Tomislav I Trpimirović

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Tomislav I Trpimirović
Kralj Hrvata
Kralj-Tomislav09421.JPG
Vladavina 910 - 928
Prethodnik Muncimir
Nasljednik Trpimir II
Krunidba 925
Dinastija Trpimirovići
Otac Muncimir
Smrt 928

Tomislav I Trpimirović, sin i nasljednik kneza Muncmira, bio je prvi hrvatski kralj. Oca je naslijedio 910. godine i vladao je u doba prodiranja mađarskih konjanika, prema zapadnoj i južnoj Evropi. Nakon osvajanja Panonske, Mađari su napali i Dalmatinsku Hrvatsku, ali Tomislav ih je u žestokim izravnim okršajima, te ratnim lukavstvima i zamkama potpuno razbio i uništio.

Teško poražene i ponižene ostatke Arpadove vojske, knez Tomislav stao je čistiti iz svoje kneževine. Tako je pobjednički ušao u Panonsku Hrvatsku, gdje ga je lokalno stanovništvo oduševljeno dočekalo kao svoga spasitelja, dok su razbijeni Mađari prebjegli preko Drave.

Tu pobjedu Hrvati danas smatraju važnom, jer su se tada po prvi put spojili sjeverni i južni krajevi, od Drave do mora u jedinstvenu državu, koja je zapremala površinu od 119 823 km2. Ona se prostirala od Raše pa do Srijema, Drine i Zahumlja, a u njoj su bili i neretvanska ostrva Vis, Brač i Hvar, te dalmatinski gradovi. Naime, Bizant je u to doba zbog opasnih bugarskih prijetnji sklopio savez s Tomislavom i za uzvrat mu je predao dalmatinske gradove.

Širenjem Kneževine, jačala je i njezina vojna snaga. Tako je bizantski car Konstantin VII Porfirogenet napisao u svojoj knjizi "O upravljanju carstvom" ("De administrando imperio"), da je za Tomislava "Hrvatska mogla dići 60 000 konjanika i 100 000 pješaka; da je imala 80 velikih brodova (sagena), na svakome do 40 mornara-ratnika, i 100 manjih brodova (kondura), na svakome 10-20 mornara-ratnika". Na brodovima je osim mornara-ratnika bilo i veslača.

U knjizi je car Konstantin također zapisao: "Ni sagene ni kondure Hrvata ne polaze u rat ni protiv koga, osim ako ih neko napadne, nego s tim brodovima hrvatski trgovci plove od luke do luke po neretvanskom kraju i po dalmatinskom zaljevu sve do Venecije."

Godine 924. Bugari su napali Srbiju i porazili župana Zahariju, koji je potom s mnogo Srba pobjegao u Hrvatsku, gdje su zahvaljujući Hrvatima i Tomislavu spasili žive glave. Tomislav je i ranije par puta prilazio Srbima u pomoć, spašavajući ih od Bugara.

Zbog jake države i vojske, te velikog rasta lične moći i ugleda, Tomislav odlučuje svoju kneževinu pretvoriti u Kraljevinu Hrvatsku. Tako je godine 925. prema legendi okrunjen za hrvatskog kralja (latinski: rex Croatorum) uz blagoslov Svete Stolice i pape Ivana X na Duvanjskom polju. Da li je Tomislav uistinu bio kralj i danas je predmet spora među hrvatskim historičarima.

Naglo jačanje Hrvatske nije odgovaralo bugarskom caru Simeonu, pa je on 926. godine poslao jaku vojsku, koju je kralj Tomislav dočekao i porazio. Poraz bugarske vojske, u to doba jedne od najjačih u Evropi, najbolji govori o vojnoj snazi Tomislavovih trupa.

Kralj Tomislav u hrvatskoj nacionalnoj ideologiji igra veliku ulogu: on je osigurao narodni i državni opstanak, učvrstio je i ojačao razvitak trgovine i privrede, te je snažno privukao dalmatinske gradove i ostrva, koji su na taj način dobili na hrvatsko-slavenskom identitetu. Tomislav je organizirao i sredio unutrašnje probleme, stavši iza donesenih zaključaka o jedinstvenoj crkvenoj jurisdikciji.

Kralja Tomislava naslijedio je 928. godine njegov mlađi brat Trpimir II.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: