Mljet (ostrvo)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Mljet)
Idi na: navigacija, traži
Veliko jezero na Mljetu
Za druga značenja pojma Mljet pogledajte Mljet (čvor).

Mljet je ostrvo u Jadranskom moru.

Mljet (lat. Melita, ital. Meleda) je osmi po veličini otok u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka. Pripada dubrovačkom arhipelagu. Dug je 37 km, a širok 3 km. Jednako kao i danas, Mljet je svu svoju historiju gravitirao isključivo ovom području. Nalazi se u neposrednoj blizini Dubrovnika, Korčule, Elafitskih otoka, a od poluotoka Pelješca ga dijeli Mljetski kanal.

Zbog jednakog naziva u Rim|rimskim, a kasnije u spisima na latinskom jeziku, Mljet je kroz historiju vrlo često bio zamjenjivan otokom Maltom te se danas dvije svjetski poznate legende o brodolomima Homerovog Odiseja te sv. Pavla (bez obzira na navod u Djelima apostolskim 27.39-28.11 u kojem se nedvosmisleno kaže kako se brodolom dogodio dok su plovili Adriom i bez obzira što na Malti nikad nisu postojale zmije otrovnice, a na Mljetu su istrebljene dovođenjem mungosa) pripisuju većoj i svjetski poznatijoj Malti. Kao podsjetnik da bi drevna Ogigija mogao biti i Mljet, danas na otoku postoje Odisejeva špilja te hrid sv. Pavla kao i zavjetna crkvica u istočnom dijelu otoka. Jednako tako, bez obzira što hrvatski kinolozi i historičari veterine smatraju kako maltezer potječe s Mljeta, što priznaje većina kinoloških stručnjaka [1][2][3][4][5][6][2][7][8] koji se pozivaju na Kalimaha Kirenjanina, Plinija Starijega i Stjepana Bizantinca i to se danas češće pripisuje Malti.

Mljet je otok šarolikog životinjskog svijeta i izvornih šuma alepskog bora, bora pinije i hrasta crnike. Smatra se najpošumljenijim i najzelenijim hrvatskim otokom, čiji je zapadni dio zaštićen kao prvi jadranski nacionalni park, a istočni dio kao rezervat prirodnih rijetkosti.

Većih naselja na Mljetu nema naročito zbog loše ekonomske razvijenosti otoka što je rezultiralo permanentnim iseljavanjem mlađeg stanovništva. Stanovnici otoka Mljeta zovu se Mljećani i Mljećke (često se krivo navodi izraz Mljećanke). Prema popisu stanovnika iz 2001. godine, 99% stanovnika su Hrvati [9], 96% stanovnika su katolici [10] te su jedini otočani (uz stanovnike Elafita) koji govore štokavskim narječjem i to ijekavskim govorom.

Historija[uredi | uredi izvor]

Mljet je prvobitno bio pod bosanskom vlašċu, ali je zbog dobrih i prijateljskih odnosa sa Dubrovnikom, predat Dubrovačkoj Republici. Jedno vrijeme je bio pod vlašċu Mletaka.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Upravno središte Mljeta je Babino Polje, a od ostalih naselja poznatija su: Polače, Pristanište, Pomena, Sobra. Sjeverozapadni dio otoka Mljeta je proglašen nacionalnim parkom.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Matoš, Antun Gustav. Sabrana djela Antuna Gustava Matoša, Mladost, Zagreb, 1973., str. 221.
  2. ^ a b Pugnetti, Gino; Orban, Ratimir (urednik) Sve o psima, Mladinska knjiga (Ljubljana) i Mladost (Zagreb), 1983., rbr. 291.
  3. ^ Mljetski psić - Maltezac; izvadak iz knjige 'Sve o psima', dogsnordic.net, Senada Rudić, Osijek
  4. ^ Orban, Ratimir. Malteški pas je zapravo naš mljetski psić, Moj pas i njegovi prijatelji : stručno informativna revija za kinologiju, Hrvatski kinološki savez, Zagreb, 1992., trobroj 7-8-9, str. 14. i 15.
  5. ^ Pugnetti, Gino; Turković, Ksenija (prijevod) Sve o psima, Mladinska knjiga, Zagreb, 1993.
  6. ^ Hrvatski jezični portal - Direktni link za pristup napomeni : maltézer
    Citat „maltézer m kinol. kućni patuljasti pas svilene bijele dlake; mljetski psić (jer potječe s otoka Mljeta, a ne s Malte)“
  7. ^ Hrvatski jezični portal - Direktni link za pristup napomeni : Malta
    Citat „pr. (etnik): Maltež (Zadar, sred. Dalmacija)“
  8. ^ Gondrexon, Anna; Browne, Ives. [preveo Vlatko Šarić]. Mala enciklopedija pasa : s opisom 343 različite pasmine, Prosvjeta, Zagreb, 1975., str. 294.
  9. ^ [1]
  10. ^ [2]


Internet-web-browser.svg Nedovršeni članak Mljet (ostrvo) koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: