Wikipedia:Pravilno-nepravilno u bosanskom jeziku

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Commons-emblem-notice.svg Ovo je zvanična norma ili standard Wikipedije na bosanskom jeziku.
Za više informacija obratite se jednom od upravnika na ovoj Wikipediji.
Orange check.svg

U ovom članku nalaze se riječi kod kojih se javlja kolebanje kako ih pisati. Ove riječi potvrđene su ili pravopisom ili kroz konsenzus korisnika Wikipedije na bosanskom jeziku i koriste se kako bi se prvenstveno poštovao pravopis bosanskog jezika, ali i u cilju izbjegavanja tehničkih poteškoća pri korištenju ove Wikipedije. Konsenzus se postiže u pravopisnom okviru u situaciji kad postoji više mogućnosti, odnosno više pravila i kad je govornicima ostavljena mogućnost da se opredijele za jedno pravilo koje će imati prednost u odnosu na druga ponuđena. Samo u ekstremnim situacijama dozvoljeno je postići konsenzus izvan pravopisnog okvira kad je to uvjetovano tehničkim ili nekim drugim vanrednim faktorima, uz napomenu da se izašlo iz pravopisnog okvira. Za više informacija ili ako smatrate da je napravljena greška u standardizaciji, pogledajte članak o jezičkim standardima na Wikipediji na bosanskom jeziku.

Na lijevoj strani nalaze se pravilni oblici riječi, koji su podebljani, a na desnoj su nepravilni oblici, koji nisu podebljani. Pravilni i nepravilni oblici odvojeni su crticom. Neke riječi mogu imati 2 ili više pravilnih oblika. Između takvih oblika stoji kosa crta, npr: uvjet/uslov. U slučaju kolebanja između prvog pravilnog oblika i drugog ili drugih bolje je upotrijebiti prvi.

U članku se nalaze i sinonimi, s tim da prvi navedeni sinonim ima prednost i koristi se u naslovima članaka, kategorijama i slično (kako bi se olakšala administracija na Wikipediji i postigla uniformnost) dok se drugi sinonim piše u zagradi, iza prvog. Oba sinonima mogu se naizmjenično koristiti u tekstu.

Npr: hiljada (tisuća) – iljada. Hiljada i tisuća su sinonimi, a iljada je nepravilan oblik. Hiljada ima prednost i koristi se u naslovima članaka, kategorijama i slično dok se i hiljada i tisuća mogu koristiti u tekstovima članaka.

Ponekad je nakon navođenja oblika neke riječi potrebno navesti i dodatno objašnjenje samog značenja riječi ili neko drugo objašnjenje, a navodi se na kraju reda u zagradi.

Npr: austrougarski period – austro-ugarski period (napomena: složeni pridjevi pišu se sastavljeno, kao jedna riječ).

Dakle, nakon pravilnog i nepravilnog oblika naveli smo i dodatno objašnjenje u zagradi o vrsti pridjeva i načinu njihovog pisanja.

Napomena: U ovaj članak ne upisujte komentare. Ako želite unijeti neku riječ, a sigurni ste da se ne kosi s pravilima pravopisa bosanskog jezika, možete je navesti u skladu sa gore navedenim uputama. Za sve nedoumice ostavite komentar na stranici za razgovor ili članku o jezičkim standardima.


Sadržaj: A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž 0-9

A

  • abdest – avdest
  • ajvar – hajvar
  • ako Bog da (kad se nešto uvjetuje Božijom voljom) – akobogda (prilog)
  • aktualan/aktuelan
  • alat – halat
  • Albanci – Šiptari
  • Allah – Alah
  • aluminij – aluminijum
  • ambasada – veleposlanstvo
  • amidža (stric) – amiđa
  • audiosnimak – audio-snimak; audio snimak
  • august (kolovoz) – avgust
  • australijski/australski
  • Austro-Ugarska carevina (monarhija) – Austrougarska carevina
  • Austro-Ugarska – Austrougarska
  • austrougarski (kad se odnosi na Austro-Ugarsku kao cjelinu)
  • austro-ugarski (kad se odnosi i na Austriju i na Ugarsku posebno)
  • automehaničar – auto-mehaničar
  • autoput – auto-put
  • avaz – havaz
  • avion (zrakoplov) – avijon
  • aždaha – aždaja

