Idi na sadržaj

Popovača

Popovača
Grad
Grad Popovača
Zastava Popovača
Zastava
Službeni grb Popovača
Grb
Popovača nalazi se u Hrvatska
Popovača
Popovača
Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 45°34′16″N 16°37′38″E / 45.57111°N 16.62722°E / 45.57111; 16.62722
Država Hrvatska
Županija Sisačko-moslavačka
Vlada
  GradonačelnikJosip Mišković (HSP)
Površina
  Općina216,75 km2
Najveća nadmorska visina130 m
Stanovništvo (2011)
  Općina11.905
  Općina (gustoća)54,93 /km2
  Naselje4.207
Vremenska zonaCET (UTC+01:00)
  Ljeti (DST)CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj44317
Pozivni broj(+385) 47
Veb-sajtGrad Popovača
Popovača, stara arhitektura

Popovača je grad u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazila se u sastavu stare općine Kutina.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Popovača je imao 11.905 stanovnika, od čega u samoj Popovači 4.207.

Grad Popovača

[uredi | uredi izvor]
Broj stanovnika po popisima[1]
1857186918801890190019101921193119481953196119711981199120012011
5.8695.6145.9806.4137.64710.40010.87813.00713.48614.40014.14712.95812.26911.82212.70111.905

Napomena: Nastao iz stare općine Kutina. Od 1857. do 1971. dio podataka sadržan je u gradu Kutini.

Popovača (naseljeno mjesto)

[uredi | uredi izvor]
Broj stanovnika po popisima[1]
1857186918801890190019101921193119481953196119711981199120012011
4375916557648991.2731.3901.7502.2342.1442.0023.1103.6633.5964.3124.207

Napomena: U 1953. i 1961. dio podataka sadržan je u naselju Podbrđe. Sadrži podatke za bivše naselje Ribnjača od 1910. do 1961. U 1991. pripojeno je naselje Veliko Brdo. Od 1890. do 1981. sadrži podatke za bivše naselje Veliko Brdo. U 1991. naselju je pripojen dio područja naselja Voloder. Do 1961. podaci za taj dio sadržani su u naselju Voloder.

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Popovača je imalo 3.596 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.
Hrvati
 
3,149 87,56%
Srbi
 
119 3,30%
Jugoslaveni
 
45 1,25%
Muslimani
 
19 0,52%
Česi
 
15 0,41%
Albanci
 
11 0,30%
Mađari
 
10 0,27%
Italijani
 
9 0,25%
Romi
 
6 0,16%
Slovaci
 
5 0,13%
Slovenci
 
5 0,13%
Crnogorci
 
4 0,11%
Makedonci
 
3 0,08%
Nijemci
 
2 0,05%
Poljaci
 
2 0,05%
Ukrajinci
 
2 0,05%
Rusi
 
1 0,02%
Rusini
 
1 0,02%
ostali
 
1 0,02%
neopredijeljeni
 
65 1,80%
region. opr.
 
2 0,05%
nepoznato
 
120 3,33%
ukupno: 3.596
Popovača
jezikvjera

ukupno: 1,273

  Hrvatski 947 (74,39%)
  Mađarski 176 (13,82%)
  Češki 33 (2,59%)
  Slovenski 32 (2,51%)
  Njemački 31 (2,43%)
  Srpski 26 (2,04%)
  Rusinski 10 (0,78%)
  Italijanski 7 (0,54%)
  Slovački 5 (0,39%)
  ostali 6 (0,47%)
<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;

ukupno: 1,273

  Rimokatolici 1,191 (93,55%)
  Pravoslavci 26 (2,04%)
  Jevreji 25 (1,96%)
  Grkokatolici 13 (1,02%)
  Kalvinisti 10 (0,78%)
  Luterani 8 (0,62%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Literatura

[uredi | uredi izvor]
  • Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Popovača koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.