Dinastija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Karlo I, kralj Engleske i njegov sin, budući kralj Jakov II

Dinastija je redoslijed vladara iz iste porodice,[1] obično u kontekstu  feudalnog ili monarhijskog sistema ali se nekad javlja i u izbornim republikama. Dinastijska porodica ili linija se nekad naziva i "kuća";[2] dok se u tituli može nazivati "kraljevska", "prinčevska", "grofovska" i slično u zavisnosti od poglavara ili trenutne titule koje nose njeni članovi. Historičari proučavaju historije mnogih suverenih država, poput drevnog Egipta, Karolinškog carstva ili Kineskog carstva, unutar okvira nasljednih dinastija. Kao takav, pojam "dinastija" se može koristiti za definiranje era (perioda) tokom kojih je vladala određena porodica i da se opišu događaji, trendovi i arheološki nalasci tog perioda (naprimjer vaza iz "Ming dinastije"). Riječ "dinastija" se često u takvim slučajevima izostavlja, pa se često kaže samo "Ming vaza".

Do 19. vijeka, bilo je samo po sebi razumljivo da je zakonska i legitimna funkcija monarha da uvećava svoju dinastiju: to jest, da poveća teritoriju, bogatstvo i moć članova svoje porodice.[3] Dinastija koja se najduže održala na vlasti bila je carska japanska dinastija Jamato, čija je vladavina počela 660. p.n.e. i traje do danas.

Dinastije širom svijeta su se tradicionalno računaju patrilinearno, kao što je to definirano franačkim Salskim zakonom. Naslijeđe preko kćerke, ako je dopušteno, smatralo se osnivanjem nove dinastije u vladajućoj kući njenog muža. Međutim, u nekim zemljama u Africi (Balobedu), porijeklo se određivalo po majčinoj liniji (matrilinearno), kada su vladari usvajali imena dinastija svojih majki kada su ih naslijeđivali. Primjeri uključuju holadsku dinastiju Orange, gruzijsku dinastiju Bagrationi i dinastiju Habsburg-Lorraine.

Riječ "dinastija" se ponekad neformalno koristi i za osobe koji nisu na vlasti, naprimjer, članove porodice koja ima određenu moć i utjecaj u drugim područjima, kao što je serija nasljednika neke velike kompanije. Također je proširena na osobe koje nisu u srodstvu, kao što su veliki pisci ili slikari iste škole ili određeni igrači u sportskim timovima.[1] Televizijska serija o jednoj takvoj porodici snimljena je i prikazivana pod imenom Dinastija.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Riječ "dinastija" izvedena je iz latinskog dynastia i grčkog dynastèia (δυναστεία), gdje se odnosila na "moć", "dominion", odnosno na samu "vlast".[4] Ona je bila apstraktna imenica od dynástēs (δυνάστης),[4] upravni leksem od dynamis (δύναμις), "moć" ili "sposobnost",[4] iz dýnamai (δύναμαι), "biti u mogućnosti".[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Oxford English Dictionary, 1. izd. "dynasty, n."
  2. ^ Oxford English Dictionary, 3. izd. "house, n.¹ and int, 10. b."
  3. ^ Thomson David (1961). "The Institutions of Monarchy". Europe Since Napoleon. New York: Knopf. str. 79–80. 
  4. ^ a b c d Liddell, Henry George et. al. A Greek–English Lexicon, Tufts University's Perseus Project,