Eurotower

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Eurotower

Eurotower je poslovni neboder smješten u Zagrebu, u Hrvatskoj, na adresi Ulica Ivana Lučića 4 na raskrižju Ulice grada Vukovara i Ulice Ivana Lučića.

Tehnički podaci[uredi | uredi izvor]

Najviši je neboder u Republici Hrvatskoj. Smješten je na kosom terenu, pa se u obzir uzimaju dvije visine:

  • 94 m od kote ulaznog platoa ispred tornja (Lučićeva ulica)
  • najviša visina 96 m s druge strane, od ulaza u garažu (Humboltova ulica)

Visina zgrade od poda najnižeg podzemnog sprata do najvišeg vrha je 109,5m.

Ispod zemlje se nalazi 5 spratova podruma s 364 parkirališnih mjesta za radnike i posjetioce. Ukupna bruto površina iznosi 35.270 m2, a površina koja se daje u najam 18.477 m2.

Neboder je u oblika kvadrata 36 x 27.6 m s pravougaonom udubljenom fasadom na 5 mjesta. Udubine (uvučene konzole) se nalaze na dijametralno suprotnim stranama kvadrata, jedna se proteže od 1. do 3. sprata, dvije od 8. do 10. sprata, i dvije od 18. do 22. sprata.

Kao armirano betonsku strukturu, obod nebodera drži 20 (5x4) betonskih stupova koji se prema vrhu stanjuju te mnoštvo armature u jezgri.

Cijeli kompleks je originalno zamišljen kao spoj dva nebodera od 26 i 13 spratova, zvani Eurotower I i Eurotower II, no oba su na kraju reducirane visine. U trenutku pisanja ovog članka, gotova je reducirana verzija prvog nebodera; konstrukcija i fasada su potpune, a radi se na unutrašnjosti. Eurotower II. je u fazi zaštite građevinske jame, a građevina koja bi povezivala dva nebodera je pri završetku radova.

Historija[uredi | uredi izvor]

Zemljište je još 2002. godine bilo predviđeno za neboder, a radovi su počeli u ljeto 2004. godine. Prvi prozor postavljen je u maju 2005. godine, dostizanje zadnjeg sprata krajem avgusta 2005., a dostizanje pune visine krajem septembra 2005. Kraj radova se predviđa za kraj 2006. Visina drugog, nižeg nebodera (prije zvanog Mamićev toranj) je reducirana sa 16 na 10 spratova, a završetak se predviđa za 2008. godinu.

Arhitekt je Marijan Hržić, investitor Josip Kordić (direktor kompanije Hidrocommerce). Glavni izvođač radova konstrukcije zgrade je firma Porr - Hrvatska. Glavni izvođač konstrukcije je Hidrocommerce.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

  • Eurotower je neopravdano nazvan Mamićevim tornjem, jer je u početku Zdravko Mamić posjedovao samo Eurotower II, a više ni to jer ga je prodao Erste banci
  • Zagrepčanka i dalje drži rekord za ured na najvišem spratu (također za najveći broj poslovnih spratova), jer je Eurotower nadvisuje samo zadnjim mehaničkim spratom, strojarnicom i ukrasnim vršnim staklom, i to samo na jednom dijelu zgrade, jer je smješten na kosom terenu
  • kraj nebodera se nalazi za sada još na kartama neobilježena ZET tramvajska stanica "Sveučilišna aleja" na kojoj su dnevne linije 3,5,13, te noćna 33; stanica je trebala poslužiti kao zamjena za tada ukinutu stanicu "Vrbik", no nakon peticije građana, "Vrbik" je ponovno u upotrebi skupa sa "Sveučilišnom alejom"
  • vrh nije predviđen za javnost, no u prizemlju i galeriji se namjeravaju otvoriti javnosti dostupni sadržaji: kafić i dva restorana
  • cijena kvadratnog metra je u prosjeku 18 €/m2, a najviših spratova 22 €/m2
  • spratove poslužuje 8 modernih brzih liftova za radnike i posjetioce, jedan teretni lift, te dva stubišta
  • neboder ima 4 transformatora i pomoćni agregat
  • sigurnost predstavlja moderni umreženi sigurnosni sistem i kamera

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]