B

  • Babilon – Vavilon
  • bajrak – barjak
  • Bajram (blagdan)
  • bajram-namaz/bajramski namaz – Bajram-namaz (molitva, vrsta ibadeta)
  • Bajram šerif mubarek olsun/Blagoslovljen ti Bajram časni (bajramska čestitka)
  • barbarin – varvarin
  • Bavarska – Bavari(j)a, Bajern, Bayern (engleski, njemački)
  • Bembaša/Bendbaša – Bentbaša
  • Banija – Banovina (peripanonska regija u Hrvatskoj, pominje se često u kontekstu sa Likom i Kordunom)
  • Banja Luka/Banjaluka (napomena: U Banjoj Luci)
  • bežičan, bežično – bežićan, bežićno
  • bh./bosanskohercegovački – BH., b-h, be-ha, BE-HA
  • Bitka za Pofaliće
  • bici/bitki – bitci (dativ/lokativ riječi bitka)
  • Bizant – Vizant
  • Bochum – Bohum (ali: Bohumljanin – Bochumljanin)
  • Bosanska krajina – Bosanska krajina, Bosanska kraina
  • Bosanski pašaluk – Bosanski Pašaluk
  • bošnjački narod – Bošnjački narod, Bošnjački Narod
  • Božiji – Božji
  • brđanin (mn. brđani) – brdžanin
  • brijeg (mn. bregovi/brijezi) – brjeg

C

  • cijeli – cjeli

Č

  • čoban – ćoban

Ć

  • ćevabdžinica – ćevapdžinica, čevapdžinica, ćevapnica
  • ćevap – čevap
  • ćirilica – ćerilica, čerilica, čirilica, ćilirica
  • ćošak – čošak

D

  • daidža (ujak)- daiđa, dajdža
  • demokratija/demokracija
  • diplomatija/diplomacija
  • djelomično/djelimično
  • dječko/dečko
  • Doboj-Istok – Doboj Istok, Doboj istok
  • Doboj-Jug – Doboj Jug, Doboj jug
  • domovina – otadžbina (srpski)
  • Donji Vakuf – Donji-Vakuf
  • donjovakufski – donjevakufski, donje-vakufski, donjo-vakufski
  • Drugi svjetski rat – Drugi Svjetski Rat
  • duhan – duvan

  • džamija – đamija
  • džak (vreća) – đak

Đ

  • đak (učenik) – džak
  • đavo (šejtan, vrag) – džavo
  • đurđevak – džurdževak

E

  • efekt – efekat
  • Europa (mitska ličnost)
  • Evropa (kontinent) – Europa

F

  • fudbal – futbal, fusbal
  • Fudbalski klub "Sarajevo"/FK "Sarajevo" – FK Sarajevo

G

  • (Gacko)-Gacka-Gacku – (Gacko)-Gackog-Gackom
  • Gazi Husrev-beg – Gazi Husrev Beg, Gazi Husrev-Beg
  • glasati – glasovati
  • gospođica (skr. gđica) – gospodična

H

  • hambar – ambar
  • hajde – ajde
  • Han-Pijesak – Han Pijesak, Han pijesak
  • helikopter – zrakomlat
  • hemija – kemija
  • hereza – jeres, jereza
  • hiljada (tisuća) – iljada
  • hirurg – kirurg
  • historija – istorija
  • hlor – klor
  • hljeb (kruh) – hleb
  • hor (zbor) – kor
  • Holandija (Nizozemska)
  • hrđa – rđa
  • hrđanje – rđanje
  • hrom (hem. element) – krom
  • hvala – fala
  • hvaliti – faliti
  • hvatati – fatati

I

  • inozemni – inostrani
  • internet – INTERNET, Internet
  • internetska stranica – Internet stranica
  • islam – Islam (religije se pišu malim početnim slovom)
  • Istanbul – Istambul, Istambol
  • Italijan – Talijan
  • izmijeniti – izmjeniti
  • izmjena – izmijena

