Zagrepčanka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Zagrepčanka ['zagrepčanka] (45°47'54 N, 15°57'44 E) je poslovni neboder smješten u Zagrebu, Hrvatskoj na adresi Savska 41, na križanju Savske ceste i Vukovarske avenije.

Zagrepčanka

Tehnički podaci[uredi | uredi izvor]

Drugi je neboder po visini u Republici Hrvatskoj. Visoka je 94,6m (310.36 stopa); Iznad zemlje su prizemlje i 26 spratova.

Na krovu se nalazi radio jarbol čiji je vrh 109 metara iznad zemlje. Ispod zemlje se nalazi nekoliko katova podruma koji služe parkiranju.

Dio je kompleksa koji se još sastoji od nižeg poslovnog objekta visine 3 sprata, umjetničke instalacije i fontane.

Neboder se sastoji od 3 dijela: srednji (najviši) dostiže 26. sprat, drugi po visini (zapadni) 21. sprat, a treći (istočni) ide do 19. sprata.

Fasada je izvedena u bijelom mramoru i reflektivnom staklu, od čega su fiksni prozori od svijetlo zelenog, a podne grede tamno zelenog stakla. Na 25. i 26. spratu se nalazi 23 trobridnih prizmastih izbočina. Središnje krilo nebodera na svakoj ploštini ima 24 nosive grede, a bočna krila 23. Bočna su krila hiperbolično zakrivljena po horizontali, i to svako krilo u svojem smjeru.

Površina nebodera je oko 50.000 m2.

Historija[uredi | uredi izvor]

Neboder je izgrađen 1976. godine. Arhitekti su Slavko Jelinek i Berislav Vinković.

Desetak godina nakon dovršetka, s nebodera su počele otpadati debele mramorne ploče, od kojih su neke završavale i izvan travnjaka koji dira neboder na nekoliko mjesta. Zbog opasnosti, u zgradu se od onda ulazilo kroz tunel od dasaka i čelika. Renoviranje je počelo u 21. vijeku, i za sada je gotova samo najeksponiranija, zapadna strana, a tunel na istočnoj strani je i dalje u uporabi.

Do Domovinskog rata izgrađeni su još samo Cibonin toranj u sklopu Univerzijade '87., te Chromosov toranj 1989. godine, a nakon rata, izgrađeni su HOTO business tower, Eurotower, Zagrebtower i Almeria. Sve do 2006. godine, Zagrepčanka je bila najviši neboder u Republici Hrvatskoj, kada ju je nadvisio Eurotower sa svojih 97m. Zagrepčanka i dalje drži rekord za ured na najvišem katu (Eurotower ju nadvisuje samo mašinerijom i ukrasnim vršnim staklom) i za najveći broj poslovnih katova.

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

  • 10. februara 2000. godine neboder je dobio još jedan predajnik Iskon Interneta

-> članak

  • U neboderu se nalazi mozaik kojeg je kreirao slikar Edo Murtić
  • Kraj nebodera se nalazi ZET tramvajska stanica "Zagrepčanka" na kojoj su dnevne linije 3,4,5,13,14,17, te noćne 32 i 33
  • Vrh nije dostupan javnosti, no u prizemlju se nalaze kiosci
  • Zbog sve više modernih poslovnih prostora, cijena kvadratnog metra u neboderu pada
  • Spratove poslužuje 8 liftova, no i to je premalo, pa se na njih čeka i po nekoliko minuta
  • Toranj je "prisvojio" jedan sokol, koji s vrha pikira na miševe i male životinjice po okolnim zelenim površinama.

Galerija[uredi | uredi izvor]