Neretvu

Stari most u Mostaru

Neretva s Lučkog mosta u Metkoviću

Ušće glavnog rukavca Neretve, jugoistočno od Ploča

Neretva je rijeka duga 230 km, koja najvećim dijelom protječe kroz Bosnu i Hercegovinu (208 km), a manjim dijelom, prije ušća u Jadransko more, kroz Hrvatsku (22 km). Najduža je pritoka Jadranskog mora s istočne obale. Izvire u planinskim predjelima visoke Hercegovine, ispod planine Jabuke (ogranka Zelengore). S pritokama čini zasebnu prirodnu cjelinu i jedinstven ekosistem u ovom dijelu svijeta. Desne pritoke Neretve jesu Zurevića potok, Međeđak, Jezernica ili Tatinak, Gornji i Donji Krupac, Dindolka, Bjelimićka rijeka, Slatinica, Račica, Rakitnica, Konjička Ljuta, Trešanica, Neretvica, Rama, Doljanka, Drežanka, Grabovica, Radobolja, i Trebižat, a lijeve su Živašnica, Lađanica, Župski Krupac, Bukovica, Šištica, Baščica, Glogošnica, Mostarska Bijela, Buna, Bregava, Krupa. Do 19. stoljeća Neretva je nazivana različitim imenima. Dio toka od Lađanice bio je smatran izvorom Neretve, pa se odatle do Konjica zvala Borča ili Velika Borča. Zatim, od Konjica do Ramskog kraja zvala se Župa, a od mjesta gdje se Rama ulijevala u Neretvu (prije izgradnje brane), pa do ušća nazivala se Neretva.

Ime

Neretva je bila poznata od grčkog perioda. Po njoj je ime dobila grčka kolonija Narenta, koja je bila uzvodno od današnjeg Metkovića. Stara imena za Neretvu bila su Nera ili Narenta. Neretva je u starom vijeku bila poznata od današnje Jablanice, gdje je živjelo ilirsko pleme Narensi.

Historija

Narenta se može vidjeti u geografskim kartama drevnih Rimljana kao naziv za današnju rijeku Neretvu. Smatra se domovinom legendarnih Ardijeja(ca).

Etimologija naziva se ne može sa sigurnošću utvrditi, kao ni moguća značenja riječi, ali se generalno smatra da je riječ ilirskog porijekla. S druge strane, Adrian Room, stručnjak za porijeklo riječi, u knjizi Brewer's Dictionary of Names, People, Places and Things spominje korijen riječi Nar, što, prema njegovom mišljenju, na iberijanskom ili akvitanijanskom jeziku ne znači ništa drugo do rijeka. Pojedini jezički entuzijasti nalaze vezu između naziva voćke, "nar" i riječi Narenta ili Narona. Također je važno spomenuti da su drevni Rimljani u svom popisu ilirskih klanova uvrstili i klan po imenu Narensii.

Postoje i mišljenja da korijen naziva Neretva ima porijeklo u ilirskom jeziku. Budući da su Iliri na prostore oko Neretve stigli znatno ranije od Rimljana, ta je pretpostavka vjerovatno tačna. Tako Neretva i Narenta proizlaze iz ilirskog NERA-ETWA, što znači božanska voda (Božanska rijeka).

Naziv drevnog grada Narone podignutog na obalama Neretve također se dovodi u vezu s riječju Narenta.

Tok

Put do Konjica

Glavni članak: Gornja Neretva

Neretva izvire na brdašcu Gredelj, gdje se pojavljuje kao malo vrelo, u koje se ulijeva nekoliko još manjih vrela gradeći rijeku. Od izvora do Uloga teče prema zapadu i planinskog je tipa. Na putu do Uloga prima Zurovića potok, Strugić, Bistricu, Igbaščicu, Međeđak, Trebušu te Jezernicu, koja se izlijeva iz Crvanjskog jezera. Nakon Uloga skreće prema sjeveru sve dok ne primi tri velike pritoke: Dindolku, Slatnicu i Hotovsku Jezernicu, kad opet teče prema zapadu u Glavatičevo. U tom dijelu Neretva je velika planinska rijeka. Usporava tok primajući pritoke Živašnicu, Jasenicu, Lađanicu u Glavatičevu i skreće prema sjeverozapadu do Konjica. Zatim prima Šišticu (otoku Boračkog jezera), Rakitnicu, Konjičku Ljutu i Konjičku Bijelu. Postaje rijeka ravničarskog tipa. Ulazeći u prvi grad kroz koji protječe, Konjic, prima Trešanicu i polahko se širi u Jablaničko jezero.

Jablaničko jezero

Prolazeći kroz jezero prima još nekoliko pritoka: u Buturović Polju Neretvicu, s druge obale, u Čelebićima, Baščicu, a na samom kraju jezera Ramu. U Jablaničko jezero ulijevaju se Ribnica, Duboki potok, Drecelj, Ugoščica, Kraljuščica, Nevizdračica, Seočnica i druge. Ušća gotovo svih navedenih rijeka imaju oblik vještačkog riječnog estuarija. Neretva zatim protječe kroz Jablanicu, gdje prima Doljanku i Dobrinju.