J

  • jednačina/jednadžba
  • Jerusalem – Jerusalim, Jeruzalem
  • jugoslavenski – jugoslovenski

K

  • kaiš – kajiš
  • kamion – kamijon
  • kanton – županija
  • kafez/kavez (krletka) (objašnjenje: krletka je uglavnom kućica za ptice)
  • kafić – kavić
  • kahva – kafa, kava
  • kaseta – kazeta
  • kasino – kazino
  • katoličanstvo – katolicizam
  • Kipar – Cipar
  • ko – tko
  • konsenzus – koncenzus
  • konzistentan
  • kontroverzno – kontraverzno
  • korištenje – korišćenje
  • Koruška – Kärnten, Karintija, Carinthia
  • Kosovo – Kosmet, Kosovo i Metohija
  • Kotor-Varoš – Kotor Varoš
  • krompir – krumpir
  • kršćanstvo – Kršćanstvo
  • kuhati – kuvati
  • Kurban-bajram (blagdan)
  • kvalitet
  • kvantitet

L

  • lahak (G jd. lahka, komp. lakši; određ. vid: lahki; lahku noć)
  • lahko
  • lahkomislen
  • lezbijka
  • lijepo – ljepo

LJ

  • ljetni – ljetnji

M

  • Mađar/Madžar
  • Makedonija – FYRM, Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija
  • mašallah – mašAllah (nepravilna upotreba velikog slova)
  • mehak – mek (v. lahak)
  • Mesopotamija – Mezopotamija
  • metod(a)
  • milion – milijon, milijun
  • minuta – minut
  • mrkva (šargarepa)

N

  • naočale/naočare
  • naprimjer/npr. – na primjer, primjerice
  • naranča/narandža – naranća, naranđa
  • naslijeđe – nasljeđe
  • nasljednik – naslijednik
  • nauka/znanost
  • Nijemac – Njemac
  • nešto – nešta
  • Novi zavjet – Novi Zavjet

NJ

  • Njemačka – Nijemačka, Njemaćka, Nijemaćka
  • Njemica – Nijemica

O

  • odsjek – odsijek
  • okean – ocean
  • Omer-paša – Omer Paša, Omer-Paša
  • općina – opština
  • orijent – orjent
  • Orijent (Istok – istočne zemlje i narodi)
  • orijentacija – orjentacija
  • Osnovna škola "Safvet-beg Bašagić"/OŠ "Safvet-beg Bašagić" – Osnovna škola Safvet-beg Bašagić
  • otkad/od kada – odkad
  • osmanlijski/osmanski – otomanski
  • Osmanlijsko/Osmansko carstvo – Otomansko carstvo
  • Osmanlije – Otomani
  • otcijepiti – odcijepiti, odcjepiti
  • otcjepljenje – odcjepljenje
  • ovdje – ovde, ovdi, ovđe

P

  • pasoš – putovnica
  • Perzija – Persija
  • pijun – piun
  • planeta – planet
  • ponedjeljak – ponedeljak
  • posjeta – posjet
  • poslijeratni
  • posljednji – poslednji
  • potpredsjednik – podpredsjednik
  • pozorište (teatar) – kazalište
  • prethistorija
  • prijestup/prestup
  • prijevod/prevod
  • prijevoz/prevoz
  • privreda – gospodarstvo
  • projekt – projekat
  • promaha (propuh) – promaja
  • Prvi svjetski rat – Prvi Svjetski Rat
  • puhati – duvati

R

  • radiosignal – radio-signal; radio signal
  • računar (kompjuter) – računalo
  • razvoj (razvitak)
  • redovno – redovito
  • rejon/rajon
  • riža (pirinač)
  • rječnik – riječnik
  • rijedak/rijetka/rijetko – rjedak/rjetka/rjetko
  • rjeđi – rijeđi
  • Romi – Cigani
  • Rumunija – Rumunjska
  • Rusija (Ruska Federacija)

