Idi na sadržaj

Zaprešić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zaprešić
Grad
Grad Zaprešić
Zaprešić, centar
Zaprešić, centar
Zastava Zaprešić
Zastava
Službeni grb Zaprešić
Grb
Zaprešić nalazi se u Hrvatska
Zaprešić
Zaprešić
Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 45°51′26″N 15°48′17″E / 45.85722°N 15.80472°E / 45.85722; 15.80472
Država Hrvatska
Županija Zagrebačka
Vlada
 • GradonačelnikŽeljko Turk (HDZ)
Površina
 • Općina52,60 km2
Najveća nadmorska visina131 m
Stanovništvo (2011)
 • Općina25.223
 • Općina (gustoća)479,52 /km2
 • Naselje19.644
Vremenska zonaCET (UTC+01:00)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj10290
Pozivni broj(+385) 10
Veb-sajtGrad Zaprešić
Zaprešić, rimokatolička crkva "Sv. Ivan Krstitelj"

Zaprešić je grad u Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.

Geografski položaj

[uredi | uredi izvor]

Zaprešić se nalazi u sjevernom dijelu zemlje u neposrednoj okolini glavnog grada Zagreba. Treći je po veličini grad u Zagrebačkoj županiji. Sa 479,52 stanovnika po kvadratnom kilometru, Zaprešić je najgušće naseljeno područje u županiji.

Rijeke

[uredi | uredi izvor]

Sutla na zapadu, Sava na jugu, Krapina na istoku.

Brdski dio

[uredi | uredi izvor]

Medvednica na istoku, Marijagoričko-zagorsko pobrđe na sjeverozapadu

Prirodni rezervati

[uredi | uredi izvor]

Orintološki rezervat Sava u gradu Zaprešiću i općini Brdovec, Cret Dubravica u općini Dubravica (stanište rosike, jedine pronađene biljke mesožderke u Hrvatskoj), Park prirode Medvednica na području grada Zaprešića, te općina Bistra i Jakovlje.

Historija

[uredi | uredi izvor]

O prahistoriji zaprešićkog kraja svjedoče kamene sjekire iz neolitika nađene u Brdovcu, bakrene sjekire iz eneolitika nađene u Mariji Gorici, tragovi nalazišta željeznog doba na Sv. Križu.

Antički ostaci pronađeni su u Drenju kod Brdovca. U doba Starog Rima tuda je prolazila cesta Emona (Ljubljana) – Neviodunum – (Drnovo kraj Krškog, do kojeg je tada i Sava bila plovna) – Siscia (Sisak). U Drenju je bio prijelaz preko Save preko kojeg se lokalna cesta uz Sutlu spajala s državnom cestom Emona – Siscia.

Krajem 11. vijeka(oko 1094. godine) Ača, pouzdanik kralja Ladislava, od kralja je dobio područja sa istočne i zapadne strane Medvednice. Na njenim zapadnim krajevima počinjao je posjed koji se pružao uz Savu do Sutle, od kojeg se razvilo susedgradsko-stubičko vlastelinstvo, drugo najveće svjetovno vlastelinstvo u Zagrebačkoj županiji.

Tokom 15.-16. vijeka doseljavaju se izbjeglice pred Osmanlijama. Neki od njih bježali su iz Pounja i Like, a potomci su im do sada sačuvali ikavicu (Drenje Brdovečko) koja se i danas govori, te kao posebna vrsta kajkavštine izučava u osnovnoj školi Ivan Perkovac u Šenkovcu.

Kmetovi su godine 1573. podigli Seljačku bunu, a jedan od njenih vođa bio je Ilija Gregorić, iz Marije Gorice. Krajem 16. vijeka posjedi se drobe u niz malih vlastelinstava, te u 17. i 18. vijeku tu živi niz sitnih plemića. Podsjetnik na njih brojne su jednostavne kurije, podignute na desecima malih posjeda, a neke su sačuvane i do danas.

Zaprešić je nastao na raskršću regionalnih i međunarodnih saobraćajnih pravaca. Kroz Zaprešić je prošla i trasa prve željezničke pruge u Hrvatskoj. Prema nekim teorijama, od konjskih zaprega kojima su putovali trgovci u Zagreb dolazi i ime Zaprešić. Prvi pisani spomen Zaprešića vezuje se uz župnu crkvu Sv. Petra koja je podignuta 1334. godine.

U Zaprešiću je 1920. osnovana Industrija mesnih proizvoda d.d., uz "Sljeme" i petrinjski "Gavrilović", najstarija mesna industrija Hrvatske.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazio se u sastavu stare zagrebačke prigradske općine Zaprešić.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Zaprešić je imao 25.223 stanovnika, od čega u samom Zaprešiću 19.644.

Grad Zaprešić

[uredi | uredi izvor]
Broj stanovnika po popisima[1]
1857186918801890190019101921193119481953196119711981199120012011
3.1203.3343.6344.2804.6605.0585.4045.8106.2846.5407.4849.10112.77320.72023.12525.223

Napomena: Nastao iz stare općine Grad Zagreb. U 1857. i od 1869. do 1981. dio podataka sadržan je u općini Brdovec.

