Prizren

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Prizren
U smjer kazaljke na satu od vrha: stari grad, tvrđava, kameni most, Sinan-pašina džamija, Zgrada Prizrenske lige, Trg Šadrvan, Katedrala Gospe od vječne sucuje, Hamam Gazi Mehmed-paše, Bogorodica Ljeviška i Prizren noću.
U smjer kazaljke na satu od vrha: stari grad, tvrđava, kameni most, Sinan-pašina džamija, Zgrada Prizrenske lige, Trg Šadrvan, Katedrala Gospe od vječne sucuje, Hamam Gazi Mehmed-paše, Bogorodica Ljeviška i Prizren noću.
Zastava Prizren
Zastava
Službeni grb Prizren
Grb
Lokacija grada Prizrena unutar Kosova
Lokacija grada Prizrena unutar Kosova
Koordinate: 42°13′N 20°44′E / 42.217°N 20.733°E / 42.217; 20.733Koordinate: 42°13′N 20°44′E / 42.217°N 20.733°E / 42.217; 20.733
Država Kosovo[a]
OkrugPrizren
Vlada
 • GradonačelnikMytaher Haskuka
Površina
 • Urban22,39 km2
 • Općina640 km2
Nadmorska visina450 m
Stanovništvo (2016)
 • Urban85.119
 • Urban (gustoća)3.801,65 /km2
 • Općina186.986
 • Općina (gustoća)292,17 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj20000-20080[1]
Pozivni broj(+383) 29
Veb-sajtkk.rks-gov.net/prizren

Prizren (alb. Prizreni) je grad na jugu Kosova i drugi po broju stanovnika grad u ovoj državi.

Historijski gledano Prizren je najvažniji grad Kosova. U 1019. godini je postao sjedište bizantijske biskupije. Za vrijeme Osmanlijskog carstva Prizren je bio kulturni i administrativni centar šire regije. Grad se nalazi u podnožju Šar planine, blizu albanske i makedonske granice.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva – općina Prizren
2011.[2]1981.
Osoba177 781 (100,0%)134 526 (100,0%)
Albanci145 718 (81,96%)93 657 (69,62%)
Bošnjaci16 896 (9,504%)16 857 (12,53%)1
Turci9 091 (5,114%)
Romi2 899 (1,631%)2 632 (1,956%)
Aškalije1 350 (0,759%)
Goranci655 (0,368%)
Ostali386 (0,217%)8 392 (6,238%)
Srbi237 (0,133%)11 651 (8,661%)
Bez podataka222 (0,125%)
Egipćani168 (0,094%)
Nepoznato159 (0,089%)
Jugoslaveni538 (0,400%)
Crnogorci538 (0,400%)
Hrvati118 (0,088%)
Makedonci83 (0,062%)
Slovenci37 (0,028%)
Mađari23 (0,017%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Bilješke i reference[uredi | uredi izvor]

Bilješke
  1. ^ Kosovo je predmet političkog i teritorijalnog spora između Republike Kosovo i Republike Srbije. Republika Kosovo je jednostrano proglasila nezavisnost 17. februara 2008. godine, ali Srbija je i dalje smatra dijelom svoje suverene teritorije. Dvije vlade počele su normalizirati odnosa 2013. godine, kao dio Briselskog sporazuma. Trenutno 98 od 193 države članice Ujedinjenih nacija priznaju Kosovo kao nezavisnu državu. Ukupno 113 država članica UN-a je u jednom trenutku priznavalo Kosovo, od kojih je 15 kasnije povuklo svoje priznanje.
Reference
  1. ^ "The Postal Code of Kosovo has been approved by the Universal Postal Union (UPU) and by UNMIK Legal Office" (PDF). PTK. Arhivirano s originala (PDF), 10. 10. 2007. Pristupljeno 11. 6. 2018.
  2. ^ Zvanični rezultati Popisa stanovništva na Kosovu 2011. godine (sr)(al)(en)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]