S

  • sagovornik/sugovornik
  • saopćenje – priopćenje, saopštenje
  • sapun – safun
  • saradnik/suradnik
  • savremeni/suvremeni
  • sedmica – tjedan, ned(j)elja
  • sekunda – sekund
  • sistem – (sustav)
  • Sjedinjene Američke Države (Sjedinjene Države) – Sjedinjene Američke države, Sjedinjene američke države
  • Skender-Vakuf – Skender Vakuf
  • Slaveni – Sloveni
  • slijèdēći (nekoga/nešto) – sljédēći
  • Slovenac
  • slovenski – slovenački
  • službenik – dužnosnik
  • sljedēćī/slijèdēćī (u nizu)
  • Smail-aga – Smailaga, Smail-Aga
  • smjer – smijer
  • snimak – snimka
  • sport – šport
  • srednji vijek – Srednji vijek
  • Srem/Srijem (prid. sremski)
  • sretan – srećan
  • stadion – stadijon
  • staja/štala
  • Stari zavjet – Stari Zavjet
  • suh – suv
  • sumnja – sumlja
  • Sveto pismo – Sveto Pismo

Š

  • Štajerska – Styria, Steiermark
  • štala
  • Švicarska – Švajcarska

T

  • tačka – točka
  • takmičenje (natjecanje)
  • također – takođe
  • teritorij(a)
  • tok – tijek
  • trenutno – trenutačno
  • truhlo – trulo
  • truhnuti – trunuti
  • tužilac – tužioc (u nominativu jednine; ali tužilaca – tužioca u genitivu množine)
  • TV-serija – TV serija

U

  • učestvovati – sudjelovati
  • udovica – hudovica
  • upotreba – uporaba
  • upotrijebiti – upotrebiti
  • u redu (tj. dobro) – uredu
  • uvjet (uslov)

V

  • videokaseta – video-kaseta; video kaseta
  • vikipedijski članak – Wikipedijski članak (pravilo br. 5 o pisanju pridjeva na -ski nastalih iz riječi stranog porijekla u pravopisu)
  • vizualan/vizuelan
  • Vlašić – Vlašič
  • voz – vlak
  • vrijedan – vrjedan [ali: vredniji – vr(i)jedniji]

Z

  • Zabranjeno pušenje – Zabranjeno Pušenje (muzički bend)
  • zahtijevati – zahtjevati
  • zaliv/zaljev
  • zvaničnik – dužnosnik (nova riječ u hrvatskom jeziku)

Ž

  • žutjeti (postajati žut)
  • žutiti (činiti nešto žutim)

W

  • Wikipedia – Wikipedija (u nominativu se piše kao i u engleskom jeziku, iz kojeg je preuzeta riječ)
  • Wikipediji – Wikipedii (u ostalim oblicima dodaje se slovo j, npr: članak na Wikipediji)
  • Wikipedijin – Wikipediin

Struktura rečenice

U bosanskom jeziku, za razliku od novijih tendencija u hrvatskom jeziku, rečenica je najčešće strukturirana tako da nakon punog subjekta dolazi puni predikat bez "lomljenja" subjekta enklitikom i smještanja glagola na kraju rečenice (germanizacija rečenice).

Pravilno napisana rečenica izgleda ovako:

  • Alija Izetbegović uživao je veliki ugled i na Istoku i na Zapadu.

Subjekat je: Alija Izetbegović.

Predikat je: uživao je.

Nepravilno napisana rečenica izgleda ovako:

  • Alija je Izetbegović uživao veliki ugled i na istoku i na zapadu.,

gdje je subjekat prepolovljen pomoćnim glagolom jesam (je), dok je glavni glagol (uživao) smješten iza prepolovljenog subjekta. Ovakva tendencija, odnosno germanizacija rečenice primjetna je u hrvatskom jeziku i nije svojstvena tradiciji bosanskog jezika.

Enklitike

Enklitike su skraćeni oblici pomoćnih glagola biti (odnosno jesam) i htjeti (sam, si, je, smo, ste, su; ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će) i ličnih zamjenica (me, te, ga, mi, ti, joj, nj, je/ju, nam, vam, im) te povratne zamjenice (se). One nemaju naglasak, već se u izgovoru naslanjaju na naglašenu riječ koja stoji ispred njih. To se odražava i na njihov položaj u pisanoj rečenici, pa je tako neispravno napisati enklitiku neposredno iza interpunkcijskog znaka, tj. nakon umetnutog dijela rečenice (koji može biti odvojen zarezima, crtama ili zagradama), iza kojeg po prirodi jezika, odnosno govora dolazi kratka pauza.

