Senahid Halilović

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Senahid Halilović
Rođenje (1958-03-22) 22. mart 1958 (60 god)
Kladanj, FNRJ
Zanimanje lingvist
Jezik bosanski
Nacionalnost Bošnjak
Obrazovanje Univerzitet u Beogradu
Web-stranica: pravopis.ba

Senahid Halilović (Tuholj, Kladanj, 22. mart 1958) je bosanskohercegovački lingvist. Studirao je na Univerzitetu u Beogradu, gdje je i doktorirao 1990. godine. Dijalektolog, istražuje istočnobosanski dijalekt, kao i hercegovačke govore Poneretvlja. Odgovorni je urednik Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika i predsjednik Komisije za Općeslavenski lingvistički atlas ANUBiH. Objavio je više od stotinu stručnih i naučnih radova iz oblasti dijalektologije i normativistike i više knjiga (Bosanski jezik 1991, Govorni tipovi u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke 1996, Pravopis bosanskoga jezika 1996, Gnijezdo lijepih riječi 1996, Gramatika bosanskoga jezika 2000. i Pravopis bosanskoga jezika 2018). Služi se ruskim, njemačkim i engleskim jezikom.[1]

Pravopis bosanskoga jezika 1996.[uredi | uredi izvor]

Pravopis bosanskoga jezika

Najpoznatiji je njegov rad na standardizaciji bosanskog jezika, u čemu su najznačajnija djela: "Pravopis bosanskoga jezika", "Bosanski jezik", kao i "Gramatika bosanskoga jezika" (jedan od tri autora). Pionirsku ulogu je odigrao "Pravopis bosanskoga jezika", prvi pravopisni priručnik čiji je autor Bošnjak, koji kani postaviti pravopisne odredbe za bosanski standardni jezik i pomoći u njegovom razlikovanju kako od hrvatskog, tako i srpskog jezika.

Karakteristike ovog pravopisa su ekvidistanca spram hrvatskog i srpskog u pravopisnim i morfološkim preskripcijama, te izrazi koji se drže karakterističnim za bosansku normu (ozvaničenje fonema "h" u nekoliko riječi specifičnih za govor Bošnjaka u nekoliko prethodnih stoljeća: mehko, lahko, kahva, mahrama, kao i geminacija u preslovljavanju imena islamske provenijencije: Allah, Muhammed). Većina pravila je ilustrirana tekstovima iz djela bošnjačkih pisaca 20. vijeka. Pravopis je prihvatila 11. novembra 1995. Pravopisna komisija u koju je ušlo osamnaest istaknutih lingvista.[2]

Kritike[uredi | uredi izvor]

Dojam nekih hrvatskih lingvista o "Pravopisu bosanskoga jezika" je da se radi o djelu koje slijedi "srpskohrvatski" pravopis iz predratnog doba, ali također mijenja određen broj pravila, zbog sistematskog srbiziranja bosanskog jezika u prošlosti, pa je njegovo djelo i pokušaj ispravljanja toga nasilja nad jezikom i povratka na uglavnom slobodnije normiran jezički izraz bosanskohercegovačkih i bošnjačkih pisaca novijeg doba, s naglaskom na predratne književnike (Muradbegović, Alić, Bašagić, Mulabdić i drugi).

Jedan dio srpskih i hrvatskih lingvista osporava kako bosanski jezik, tako i samo ime jezika kojeg pokušavaju zamijeniti sa odrednicom bošnjački jezik. Kritike načina standardizacije bosanskog jezika publikovanjem pravopisa, gramatike i rječnika argumentovano dolaze i od bosanskohercegovačkog lingviste, Midhata Riđanovića. [3]

Slavistički komitet[uredi | uredi izvor]

Halilović je jedan od osnivača i aktuelni predsjednik Slavističkog komiteta u BiH.[1] Slavistički komitet septembra 2008. zvanično je primljen u Međunarodni slavistički komitet (MSK), svjetsku zajednicu slavističkih udruženja.[4]

