Blagoje Adžić
 | Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden. |
Blagoje Adžić | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 2. septembar 1932. Gacko, Kraljevina Jugoslavija |
| Smrt | 1. mart 2012 (79 godina) Beograd, Srbija |
| Nacionalnost | Srbin |
| Služba | 1953 - 1992 |
Blagoje Adžić (Pridvorica, 2. septembra 1932 – Beograd, 1. marta 2012, general-pukovnik JNA i predzadnji načelnik generalštaba Oružanih snaga SFRJ.
Biografija
[uredi | uredi izvor]General-pukovnik Blagoje Adžić je rođen u Pridvorici, općini Gacko, Kraljevina Jugoslavija (danas Bosna i Hercegovina). Za vrijeme Drugoga svjetskoga rata jedini je od svoje porodice preživio ustaški pokolj u svom selu, kada mu je stradalo petnaestak članova porodice. Posle završetka trećeg razreda industrijske škole, završio je Školu za aktivne oficire veze 1953. Nakon toga Školu stranih jezika JNA - 1966, Višu vojnu akademiju Frunze u Sovjetskom Savezu[1] - 1969, Ratnu školu JNA - 1973. i Školu općenarodne odbrane - 1987. Postao je zamjenik komandanta Sedme armije 1986. i na toj dužnosti bio do 1987, te zamjenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFRJ do 1989. Za načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFRJ imenovan je 29. 9. 1989, i na toj dužnosti bio do 27. 2. 1992, kada ga je smijenio general-pukovnik Života Panić.
Tokom Rata u Sloveniji, juna 1991, general Adžić je došao u Zagreb i oštro kritikovao vodeće generale 5. armijske oblasti JNA optuživši ih da "traljavo" vode vojsku nakon što nisu proveli njegove naredbe vezano uz sukob u Sloveniji.[2] Dok je bio načelnik Generalštaba JNA, sudjelovao je 1991. u Ratu u Hrvatskoj. Lično je posjetio vukovarski front te prigovarao zbog manjka zapovijednog lanca i dezertacija.[3] Human Rights Watch poslao je 21. januara 1992. pismo njemu i Slobodanu Miloševiću kako bi se istražili i spriječili ratni zločini protiv nesrpskih stanovnika u Hrvatskoj.[4] Naknadno, Human Rights Watch je javno pozvao da se Adžić istraži zbog ratnih zločina u ratu u Bosni i Hercegovini.[5] Nakon odlaska u penziju 1992, povukao se iz javnosti.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je vodio istragu protiv njega, ali nikada nije podignuo optužbu.[6] Spomenut je tek kao dio udruženog zločinačkog pothvata u presudi protiv Milana Martića.[7]
Županijski sud u Osijeku za njim je raspisao potjernicu zbog "genocida, ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, ratnih zarobljenika, ranjenika i bolesnika" za vrijeme bitke za Osijek.[8] Ipak, srbijanske vlasti nikad ga nisu uhitile. Umro je 1. 3. 2012. u Beogradu.
Činovi
[uredi | uredi izvor]- potporučnika dodijeljen 1953.[9]
- poručnika dodijeljen 1956.[9]
- kapetana dodijeljen 1960.[9]
- kapetana 1. klase dodijeljen 1963.[9]
- majora dodijeljen 1969.[9]
- potpukovnika dodijeljen 1973.[9]
- pukovnika dodijeljen 1977.[9]
- general-majora dodijeljen 1982.[9]
- general-potpukovnika dodijeljen 1987.[9]
- general-pukovnika dodijeljen 1989.[9]
Odlikovanja
[uredi | uredi izvor]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Umro Blagoje Adžić". E-Novine. 5. 3. 2012. Arhivirano s originala, 14. 10. 2013. Pristupljeno 24. 8. 2013.
- ↑ Ivica Đikić, »General Petar Stipetić, Načelnik glavnog Stožera HV-a: Činjenica je da smo ratovali u Bosni«, Feral Tribune, Split, 10. 3. 2001.
- ↑ Burg 1999, str. 83.
- ↑ Nizich 1992, str. 13.
- ↑ Nizich 1992, str. 4.
- ↑ Borivoje Dokler (3. 11. 2003). "Haag vodi istragu protiv Babića, Hadžića i Adžića". Nacional. Arhivirano s originala, 15. 10. 2013. Pristupljeno 24. kolovoza 2013. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|access-date=(pomoć) - ↑ "Milan Martić sentenced to 35 years for crimes against humanity and war crimes". Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. 12. 6. 2007. Pristupljeno 24. 8. 2010.
- ↑ Denis Romac (5. ožujka 2012.). "UMRO BLAGOJE ADŽIĆ: Zloglasni general Adžić pokopan u krugu obitelji". Novi list. Arhivirano s originala, 3. 8. 2012. Pristupljeno 24. kolovoza 2013. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|access-date=i|date=(pomoć) - 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Ante Nazor, 2010, str. 243, 283
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Burg, Steven L. (1999). The War in Bosnia-Herzegovina: Ethnic Conflict and International Intervention. M.E. Sharpe. ISBN 9781563243080.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Nizich, Ivana (1992). War Crimes in Bosnia-Hercegovina, Opseg 1: A Helsinki Watch report. Human Rights Watch. ISBN 9781564320834.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Nazor, Ante (2010). Zapovjedni vrh JNA (siječanj 1990. - svibanj 1992.). Zagreb: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata. ISBN 978-953-7439-28-6.CS1 održavanje: ref=harv (link)