Idi na sadržaj

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa CIKBiH)
Centralna izborna komisija
Bosne i Hercegovine
Централна изборна комисија Босне и Херцеговине
Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine
Grb Bosne i Hercegovine.
SkraćenicaCIKBiH / ЦИКБиХ / SIPBiH
PrethodnikPrivremena izborna komisija Bosne i Hercegovine (PIK)
Datum osnivanja28. septembar 2001; prije 24 godine (2001-09-28)
VrstaIzborna komisija
StatusAktivna
CiljRegulisanje i nadgledanje izbornog procesa u Bosni i Hercegovini
AdresaDanijela Ozme 7
Glavno sjedišteSarajevo, Bosna i Hercegovina
43°52′N 18°25′E / 43.86°N 18.41°E / 43.86; 18.41
Područje utjecaja Bosna i Hercegovina
JezikBosanski, hrvatski i srpski
Generalni sekretarSekretarijat CIKBiH
Prvi predsjednikLidija Korać
Trenutni predsjednikJovan Kalaba
ČlanoviSuad Arnautović, Irena Hadžiabdić, Željko Bakalar, Vanja Bjelica-Prutina, Ahmet Šantić, Vlado Rogić
Glavni organParlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
Budžet17.380.000 KM (2024)[1]
Veb-sajtizbori.ba
Bivši naziviIzborna komisija Bosne i Hercegovine

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIKBiH) jest institucija, odnosno upravno tijelo nadležno za regulisanje i nadgledanje izbornog procesa u Bosni i Hercegovini. Također nadgleda rad lokalnih i regionalnih izbornih komisija, koje reguliraju izborni proces u nižim administrativnim jedinicama.[2]

Historija

[uredi | uredi izvor]

Nastanak

[uredi | uredi izvor]

Nakon što je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 21. augusta 2001, i na sjednici Doma naroda, održanoj 23. augusta 2001, usvojila Izborni zakon Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 28. septembra 2001, prestala je s radom Privremena izborna komisija (PIK), a osnovana je Izborna komisija Bosne i Hercegovine.[2]

Članove Komisije imenovao je 16. novembra visoki predstavnik s liste koju je predložila Privremena komisija za imenovanje, a koja se sastojala od članova Komisije za izbor i imenovanje sudija Suda Bosne i Hercegovine i međunarodnih članova Izborne komisije.[2]

Za članove Izborne Komisije Bosne i Hercegovine imenovani su Branko Perić, predstavnik srpskog naroda, Lidija Korać, predstavnik hrvatskog naroda, Hilmo Pašić, predstavnik bošnjačkog naroda, Vehid Šehić, predstavnik ostalih te predstavnici međunarodne zajednice: ambasadori Robert Beecroft, dr. Gerhard Enver Schrönbergs i Viktor A. Tkačenko.[2]

Prva i druga sjednica

[uredi | uredi izvor]

Konstituirajuća sjednica Izborne komisije Bosne i Hercegovine održana je 20. novembra 2001. Time je Privremena izborna komisija zvanično prestala postojati. Na istoj sjednici donesena je Odluka o osnivanju Sekretarijata Izborne komisije.[2]

Sekretarijat obavlja stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe Izborne komisije Bosne i Hercegovine, Izbornog vijeća za prigovore i žalbe te Apelacijskog vijeća.[2]

Na drugoj sjednici Izborne komisije, održanoj 27. novembra 2001, za prvu predsjednicu izabrana je Lidija Korać. Na istoj sjednici Komisija je usvojila Poslovnik o radu.[2]

Procedura rotacije

[uredi | uredi izvor]

Na 46. sjednici Izborne komisije, održanoj 27. februara 2003, provedena je procedura rotacije na mjestu predsjednika te institucije. Za drugog predsjednika izabran je Hilmo Pašić. Za trećeg predsjednika imenovan je Vehid Šehić 20. maja 2004.[2]

Prema članu 2.6 Izbornog zakona, predsjednik Komisije imenuje se iz reda njenih članova. Po jedan član iz reda Hrvata, Bošnjaka, Srba te član iz reda ostalih obavljat će funkciju predsjednika Komisije po principu rotacije, i to jedanput u sedam godina u trajanju 21 mjesec.[2]

U aprilu 2006. Izborna komisija promijenila je naziv u Centralna izborna komisija.[2]

Članovi

[uredi | uredi izvor]

Trenutni članovi CIK-a jesu:[3]

