Blagoje Adžić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Blagoje Adžić
Biografske informacije
Datum rođenja 2. septembar 1932.(1932-09-02)
Mjesto rođenja Gacko, Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti 1. mart 2012 (79 god)
Mjesto smrti Beograd, Srbija
Nacionalnost Srbin
Karijera
Godine u službi 1952 - 1992

Blagoje Adžić (Pridvorica, 2. 9. 1932Beograd, 1. 3. 2012), general-pukovnik JNA i predzadnji načelnik generalštaba iste.

Biografija[uredi | uredi izvor]

General pukovnik Blagoje Adžić je rođen 2. 9. 1932 u Pridvorici, općini Gacko, Bosna i Hercegovina. Za vrijeme Drugoga svjetskoga rata jedini je od svoje porodice preživio ustaški pokolj u svom selu, kada mu je stradalo petnaestak članova porodice. Taj događaj ga je mentalno i psihološki definirao do te mjere da je u osamostaljivanju Hrvatske 1991 godine jedino mogao vidjeti restauraciju NDH.[1] Posle završetka trećeg razreda industrijske škole, završio je Školu za aktivne oficire veze 1953 godine. Nakon toga Školu stranih jezika JNA - 1966, Višu vojnu akademiju „Frunze“ u Sovjetskom Savezu[2] - 1969, Ratnu školu JNA - 1973., i Školu opštenarodne odbrane - 1987 godine. Postao je zamjenik komandanta Sedme armije 1986. godine i na toj dužnosti bio do 1987, te zamenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFRJ do 1989. Za načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFRJ imenovan je 29. 9. 1989 godine, i na toj dužnosti bio do 27. 2. 1992 godine, kada ga je smijenio Života Panić.

Tokom Rata u Sloveniji, jun 1991 godine, general Adžić je došao u Zagreb i oštro kritikovao vodeće generale "5. armijske oblasti JNA" optuživši ih da "traljavo" vode vojsku nakon što nisu proveli njegove naredbe vezano uz sukob u Sloveniji.[3] Dok je bio načelnik Generalštaba JNA, sudjelovao je 1991 u Ratu u Hrvatskoj. Lično je posjetio vukovarski front te prigovarao zbog manjka zapovijednog lanca i dezertacija.[4] Human Rights Watch poslao je 21. januara 1992 pismo njemu i Slobodanu Miloševiću kako bi se istražili i spriječili ratni zločini protiv nesrpskih stanovnika u Hrvatskoj.[5] Naknadno, Human Rights Watch je javno pozvao da se Adžić istraži zbog ratnih zločina u ratu u Bosni i Hercegovini.[6] Nakon odlaska u penziju 1992., povukao se iz javnosti.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je vodio istragu protiv njega, ali nikada nije podignuo optužbu.[7] Spomenut je tek kao dio udruženog zločinačkog pothvata u presudi protiv Milana Martića.[8]

Županijski sud u Osijeku za njim je raspisao potjernicu zbog "genocida, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, ratnih zarobljenika, ranjenika i bolesnika" za vrijeme bitke za Osijek.[9] Ipak, srbijanske vlasti nikad ga nisu uhitile. Umro je 1. 3. 2012. u Beogradu.

Činovi[uredi | uredi izvor]

Odlikovanja[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Danko Plevnik "Blagoje Adžić je poveo totalni rat protiv Hrvatske"slobodnadalmacija.hr, pristupljeno 13.12.2012 (hr)
  2. ^ "Umro Blagoje Adžić". E-Novine. 5. 3.2012. Pristupljeno 24. 8. 2013. 
  3. ^ Ivica Đikić, »General Petar Stipetić, Načelnik glavnog Stožera HV-a: Činjenica je da smo ratovali u Bosni«, Feral Tribune, Split, 10. 3. 2001.
  4. ^ Burg 1999, str. 83.
  5. ^ Nizich 1992, str. 13.
  6. ^ Nizich 1992, str. 4.
  7. ^ Borivoje Dokler (3.11. 2003.). "Haag vodi istragu protiv Babića, Hadžića i Adžića". Nacional. Pristupljeno 24. kolovoza 2013.  Provjerite vrijednost datuma kod: |accessdate= (pomoć)
  8. ^ "Milan Martić sentenced to 35 years for crimes against humanity and war crimes". Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. 12. 06. 2007. Pristupljeno 24. 08. 2010..  Provjerite vrijednost datuma kod: |date=, |accessdate= (pomoć)
  9. ^ Denis Romac (5. ožujka 2012.). "UMRO BLAGOJE ADŽIĆ: Zloglasni general Adžić pokopan u krugu obitelji". Novi list. Pristupljeno 24. kolovoza 2013.  Provjerite vrijednost datuma kod: |date=, |accessdate= (pomoć)
  10. ^ a b c d e f g h i j Ante Nazor, 2010, str. 243, 283

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Burg, Steven L. (1999). The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention. M.E. Sharpe. ISBN 9781563243080. 
  • Nizich, Ivana (1992). War Crimes in Bosnia-Hercegovina, Opseg 1: A Helsinki Watch report. Human Rights Watch. ISBN 9781564320834. 
  • Nazor, Ante (2010). Zapovjedni vrh JNA (siječanj 1990. - svibanj 1992.). Zagreb: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata. ISBN 978-953-7439-28-6.