Put prema Mostarskoj kotlini

Nizvodno od Jablanice pretvara se u akumulacijsko Grabovičko jezero, u koje se ulijevaju Glogošnica s lijeve i Diva Grabovica i Komadinovo vrelo s desne strane. Ponovo dobija riječni oblik do Drežnice. U tom dijelu prima tridesetak povremenih potoka. Kod Drežnice prima Drežanku, s kojom gradi Salakovačko jezero. Nakon još 3 km prima Mostarsku Bijelu. Potom ulazi u Bijelo polje kod Mostara, gdje se smiruje i raširuje u rukavce primajući brojne povremene potoke. Polahko se širi u Mostarsko jezero, a pred sami ulaz u Mostar dobija riječni oblik. Protječući kroz Mostar, prima Radobolju, a nizvodno Jasenicu, koja se na dva mjesta ulijeva u Neretvu, i Bunu. Nakon što primi Bunu u istoimenom naselju, izlazi iz Mostarske kotline i ulazi u kanjon, gdje se sužava i kod Počitelja ponovno raširuje gradeći brojne rukavce i nanoseći šljunak do Čapljine.

Ušće

Iz Počitelja odlazi u Čapljinu, gdje prima dvije pritoke. Prva je Bregava, koja dotječe s istoka i širi se u nekoliko kanala. Glavni rukavac protječe kroz Tasovčiće. S druge je strane Trebižat, najveća rijeka koja se ulijeva u Neretvu, koja također gradi više rukavaca. Dalje nizvodno Neretva prima Krupu, koja istječe iz Hutovog blata. Od tog mjesta Neretvom je moguća plovidba manjih brodova. Potom se širi u velike rukavce i ulazi u Hrvatsku, u Metković, gdje postaje plovna. Nizvodno od Metkovića prima Norin i Malu Neretvu u Opuzenu. Glavni rukavac odlazi zapadno od Opuzena, gdje prima Maticu. Mala Neretva odlazi jugozapadno od Opuzena, gdje preko rijeke Pologos prima vodu iz Deranskog blata i dio vode iz Trebišnjice, raširujući se u brojne okuke i zaljeve. Glavni rukavac ulazi u Komin, a nakon još nekoliko kilometara u luku Ploče, gdje se dijeli na još dva rukavca; glavni odlazi od Ploča i ulijeva se u Jadransko more, dok drugi pod imenom Crna rijeka prima vodu iz Baćinskih jezera, a u more se ulijeva u samim Pločama.

Hidroelektrane

U većem dijelu toka Neretva ima karakteristike planinske rijeke s velikim hidroenergetskim potencijalom. Zbog toga je na njoj izgrađeno više hidroelektrana: Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar.

Zanimljivosti

Poznata je po smaragdnozelenoj boji, čistoj i u gornjem toku potpuno pitkoj vodi. Delta Neretve jedan je od rijetkih plodnih krajeva u Dalmaciji. Za vrijeme srednjovjekovne Bosne na Neretvi se nalazilo brodogradilište, na mjestu današnjeg Počitelja. Mnogi Neretvu nazivaju hercegovačkim Nilom. To je zato što je za Hercegovinu Neretva značajna kao Nil za Egipat. Plovna je do Metkovića, a za manje brodove i do Čapljine mada nikad nije pokušano. Neretva je jedina kraška rijeka koja je uspjela savladati poniranje. Fauna Neretve i njenih pritoka veoma je raznovrsna.

Ekološko područje

Na prostoru donjeg toka, pod nazivom Delta Neretve nalazi se pet zaštićenih područja, ukupne površini od 1620 hektara, koji su zaštićeni kategorijama definisanih u zakonodavstvu Hrvatske. Delta igra veoma važnu ulogu u kontroli poplava i zadržavanju nanosa. Uz tradicionalni poljoprivredni pejzaž, postoje veliki kompleksi intenzivno vođenih farmi s plantažama mandarina i staklenicima povrća.

Ušće Neretve

Posebni ornitološko-ihtiološki rezervat "Ušće Neretve" sastoji se od četiri dijela: Parila, Galičak I, Galičak II i Uvala Blace, a spaja močvarni i morski krajolik na ušću Neretve, obuhvatajući obalno kopneno područje kao i područje u moru. Zauzima površinu 12.742 ha. Uključuje veliku površinu s caklenjačom (Salicornia), halofilnom biljkom prilagođenom životu u uvjetima visoke koncentracije soli. Dodatna vrijednost ovoga područja je pogodnost za mriješćenje brojnih vrsta riba zbog zaklona, a laguna Parila i okolna pješčana područja najbogatija su područja novačenja riba i rakova za akvatorij srednje Dalmacije.