Spisak predsjednika

[uredi | uredi izvor]
Ime i prezime Mandat
Od Do
Lidija Korać 27. novembar 2001. 27. februar 2003.
Hilmo Pašić 27. februar 2003. 20. maj 2004.
Vehid Šehić 20. maj 2004. 18. august 2005.
Branko Petrić 18. august 2005. 16. novembar 2006.
Stjepan Mikić 16. novembar 2006. 15. februar 2008.
Suad Arnautović 15. februar 2008. 8. maj 2009.
Irena Hadžiabdić 8. maj 2009. 29. septembar 2011.
Branko Petrić 29. septembar 2011. 26. juni 2013.
Stjepan Mikić 26. juni 2013. 31. mart 2015.
Ahmet Šantić 31. mart 2015. 1. januar 2017.
Irena Hadžiabdić 1. januar 2017. 31. septembar 2018.
Branko Petrić 1. oktobar 2018. 11. mart 2020.
Vanja Bjelica-Prutina 16. mart 2020. 31. juni 2020.
Željko Bakalar 1. juli 2020. 29. mart 2022.
Suad Arnautović 30. mart 2022. 31. decembar 2023.
Irena Hadžiabdić 1. januar 2024. 1. oktobar 2025.
Jovan Kalaba 1. oktobar 2025. trenutno

Međunarodna saradnja

[uredi | uredi izvor]

Centralna izborna komisija provela je važne aktivnosti u segmentu jačanja međunarodne saradnje. Na godišnjoj konferenciji Udruženja evropskih izbornih zvaničnika (ACEEEO), održanoj 2004. u Albaniji, CIK je zvanično primljen u punopravno članstvo te asocijacije. Također, bila je domaćin i predsjedavajuća 21. godišnje konferencije Udruženja evropskih izbornih zvaničnika pod nazivom "Učešće ranjivih grupa u izbornim procesima: manjine i osobe s invaliditetom", održane od 15. do 17. septembra 2012. u Sarajevu.[4]

U okviru Šeste konferencije Globalne izborne organizacije (GEO), 14. oktobra 2013. u Međunarodnom poslovnom okrugu Songdo, u Južnoj Koreji, održana je Osnivačka skupština Svjetskog udruženja izbornih tijela (A-WEB). Prisustvovalo je približno 450 zvaničnika iz 120 država, uključujući 93 tijela za provođenje izbora iz 90 zemalja, 14 međunarodnih organizacija i 39 nevladinih organizacija. CIK je, kao aktivni učesnik u procesu osnivanja ovog udruženja, izabran u tročlani Odbor za nadzor i reviziju Svjetskog udruženja izbornih tijela, kojim trenutno i predsjedava. Ono ima ključnu ulogu u globalnoj razmjeni znanja među tijelima za provođenje izbora širom svijeta.[4]

Uz navedeno, predstavnici Centralne izborne komisije učestvovali su u izbornim posmatračkim misijama širom svijeta te na mnogim međunarodnim konferencijama i seminarima.[4]

Poseban segment u okviru međunarodne saradnje jesu bilateralni odnosi. Memorandume o saradnji CIK je potpisao sa znatnim brojem institucija drugih država te s Misijom OSCE-a u Bosni i Hercegovini:[4]

  • Izborna komisija Malezije – memorandum zaključen 9. 1. 2007.
  • Komisija za utvrđivanje konflikta interesa Crne Gore – memorandum zaključen 31. 5. 2007.
  • Centralna izborna komisija Ruske Federacije – memorandum zaključen 2. 10. 2010.
  • Komisija za odlučivanje o sukobu interesa Republike Hrvatske – memorandum zaključen 26. 7. 2011.
  • Centralna izborna komisija Ukrajine – memorandum zaključen 15. 9. 2012.
  • Vrhovno izborno vijeće Republike Turske – memorandum zaključen 1. 6. 2015.
  • Izborna komisija Indije – memorandum zaključen 24. 1. 2017.
  • Memorandum o razumijevanju između CIKBiH i Misije OSCE u Bosni i Hercegovini potpisan je 4. 7. 2017.[4]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ "Budžet CIK-a za 2024" (PDF).
  2. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 16. 6. 2021.
  3. ↑ "Centralna izborna komisija BiH - Članovi". www.izbori.ba. Pristupljeno 16. 6. 2021.
  4. 1 2 3 4 5 "CIK BiH - Međunarodna saradnja" (PDF).

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Centralna_izborna_komisija_Bosne_i_Hercegovine&oldid=3770936"