Halilović je i koautor knjige "Govor grada Sarajeva" objavljene 2009. godine u Biblioteci Bosnistika Slavističkog komiteta BiH. [5]

Pravopis bosanskoga jezika 2018.[uredi | uredi izvor]

Halilović je nakon 22 godine od prvog Pravopisa najavio novi Pravopis bosanskoga jezika koristeći zvanični web-sajt Pravopis.ba početkom 2018. godine. Novo izdanje pravopisa promovirano je 17. aprila 2018. u velikoj sali Općine Stari Grad.[6] Halilović novi pravopis smatra osavremenjenim izdanjem, dok za Pravopis iz 1996. tvrdi da je zastario i da ne odgovara trenutnom stanju u bosanskom jeziku. Nedugo zatim, 14. juna 2016. godine, objavljene su besplatne Android i iOS aplikacije za mobitele, kako je ranije najavljeno.[7] Po izdavanju pravopisa, Halilović je potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku, dok je na svojoj web-stranici objavio kako smatra da su bosanski, hrvatski i srpski jezik različita imena za jedan te isti jezik, te da svako ima pravo svoj jezik imenovati kako hoće.[8]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik : Govor Tuholja kod Kladnja – knjiga VI, Institut za jezik, Sarajevo 1990.
  • Bosanski jezik, Baština, Sarajevo 1991.
  • Pravopis bosanskoga jezika, Preporod, Sarajevo 1996.
  • Bosanskohercegovački dijalektološki zbornik : Govorni tipovi u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke – knjiga VII, Institut za jezik, Sarajevo 1996.
  • Gnijezdo lijepih riječi: Pravilno – nepravilno u bosanskom jeziku, Baština, Libris, Sarajevo 1996.
  • Pravopis bosanskoga jezika: Priručnik za škole, Dom štampe, Sarajevo 1999.
  • Gramatika bosanskoga jezika (koautorstvo), Dom štampe, Zenica 2000.[9]
  • Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik (koautorstvo), Slavistički komitet, Sarajevo 2009. (COBISS.BH)
  • Rječnik bosanskoga jezika (koautorstvo), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010.
  • Pravopis bosanskoga jezika, Sarajevo, 2018.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Senahid Halilović, predsjednik Slavističkog komiteta - Slavistički komitet u BiH". www.slavistickikomitet.ba. Pristupljeno 15. 6. 2018. 
  2. ^ Halilović, Senahid. Pravopis bosanskoga jezika, Kulturno društvo Bošnjaka „Preporod“, Sarajevo, 1996, str. 7.

    Pročišćeni rukopis Komisija je prihvatila 11. novembra 1995.

    – Halilović, 1996, str. 6. i 7.
  3. ^ "Totalni promašaj, Midhat Riđanović ISBN 9958-41-091-5, Šahinpašić". Pristupljeno 15. 6. 2018. 
  4. ^ "O Slavističkom komitetu - Slavistički komitet u BiH". www.slavistickikomitet.ba. Pristupljeno 15. 6. 2018. 
  5. ^ "Objavljene knjige - Slavistički komitet u BiH". www.slavistickikomitet.ba. Pristupljeno 15. 6. 2018. 
  6. ^ "Halilović: Novo izdanje Pravopisa bosanskoga jezika je otvorenije i osavremenjeno" (jezik: bosanski). Klix.ba. 16. 4. 2018. Pristupljeno 15. 6. 2018. 
  7. ^ "Preuzmite besplatnu mobilnu aplikaciju Pravopisa bosanskoga jezika" (jezik: bosanski). Klix.ba. 14. 6. 2018. Pristupljeno 15. 6. 2018. 
  8. ^ "Pravopis bosanskoga jezika / Da li su bosanski, srpski, hrvatski i crnogorski zapravo jedan jezik, ili ne?". pravopis.ba. Pristupljeno 15. 6. 2018. 
  9. ^ "Gramatika bosanskoga jezika - knjiga.ba". Pristupljeno 15. 6. 2018. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]