Zaprešić (naseljeno mjesto)

[uredi | uredi izvor]
Broj stanovnika po popisima[1]
1857186918801890190019101921193119481953196119711981199120012011
7917909881.2411.3941.4901.8031.8892.2942.5373.3114.9928.20115.67817.53819.644

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Zaprešić je imalo 15.678 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.
Hrvati
  
 13,791 87,96%
Srbi
  
 679 4,33%
Jugoslaveni
  
 180 1,14%
Muslimani
  
 152 0,96%
Slovenci
  
 84 0,53%
Albanci
  
 58 0,36%
Makedonci
  
 33 0,21%
Crnogorci
  
 27 0,17%
Mađari
  
 27 0,17%
Česi
  
 14 0,08%
Nijemci
  
 8 0,05%
Romi
  
 8 0,05%
Ukrajinci
  
 7 0,04%
Slovaci
  
 5 0,03%
Bugari
  
 2 0,01%
Jevreji
  
 2 0,01%
Poljaci
  
 2 0,01%
Rusini
  
 2 0,01%
Vlasi
  
 1 0,00%
ostali
  
 23 0,14%
neopredijeljeni
  
 326 2,07%
region. opr.
  
 30 0,19%
nepoznato
  
 217 1,38%
ukupno: 15.678
Zaprešić
jezikvjera

ukupno: 1,490

  Hrvatski 1,430 (95,97%)
  Slovenski 22 (1,47%)
  Mađarski 17 (1,14%)
  Srpski 13 (0,87%)
  Njemački 4 (0,26%)
  Češki 2 (0,13%)
  Italijanski 2 (0,13%)
<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;

ukupno: 1,490

  Rimokatolici 1,463 (98,18%)
  Pravoslavci 13 (0,87%)
  Jevreji 12 (0,80%)
  Kalvinisti 1 (0,06%)
  Luterani 1 (0,06%)
  - (-%)
  - (-%)

Privreda

[uredi | uredi izvor]
  • Industrija keramike: "Inker", Zaprešić
  • Hemijska industrija: "Montkemija", Šibice i "Karbon", Zaprešić
  • Željezna industrija: "Lanac", Zaprešić
  • Industrija namještaja: "Kenda d.o.o.", Zaprešić
  • Proizvodnja skretnica za željeznicu: "Hrvatske željeznice", Zaprešić
  • Proizvodnja tehničkog plina: "Meser plin", Šibice
  • Građevinska industrija: "Tvornica kamene građe Viadukt i Rofix", Pojatno
  • Kamenolom: "Viadukt", Ivanec
  • Iskopavanje šljunka: "Hidroelektra", jezero Zajarki

Poznate osobe

[uredi | uredi izvor]

Spomenici i znamenitosti

[uredi | uredi izvor]

Zaprešićka staza dvoraca: čak je šest sačuvanih dvoraca na širem zaprešićkom području. Nastajali tokom 18. i 19. vijeka pripadaju među najljepše primjerke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Dva su najviše, nulte kategorije: barokni dvorac Oršić u Gornjoj Bistri (općina Bistra) i Januševec (općina Brdovec) - prema nekim autorima najljepši spomenik klasisističke arhitekture u Hrvatskoj. Prve je kategorije barokni dvorac Lužnica u Šibicama (grad Zaprešić), a druge su kategorije Laduč (općina Brdovec) i Novi dvori u Zaprešiću. Osim dvoraca poznate su i stare kurije, te crkvice, te stare zagorske kuće u okolini (tradicionalne kuće u općini Dubravica s fasadama obojenom u plavo). Na području općine Brdovec značajna su i nalazišta iz prahistorije i antike.

Novi dvori

[uredi | uredi izvor]
Novi dvori

Novi dvori jedinstveni su primjer očuvanosti cjelovitog privrednog vlastelinskog kompleksa. Na površini od 20,5 hektara nalazi se dvorac, kapela sv. Josipa, grob porodice Jelačić, perivoj, voćnjak, stambene i ekonomske zgrade, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma. Okrugla "vršilnica" je jedini, najstariji takav objekt u Hrvatskoj, potječe iz 17. vijeka. Spomenik je nulte kategorije. Godina 1611. smatra se vremenom utemeljenja Novih Dvora (Curia Nova) od grofova Zrinskih, a kasnije su u vlasništvu Čikulina, Sermagea, Festetića i Erdodya da bi 23.06.1851. ban Josip Jelačić potpisao kupoprodajni ugovor i za 175.000 forinti kupio Nove Dvore od grofa Aleksandra Erdodyja i temeljito ih preuredio. Novi Dvori su od 1863. godine u vlasništvu banovog brata Đure Jelačića, a nakon smrti kćeri Đure Jelačića, grofice Anke Jelačić 1934. godine, Novi Dvori su ostali pod upravom Matice hrvatske. Tokom NDH od 1941.-1945. godine dvorac je bio rezidencija poglavnika Ante Pavelića. Od 1945. do 1956. godine u dvorcu je uspostavljena poljoprivredno-domaćinska škola, a poslije ekonomsko poljoprivredna škola i đački dom , ali je od 1970. godine prestala i ta aktivnost. Danas se u okruženju dvorca nalaze privredne zgrade, kuružnjak, vršilnica , muzej Matija Skurjeni, depadansa dvorca tzv. Richterova zgrada, kapelica sv. Josipa, staklenjak, porodični grob Jelačičevih ,a od 2004. godine i golf vježbalište i sjedište golf kluba "Ban Jelačić".

