Wikipedia:Bez originalnog istraživanja

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Ova stranica ukratko: Wikipedia ne objavljuje originalni materijal. Sav materijal mora biti provjerljiv i pouzdan.
Izvan Wikipedije, originalno istraživanje je ključni dio naučnog rada. Međutim, urednici Wikipedije ne smiju svoje doprinose temeljiti na vlastitim izvornim istraživanjima. Urednici Wikipedije moraju zasnivati svoje doprinose na pouzdanim, objavljenim izvorima.

Članci na Wikipediji ne smiju sadržavati originalna istraživanja. Termin "originalno istraživanje" (OI) se koristi na Wikipediji da označi materijal za koje ne postoje pouzdani, objavljeni izvori.[a] Da biste pokazali da ne dodajete OI, morate navesti pouzdane, objavljene izvore koji direktno podupiru činjenice vezane za temu članka.

Zabrana uključivanja OI znači da se sav materijal koji se dodaje člancima mora moći pripisati pouzdanom, objavljenom izvoru. Politika provjerljivosti zahtjeva da se za svaki navod obezbijedi citat iz pouzdanog izvora, posebno za one stvari koje će biti predmet osporavanja. Međutim, potrebno je navoditi citate i za one navode koji se i neće dovoditi u pitanje. Na primjer, za izjavu: "Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo" ne treba izvor, niti je to izvorno istraživanje, jer to nije nešto što ste izmislili i vrlo lako dje okazivo jer znamo da za to postoji veliki broj pouzdanih izvora.

Uprkos potrebi da se sadržaj pripiše pouzdanim izvorima, ne smijete ih plagirati i kršiti njihova autorska prava. "Bez originalnog istraživanja" (BOI) je jedna od tri osnovne sadržajne politike koja, zajedno sa neutralnom tačkom gledišta i provjerljivošću, određuje vrstu i kvalitet materijala prihvatljivog u člancima. Ove tri politike treba da se poštuju zajedno i ne treba ih tumačiti odvojeno jednu od druge, a urednici bi se trebali upoznati sa sve tri.

Korištenje izvora[uredi izvor]

Istraživanje koje se sastoji od prikupljanja i organizovanja materijala iz postojećih izvora je od suštinskog značaja za pisanje enciklopedije. Najbolja praksa je da se istraže najpouzdaniji izvori o ovoj temi i da se rezimira ono što oni kažu vlastitim riječima. Izvorni materijal treba pažljivo sažeti ili preformulisati bez mijenjanja njegovog značenja. Nemojte ići dalje od onoga što izvori kažu, i da na svoj način tumačite ono što oni kažu, ili da iste koristite izvan konteksta. Ukratko, držite se izvora.

Ako o nekoj temi nije moguće naći pouzdan i nezavisan izvor, Wikipedia ne bi trebala imati članak o tome. Ako otkrijete nešto novo, Wikipedia nije pravo mjesto za objavljivanje takvog otkrića.

Pouzdani izvori[uredi izvor]

U principu, najpouzdaniji izvori su:

  • Recenzirani časopisi
  • Univerzitetske knjige
  • Udžbenici na univerzitetskom nivou
  • Magazini, časopisi i knjige koje izdaju ugledne izdavačke kuće
  • Pouzdan novinski listovi

Kao pravilo, što je više ljudi uključeno u provjeravanje činjenica, analizom pravnih pitanja i podrobnom analizom pisanja, ta je publikacija pouzdanija.

Primarni, sekundarni i tercijarni izvori[uredi izvor]

  • Primarni izvori su originalni materijali koji su blizu događaja i često su ga pisali direktno uključeni ljudi. Primarni izvori mogu ili ne moraju biti nezavisni izvori. Izvještaj o saobraćajnom incidentu koji je napisao svjedok je primarni izvor informacija o događaju; na sličan način, naučni rad koji dokumentuje novi eksperiment koji je proveo sam autor je primarni izvor o ishodu tog eksperimenta. Historijski dokumenti kao što su dnevnici su primarni izvori.[b]
    Politika : Osim ako su ograničeni nekom drugom politikom, primarni izvori koji su objavljeni mogu se koristiti u Wikipediji, ali oprezno, jer ih je lako zloupotrijebiti.[c] Svako tumačenje primarnog izvora zahtjeva pouzdan sekundarni izvor za to tumačenje. Na primjer, članak o romanu može citirati odlomke koji opisuju radnju, ali svako njegovo tumačenje treba sekundarni izvor.
    • Ne analizirajte, procjenjujte, tumačite ili sintetizirajte materijal koji se nalazi u primarnom izvoru; umjesto toga, pozovite se na pouzdane sekundarne izvore koji to čine.
    • Ne bazirajte čitav članak na primarnim izvorima, i budite oprezni kada zasnivate velike odlomke na njima.
    • Ne dodajite izvorni materijal iz vašeg ličnog iskustva.
  • Sekundarni izvori su autorova razmišljanja bazirana na primarnim izvorima. Sadrži analizu, procjenu, tumačenje ili sažetak činjenica, dokaza, koncepata i ideja preuzetih iz primarnih izvora. Sekundarni izvori nisu nužno nezavisni izvori. Oni se oslanjaju na primarne izvore za svoje materijale, praveći analitičke ili ocjenjivačke tvrdnje o njima. Na primjer, pregledni članak koji analizira istraživačke radove u nekoj oblasti je sekundarni izvor za istraživanje. Da li je izvor primarni ili sekundarni zavisi od konteksta. Knjiga vojnog historičara o Drugom svjetskom ratu mogla bi biti sekundarni izvor o ratu, ali tamo gdje se nalaze detalji o autorovim ratnim iskustvima, to bi bio primarni izvor o tim iskustvima. Pregled knjige takođe može biti mišljenje, sažetak ili stručni pregled.
    Politika : Wikipedia članci se obično oslanjaju na materijal iz pouzdanih sekundarnih izvora. Članci mogu napraviti analitičku, ocjenjivačku, interpretativnu ili sintetičku tvrdnju samo ako je objavljena od strane pouzdanog sekundarnog izvora.
  • Tercijarni izvori su publikacije kao što su enciklopedije i druge zbirke koje sumiraju primarne i sekundarne izvore. Wikipedia se smatra kao tercijarni izvor.[d] Mnogi uvodni udžbenici na preddiplomskom nivou smatraju se tercijarnim izvorima jer sabiru više sekundarnih izvora.
    Politika : Pouzdani tercijarni izvori mogu biti korisni u pružanju sažetka tema koje uključuju mnoge primarne i sekundarne izvore. Neki tercijarni izvori su pouzdaniji od drugih. Članci Wikipedije se ne mogu koristiti kao tercijarni izvori u drugim člancima na Wikipediji, ali se ponekad koriste kao primarni izvori u člancima o samoj Wikipediji (pogledajte Kategorija: Wikipedia i kategorija: Wikipedia članci WikiProject ).

Srodne smjernice[uredi izvor]

Provjerljivost[uredi izvor]

Sadržaj Wikipedije je određen ranije objavljenim informacijama, a ne ličnim uvjerenjima ili iskustvima. Čak i ako ste sigurni da je nešto tačno, to mora da bude provjerljivo prije nego što ga dodate.

Neutralno gledište[uredi izvor]

Iako je moguće da neka tema ima više dobro utvrđenih pogleda na materiju, potrebno je predstaviti sve poglede ako dolaze iz pouzdanih izvora. Izuzetne tvrdnje traže izuzetne dokaze. Važno je da urednici pruže kontekst za alternativnu tačku gledišta, ukazujući na to koliko je ta pozicija preovladujuća i da li je drži većina ili manjina.

Također pogledajte[uredi izvor]

Smjernice[uredi izvor]

Šabloni[uredi izvor]


Bilješke[uredi izvor]

  1. ^ To znači da pouzdan izvor postoji i dalje i da je objavljen negdje u svijetu, u bilo kojem jeziku. Ne mora biti dostupno na internetu.
  2. ^ Dodatni primjeri primarnih izvora su arheološki artefakti, rezultati popisa, istražni izvještaji, javna saslušanja, suđenja, kolumne, blogovi, intervjui, originalna filozofska djela, religijske knjige, pjesme, scenariji, romani, filmovi, televizijski programi.
  3. ^ Svaka izuzetna tvrdnja zahtijeva izuzetne dokaze
  4. ^ Iako je tercijarni izvor, Wikipeda se ne smatra pouzdanim izvorom za druge Wikipedia članke.

Dalje čitanje[uredi izvor]