Nepravilno:

  1. André Malraux (čit. Malrô) je bio francuski književnik...

Pravilno:

  1. André Malraux (čit. Malrô) bio je francuski književnik...

O pisanju stranih imena

  • Imena iz jezika koji se služe latinicom (engleski, francuski, njemački, španski itd) – mogu se pisati i izvorno (po pisanju) i fonetski (po izgovoru), s tim da se prednost ipak treba dati izvornom (fonetski se više koristi u udžbenicima za osnovne škole). Kod manje poznatih imena koja se navode prvi put trebaju se navesti oba oblika. Što se tiče udomaćenih imena/naziva (a to su većinom geografski pojmovi), oni se ne trebaju mijenjati, tj. pišu se u tom udomaćenom obliku. Pridjevi na -ski nastali od ovih stranih imena pišu se samo fonetski; dakle: Shakespearešekspirski, Leipziglajpciški. Nazivi stanovnika izvedeni od stranih imena naseljenih mjesta također se pišu fonetski: Bohumljanin (: Bochum), Dablinac (: Dublin).
  • Imena iz jezika koji se služe ćirilicom transkribiraju se, i to tako da se slova za glasove koji su u datom jeziku isti kao glasovi u našem prenose latiničkim slovima za te glasove (npr., Ч se prenosi kao Č itd), a za ostala ćirilička slova za glasove koje naš jezik nema postoje određena pravila. Primjeri za ruski: e (kad je na početku riječi/sloga i iza drugog vokala) = je; ё = jo; л/н + ь = lj/nj; л/н + e/и = lje/lji/nje/nji; щ = šč (ovo slovo ima i u bugarskom, ali se iz njega prenosi kao št); ь, ъ = izostavljaju se (kad stoje iza suglasnika na kraju riječi); ы = i; э = e; ю = ju; я = ja. Nastavak -иӣ (-ij) = -i, a nastavak -aя (-aja) = -a. Dalje, ona 3 makedonska slova prenose se ovako: ѓ = đ, ќ = ć, ѕ (izgovara se dz, kao jedan glas) = z.
  • Imena iz jezika koji se služe ostalim pismima pišu se fonetski. a) Iz kineskog: Kinezi su 1979. pozvali svijet da se pridržava njihove pinyin-transliteracije. Prema njoj se treba pisati Mao Zedong, Lu Xun, Deng Xiaoping, Taiwan. Međutim, kod nas su uobičajeni i oblici Mao Ce Tung i slično i to se i dalje može koristiti, ali treba stvarati uvjete za pridržavanje službene pinyin-transliteracije. b) Iz arapskog: Dvočlana imena pišu se s crticom: Ebu-Leheb, Abdul-Muttalib, Zul-Karnejn. Ako se određeni član upotrijebi samo s prezimenom, onda se piše velikim početnim slovom, npr. El-Arebi, Et-Tarebi. Što se tiče skraćenice b. (ibn/bin, bint), ako ona dođe između dvaju članova imena, oba se člana mijenjaju po padežima: Abdullah b. Abbas (nominativ), Abdullaha b. Abbasa (genitiv) itd. Ako se ibn/bint ne skraćuje, na početku imena piše se Ibn-Kesir, a unutar imena Ali ibn Ebi-Talib.

Ovo sve iznad navedeno odnosi se na pisanje stranih imena latinicom u našem jeziku. U ćirilicu se imena uvijek prenose fonetski (vidjeti, npr, Wikipediju na srpskom jeziku).

Literatura

Prilikom potvrđivanja ispravnosti pojedinih riječi koristimo se sljedećom literaturom o bosanskom jeziku, ali, pored toga, i nekim karakterističnim rječnicima iz srpskohrvatskog jezika kad se radi o pisanju stranih riječi:

Također pogledajte

Vanjski linkovi