Dvorac Lužnica

[uredi | uredi izvor]
dvorac Lužnica

Prvobitno imanje pripadalo je porodici Čikulin, a u 18. vijeku polovina imanja pripada porodici Moscon, a druga polovina porodici Čikulin. Kasnije Mosconi otkupljuju dio od Čikulina i vlasnica postaje Maksimilijana Moscon udana Hyacinthy. Nakon njene smrti, imanje ostaje zagrebačkom Kaptolu. Kasnije imanje preuzima Pavao Rauch, koji je temeljito preuredio imanje i možda sagradio dvorac 1791. godine. Od 1925. godine dvorac je u posjedu sestara milosrdnica reda sv. Vinka Paulskog , a danas je u njemu i duhovni centar. Dvorac je jednospratan u obliku slova "U" , a na uglovima ima četiri cilindrične kule. U zapadnom krilu nalazi se dvorska kapela s baroknim oltarom. Dvorac je okružen parkom i jezerom.

Obrazovanje

[uredi | uredi izvor]
  • Dječji vrtić "Maslačak"
  • Dječji vrtić "Vrtuljak"
  • Osnovna škola "Antuna Augustinčića" škola je izgrađena 1954. godine i imala je naziv "Narodna osmogodišnja škola Zaprešić", a 1984. godine je otkriveno poprsje kipara A. Augustinčića (rad kipara Ivana Sabolića). Dogradnja i adaptacija škole završena je 1990. godine s ukupnom površinom 3.547 m2.
  • Osnovna škola "Ljudevita Gaja"
  • Osnovna škola "Kupljenovo-Luka"
  • Osnovna škola "Bistra"
  • Osnovna škoa "Ivan Perkovac" u Šenkovcu
  • Srednja škola "Ban Josip Jelačić"
  • Visoka škola za poslovanje i upravljanje s pravom javnosti "Baltazar Adam Krčelić"
  • Osnovna muzička škola- područna škola muzičke škole "Zlatko Baloković" iz Zagreba

Kultura

[uredi | uredi izvor]
  • Muzej "Matija Skurjeni" -u Novim dvorima u adaptiranoj zgradi spremišta plodina 1987. godine otvorena je Galerija Matije Skurjenija, a 2000. godine Ministarstvo kulture odobrilo je prerastanje Galerije u Muzej Matija Skurjeni.
  • Galerija "Razvid"
  • Javno otvoreno učilište Zaprešić
  • Udruženje likovnih stvaralaca
  • Ogranak Matice hrvatske Zaprešić
  • Umjetničko udruženje "Plemićka mladež"
  • Klub Zaprešićana "Zapreščan"
  • Zaprešićke mažoretkinje "Jelačićke"
  • KUD "Josip ban Jelačić"
  • KUD "Kupljenovo"
  • KUD "Hruševec Kupljenski"
  • Tamburaški zbor "Gaj"
  • Tamburaški sastav "Savski Valovi"
  • Puhački orkestar "Zaprešić"

Nogomet:

  • Nogometni klub Inter
  • NK "Zaprešić"
  • NK "Croatia", Pojatno
  • Malonogometni klub "Ban Jelačić"

Košarka:

  • Košarkaški klub "Zaprešić"
  • KK Inker
  • KK Jabuka
  • KK Fortuna

Tenis i stolni tenis:

  • Tenis klub "Lamaki"
  • Tenis centar Zaprešić
  • Stolno-teniski klub "Inker"

Rukomet:

  • Muški rukometni klub Zaprešić
  • Ženski RK "Zaprešić"

Šah:

  • Šahovski klub "Stanoobjekt"

Kuglanje i boćanje:

  • Ženski kuglački klub "Graditelj"
  • KK Zaprešić
  • KK Inker
  • Boćarski klub "Šibice"
  • boćarski klub "Zaprešić"

Borilački sportovi

  • Taekwondo klub "Kuna"
  • Taekwondo klub Zaprešić

Motociklizam:

  • Motociklistički klub Zaprešić
  • "I Am Free Rider"

Letački sport:

  • Letačko društvo Zaprešić

Triatlon:

  • Triatlon klub "Sjever II"

Konjički sportovi:

  • Konjički klub "Trajbar Team"

Golf:

  • Golf klub "Ban Jelačić"

Streljaštvo:

  • Streljački klub "Dinamo" Jablanovec

Lov i ribolov:

  • Sportsko-ribolovno društvo "Šaran"
  • Lovačko društvo "Zaprešić"
  • LD "Kuna", Jablanovec

Galerija

[uredi | uredi izvor]
Zaprešić, stadion NK "Inter"

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Zaprešić koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zaprešić&oldid=3690608"