Tigar

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Tigar
Status zaštite: Ugroženi
Panthera tigris tigris
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredMammalia
RedCarnivora
PorodicaFelidae
PotporodicaPantherinae
RodPanthera
VrstaP. tigris
Dvojno ime
Panthera tigris
(Linnaeus, 1758)
Životni prostor tigrova 1900. i 1990.
Životni prostor tigrova 1900. i 1990.

Tigar (Panthera tigris) je najveća mačka na svijetu. Živi u azijskim džunglama, u Sibiru i jugoistočnoj Aziji. Pripada carstvu sisara.

Osobine[uredi | uredi izvor]

Poznato je devet podvrsta ove vrste (od kojih je jedna pouzdano, a dvije su vjerovatno istrijebljene), koje su međusobno vrlo slične, ali se značajno razlikuju veličinom i težinom. Najmanja podvrsta živi u Indoneziji. Dug je 140 cm a rep mu je još oko 100 cm. Mužjaci teže 120 kg a ženke oko 90 kg. Sibirski tigar je mnogo veći. Dužina tijela može biti čak i 3 metra. Rep je dug 90 cm, a može dostići težinu od 400 kg (ženka 300 kg). Time je sibirski tigar, nakon medvjeda najveći kopneni grabežljivac.

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Tigar živi od Indije na istok do Kine i Jugoistočne Azije, a prema sjeveru do Amura i dalje do istočnoSibira. Od ostrva u Jugoistočnoj Aziji danas živi još samo na Sumatri, dok je na drugim velikim indonezijskim ostrvima istrijebljen.

Nekada je živio i zapadno od Indije, preko prednje Azije do Turske, ali tu je najvjerovatnije istrijebljen još od 1970-ih godina prošlog vijeka.

Tigrovi su prije svega šumske životinje, jer im je za lov prikradanjem potreban šumski podrast.

Podvrste[uredi | uredi izvor]

  • Sibirski tigar, Amurski ili Usurski tigar (P. t. altaica) je daleko najveća podrvsta, i nekada je živio na području istočnog Sibira, Mandžurije i Koreje. Zbog masivnog lova, broj im je na graničnim kinesko-ruskim i kinesko-korejskim područjima bio samo oko 150 jedinki. U međuvremenu se, zahvaljujući mjerama zaštite, broj ponovo popeo na oko 500 jedinki, ali se još smatra vrlo ugroženim.
Tigrova čeljust
  • Južnokineski tigar (P. t. amoyensis) je podvrsta koja je nekada živjela na cijelom području Kine, dok danas u prirodi živi još samo oko 40 jedinki u planinskom području Guandonga. Vrlo je vjerovatno, da je to sljedeća podvrsta osuđena na izumiranje; kad bi mjere zaštite i uspjele, upitno je, da li tako mala populacija još sposobna da se obnovi (vidi genetičko usko grlo). Tek kasno se počelo s programom uzgoja u zoološkim vrtovima, tako da se teško može računati na uspjeh, jer i životinje za uzgoj potiču iz iste, genetički vrlo ograničene populacije.
  • Balijski tigar (P. t. balica) je živio endemski na otoku Baliju i intenzivnim lovom kao i uništavanjem staništa istrijebljen je još 1940-ih godina prošlog vijeka.
  • Indokineski tigar (P. t. corbetti) nastanjuje kopnene dijelove Jugoistočne Azije; postoji još oko 1.500 jedinki koje su gotovo sve u Kambodži i Laosu. U drugim državama ovog područja su već istrijebljenji ili su neposredno pred istrijebljenjem.
  • Malajski tigar (P. t. jacksoni) je ranije smatran indokineskim tigrom. Tek 2004. je genetičkom analizom utvrđeno, da je riječ o zasebnoj podvrsti. Živi na području malajskog poluotoka i pred izumiranjem je.
  • Sumatranski tigar (P. t. sumatrae) je jedina otočna podvrsta koja je do danas preživjela. U brdskim područjima Sumatre živi još oko 500 jedinki. To je od svih živućih podvsta rastom najmanja.
  • Javanski tigar (P. t. sondaica) je živio na Javi, najgušće naseljenom otoku Indonezije. Jedna jedinka je zadnji put viđena 1979. i od tada se ta podvrsta smatra izumrlom.
  • Bengalski tigar (P. t. tigris) je najbrojnija podvrsta tigra, i druga po veličini poslije sibirskog. Pripada carstvu životinja, razredu sisara i skupini mačaka, tačnije velikih mačaka. Bijeli tigrovi su obojene varijante bengalskog tigra.

Ugroženost[uredi | uredi izvor]

Tigar je na Crvenoj listi IUCN-a naveden kao ugrožen. Od 2015. godine, procjenjuje se da globalna populacija divljih tigrova broji između 3.062 i 3.948 zrelih jedinki, a većina populacija živi u malim izolovanim džepovima. Indija trenutno ima najveću populaciju tigrova. Glavni razlozi smanjenja populacije su uništavanje staništa, fragmentacija staništa i krivolov.[1] U stvari, više tigrova živi u zarobljeništvu nego u divljini. U idućih bi nekoliko godina tigrovi u prirodi mogli izumrijeti, pa bi se mogli vidjeti samo iza ograde.[2]

Par bijelih tigrova u singapurskom zoološkom vrtu


  1. ^ Goodrich, J.; Lynam, A.; Miquelle, D.; Wibisono, H.; Kawanishi, K.; Pattanavibool, A.; Htun, S.; Tempa, T.; Karki, J.; Jhala, Y.; Karanth, U. (2015). "Panthera tigris". IUCN Red List. Pristupljeno 18.12.2021. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ "US has more captive tigers than the world has wild ones - this new bill aims to stop that". The Independent (jezik: engleski). 2021-04-21. Pristupljeno 2021-12-18.