Blagoje Adžić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Translation Latin Alphabet-cs.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste ga sposobni prevesti, kliknite na "Uredi" i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Blagoje Adžić
Rođenje (1932-09-02) 2. septembar 1932.
Gacko, Kraljevina Jugoslavija
Smrt (2012-03-01) 1. mart 2012 (79 god)
Beograd, Srbija
Nacionalnost Srbin
Godine u službi 1952 - 1992

Blagoje Adžić (Pridvorica, 2. 9. 1932Beograd, 1. 3. 2012), general-pukovnik JNA i predzadnji načelnik generalštaba Oružanih snaga SFRJ.

Biografija[uredi | uredi izvor]

General-pukovnik Blagoje Adžić je rođen 2. 9. 1932 u Pridvorici, općini Gacko, Kraljevina Jugoslavija (danas Bosna i Hercegovina). Za vrijeme Drugoga svjetskoga rata jedini je od svoje porodice preživio ustaški pokolj u svom selu, kada mu je stradalo petnaestak članova porodice. Posle završetka trećeg razreda industrijske škole, završio je Školu za aktivne oficire veze 1953 godine. Nakon toga Školu stranih jezika JNA - 1966, Višu vojnu akademiju Frunze u Sovjetskom Savezu[1] - 1969, Ratnu školu JNA - 1973. i Školu općenarodne odbrane - 1987. godine. Postao je zamjenik komandanta Sedme armije 1986. godine i na toj dužnosti bio do 1987, te zamjenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFRJ do 1989. Za načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFRJ imenovan je 29. 9. 1989. godine, i na toj dužnosti bio do 27. 2. 1992. godine, kada ga je smijenio general-pukovnik Života Panić.

Tokom Rata u Sloveniji, juna 1991. godine, general Adžić je došao u Zagreb i oštro kritikovao vodeće generale 5. armijske oblasti JNA optuživši ih da "traljavo" vode vojsku nakon što nisu proveli njegove naredbe vezano uz sukob u Sloveniji.[2] Dok je bio načelnik Generalštaba JNA, sudjelovao je 1991. u Ratu u Hrvatskoj. Lično je posjetio vukovarski front te prigovarao zbog manjka zapovijednog lanca i dezertacija.[3] Human Rights Watch poslao je 21. januara 1992. pismo njemu i Slobodanu Miloševiću kako bi se istražili i spriječili ratni zločini protiv nesrpskih stanovnika u Hrvatskoj.[4] Naknadno, Human Rights Watch je javno pozvao da se Adžić istraži zbog ratnih zločina u ratu u Bosni i Hercegovini.[5] Nakon odlaska u penziju 1992., povukao se iz javnosti.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je vodio istragu protiv njega, ali nikada nije podignuo optužbu.[6] Spomenut je tek kao dio udruženog zločinačkog pothvata u presudi protiv Milana Martića.[7]

Županijski sud u Osijeku za njim je raspisao potjernicu zbog "genocida, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, ratnih zarobljenika, ranjenika i bolesnika" za vrijeme bitke za Osijek.[8] Ipak, srbijanske vlasti nikad ga nisu uhitile. Umro je 1. 3. 2012. u Beogradu.

Činovi[uredi | uredi izvor]

Odlikovanja[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Umro Blagoje Adžić". E-Novine. 5. 3.2012. Pristupljeno 24. 8. 2013. 
  2. ^ Ivica Đikić, »General Petar Stipetić, Načelnik glavnog Stožera HV-a: Činjenica je da smo ratovali u Bosni«, Feral Tribune, Split, 10. 3. 2001.
  3. ^ Burg 1999, str. 83.
  4. ^ Nizich 1992, str. 13.
  5. ^ Nizich 1992, str. 4.
  6. ^ Borivoje Dokler (3.11. 2003.). "Haag vodi istragu protiv Babića, Hadžića i Adžića". Nacional. Pristupljeno 24. kolovoza 2013.  Provjerite vrijednost datuma kod: |accessdate= (pomoć)
  7. ^ "Milan Martić sentenced to 35 years for crimes against humanity and war crimes". Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. 12. 06. 2007. Pristupljeno 24. 08. 2010..  Provjerite vrijednost datuma kod: |date=, |accessdate= (pomoć)
  8. ^ Denis Romac (5. ožujka 2012.). "UMRO BLAGOJE ADŽIĆ: Zloglasni general Adžić pokopan u krugu obitelji". Novi list. Pristupljeno 24. kolovoza 2013.  Provjerite vrijednost datuma kod: |date=, |accessdate= (pomoć)
  9. ^ a b c d e f g h i j Ante Nazor, 2010, str. 243, 283

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Burg, Steven L. (1999). The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention. M.E. Sharpe. ISBN 9781563243080. 
  • Nizich, Ivana (1992). War Crimes in Bosnia-Hercegovina, Opseg 1: A Helsinki Watch report. Human Rights Watch. ISBN 9781564320834. 
  • Nazor, Ante (2010). Zapovjedni vrh JNA (siječanj 1990. - svibanj 1992.). Zagreb: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata. ISBN 978-953-7439-28-6.