Modro oko

Modro oko i jezero Desne

Posebni ornitološki rezervat "Modro oko i jezero Desne" smješten je na djelomično kraškoj depresiji na desnoj obali Neretve. Najlakši pristup je iz Ploča. Povezana je s Neretvom preko rječice Desanke i Crne rijeke. Uz rub brdskog područja postoji više izvora koji su kroz kraško podzemlje povezani s Maticom.

To je jedno od reprezentativnih močvarnih ekosistema na području delte Neretve, s jezerima i okolnim tršćacima, važno zbog očuvanja staništa i raznolikosti ptica močvarica.

Kuti

Posebni ornitološki rezervat "Kuti" smješten je na jugoistoku delte, uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, u blizini Neuma. Obuhvata jezero Kuti i močvarna staništa uz jezero, što je važno za očuvanje gnijezdeće populacije ptica močvarica te ptica koje migriraju jadranskim seobenim putem.

Pod Gredom

Posebni ornitološki rezervat "Pod Gredom" močvarno je područje u Delti kod mjesta Vid, površine 552,1 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1965. Pruža se istočno od Matice, a sjeverno od Norina. To je prostor prostranih trščaka, jedan od posljednjih u Hrvatskoj gdje se mogu naći sredozemna gnjezdilišta bukavca (Botaurus stellaris), čija je populacija jedna od najvećih u Sredozemlju, čaplje voljak (Ixobrychus minutus), eje močvarice (Circus aeruginosus) i patke njorke (Aythya nyroca).

Na dijelu uz rječicu Norin pošumljavalo se od 1968. do 1979. autohtonom vegetacijom: vrbom, jasenom, topolom, kako bi se privukle ptice koje za gniježđenje traže šumarke i viša stabla (npr., čaplje).

Prud

Posebni ornitološki rezervat "Prud" močvarno je područje u Delti kod mjesta Vid, površine 261 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1974.

Orepak

Posebni ornitološki rezervat "Orepak" močvarno je područje u Delti kod mjesta Vid, površine 97 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1974.

Spomenik parkovne arhitekture – čempres

Čempres (Cupressus sempervirens, var. pyramidalis) smješten je u centralnom dijelu Metkovića, u blizini mosta na Neretvi. Spomenikom parkovne arhitekture proglašen je 1965. Visina čempresa je otprilike 30 m, opseg u prsnoj visini 3,35 m. Najveći obujam krošnje iznosi 5 m. Na visini između 3 i 5 m jest splet grana, a na visini približno 10 m bočna grana remeti piramidalni oblik. Čempres u Metkoviću izuzetno je lijep i vrijedan primjerak te vrste.

Ramsarsko područje

Među pet ramsarskih mjesta u Hrvatskoj jest i delta Neretve, proglašena 2. novembra 1992. Područje obuhvata 12.742 ha. Lokalitet je u svojoj biogeografskoj regiji prepoznatljiv po bogatstvu vrsta: u njemu živi 618 vaskularnih biljaka, 53 sisavca, 313 ptica (115 gnjezdarica), 22 gmizavca, 11 vodozemacaa, 35 slatkovodnih riba, od kojih je 18 endemskih, 29 vilinih konjica i 234 vrste leptira, vodenih zmija i pastrmki, kao što su mehkousna (Salmothymus obtusirostris), koja je rasprostranjena u Neretvi i Buni, potočna i kalifornijska. U njoj žive i jegulje.

Delta je važna migracijska stanica na crnomorskom / mediteranskom preletnom putu za čigre i galebove, kao što su euroazijska žličarka (Platalea leucorodia), kentska žlica (Charadrius alexandrinus) i crnokrila štula (Himantopus himantopus).

U Metkoviću je druga najveća ornitološka zbirka u Evropi.

Posebnim rezervatima upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

Ekološki problemi

S druge strane, postoje razni ekološki problemi kao pretjerana melioracija, koja prijeti isušivanjem svih močvara, salinizacija rijeke, odnosno prodiranje morske vode u riječno korito zbog brana u Bosni i Hercegovini, ljetni požari te nepropisno odlaganje otpada. Svi ovi problemi ostavili su posljedice (smanjenje broja ptičijih vrsta, pojačani vjetrovi s kontinenta kasnije uzrokuju sušu klimu i drugi).

Također pogledajte

• Bitka na Neretvi
• Narenta
• Neretvani

Vanjski linkovi

• The Dinaric Arc Sustainable Hydropower Initiative
• WWF - Neretva & Trebišnjica
• WWF - Living Neretva Project
• IUCN & WWF project - Environment for People in the Dinaric ArcArhivirano 29. 5. 2013. na Wayback Machine
• Balkanske rijeke – Plavo srce Evrope
• WWF - Parks Dinarides
• Rijeke: Neretva, dokumentarni film, Al Jazeera Balkans (1. dio, 6. 3. 2017; 2. dio, 13. 3. 2017) (YouTube)