Narenta

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Narenta se nalazi u geografskim kartama drevnih Rimljana kao naziv za današnju rijeku Neretvu. Smatra se domovinom legendarnih Ardijejaca ili Ardijeja (Ardiaei/Vardiaei).

Etimologija naziva se ne može sa sigurnošću utvrditi, kao ni moguća značenja riječi, ali se generalno smatra da je riječ ilirskog porijekla. S druge strane, Adrian Room, vrsni stručnjak za porijeklo riječi, u svojoj knjizi Brewer's Dictionary of Names, People, Places and Things pominje korijen riječi Nar, što po njemu na iberijanskom ili akvitanijanskom jeziku ne znači ništa drugo do rijeka. Pojedini jezički entuzijasti nalaze vezu između naziva voćke, "nar" i riječi Narenta ili Narona. Također je važno spomenuti da su drevni Rimljani u svom popisu ilirskih klanova uvrstili i klan po imenu Narensii.

Postoje i mišljenja da korijen naziva Neretva ima svoje porijeklo u ilirskom jeziku. S obzirom na to da su Iliri na prostore oko Neretve stigli znatno ranije od Rimljana ta je pretpostavka vjerovatno tačna. Tako Neretva i Narenta proizilazi iz ilirskog NERA-ETWA što znači božanska voda (Božanska rijeka).

Naziv drevnog grada Narone podignutog na obalama Neretve također se dovodi u vezu sa riječi Narenta.