Butan (država)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Za druga značenja pojma Butan pogledajte Butan (čvor).
Kraljevina Butan
འབྲུག་ཡུལ
Druk Yul
Zastava Butana Grb Butana
Zastava Grb
Himna"Druk tsendhen"
Položaj Butana
Glavni grad Thimphu
Službeni jezik Dzongkha, engleski
Državno uređenje  
 -  Kralj Jigme Singye Wangchuck
 -  Premijer Lyonpo Yeshey Zimba
Nezavisnost Ustanovljen 1616
Površina
 -  Ukupno 47,000 (131.)
 -  Vode (%) zanemarljiv
Stanovništvo
 -  Ukupno 2.232.291 prema procjenama 672.425 prema popisu; (iz 2005) (142.)
 -  Gustoća stanovništva 46/km2 
Valuta Ngultrum (1/100 chertrum)
Vremenska zona BTT (UTC +6:00)
Internet domena .bt
Pozivni broj +975

Kraljevina Butan se nalazi u južnoj Aziji, na padinama Himalaja. Površina joj je oko 47 000 km2, a u njoj živi oko 1,5 milion stanovnika. U istoimenoj dolini u zapadnom dijelu Butana je i glavni grad Thimphu. Reljef obilježavaju planinski vrhovi visoki preko 7.000 metara, klima je suptropska, te planinska na sjeveru. Rudno blago se pretežno sastoji od uglja, bakra i cinka. U stočarstvu su dominantne uzgojne vrste goveda i jak.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Butanci svoju zemlju zovu Druk Yul (Dzongkha: འབྲུག་ཡུལ་ 'drug yul) što znači "Zemlja zmaja". "Bhutan" je možda izvedeno iz sanskrit riječi Bhu-Utthan (भू-उत्थान; visoravni). Po drugoj teoriji sanskritizacije, Bhoṭa-anta (भोट-अन्त) znači "Na kraju Tibeta", pošto je Butan smješten odmah, južno, do tibetskog juga.

Historijski, Butan je bio poznat po više imena, kao što su Lho Mon (južna zemlja tame), Lho Tsendenjong (južna zemlja Tsenden čempresa), Lhomen Khazhi (južna zemlja četiri prilaza) i Lho Men Jong (južna zemlja ljekovitih trava) [1][2].

Historija[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Historija Butana

Područje Butana je naseljeno još od 2000. P.n.e.

Rana historija Butana ostaje nejasna, jer je većina arhive izgorjela u požaru koji je zahatio bivši glavni grad Punakha, 1827.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se na južnim padinama Himalaja. Površine 47 000 km2, graniči sa Indijom na jugu i Kinom (pokrajina Tibet) na sjeveru. Čitav Butan se naslanja na južnu stranu Himalaja, prostirući se od kraja doline rijeke Brahmaputra do vrhova Himalaja. Razlika između rubova doline na jugu Butana i najviših vrhova na sjeveru je 7 000 metara. Najviši vrh, Gangkhar Puensum, je na 7.541 metar nadmorske visine i najveći je vrh na koji nikad nije stupila ljudska noga. Više od dvije trećine kraljevine pokriveno je šumama.

Na jugu se nalaze šume a u srednjem dijelu plodne ravnice koje su i najgušće naseljen dio kraljevine. Klima je zbog položaja planina različita. Na jugu je suptropska u srednjem dijelu umjerena a na planinama alpska te planinska. U planinama su zime ekstremno oštre a ljeta hladna. Za vrijeme kišnog razdoblja posebno u južnim područjima skoro redovno dolazi do poplava.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Stanovništvo Butana
Butanci u nacionalnoj nošnji na festivalu Wangdi Phodrang.

Stanovništvo Butana sastoji se od tri grupe: u zapadnom planinskom dijelu živi narod Ngalong ili Ngalop koji je došao u srednjem vijeku iz Tibeta i toj grupi pripada i kraljevska porodica. U istočnim planinskim predjelima živi narod Sharchop koji je etnički blizak brdskim plemenima sjeveroistočne Indije. Te dvije grupe stanovništva su međusobno bliske zbog svoje pripadnosti budizmu. Treća grupa živi u dolini uz indijsku granicu, to su Lhotshampa koji govore nepalski, ime im znači južni Butanci a došli su iz Nepala. Sve tri navedene grupe kolektivno se nazivaju Drukpas.

Popis stanovništva proveden 1980. pokazao je, da se udio nepalskog stanovništva u Butanu povećao na više od 50 posto. Promjenom zakona o državljanstvu s retroaktivnim djelovanjem, 1985. godine su svi stanovnici Butana porijeklom iz Nepala morali dokazati da su imali stalni boravak u Butanu prije 1959. godine. Tko to nije mogao, našao se u položaju da bude proglašen ilegalnim useljenikom.

Od 1988. Vlada provodi izraženu politiku kulturne asimilacije.

Religija[uredi | uredi izvor]

Državna religija je Vajrayana-Budizam (ispovijeda ga 75% stanovništva). Pored budističke filozofije, u Butanu se udomaćio i Hinduizam, prije svega preko nepalskih imigranata (25% stanovništva).

Osnivanje države Butan u XVII vijeku je usko povezano s Budizmom. Osnivač je bio jedan redovnik ( Shadbrung Nawang Namyal) iz samostanskog reda Drukpa-Kagyü u Tibetu. Gradnja samostanskih utvrđenja u Butanu služila je odbrani od rivalizirajućeg samostanskog reda Gelupka koji je opetovano pokušavao svoju političku moć proširiti i na Butan.

U okviru samostanske reforme Drukpa-samostani su izgubili svoje zemljišne posjede, koji su podijeljeni seljacima-bezzemljašima. Egzistencija samostana osigurana je iz državnog budžeta. U Narodnoj skupštini osigurano je 15 mjesta za predstavnike klera koje određuje budistički gremium. Duhovni vođa samostanskog reda Drukpa je Je Khenpo koji uz kralja uživa visoki položaj u političkom sistemu Butana.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Butan je kraljevina, međutim u zadnje vrijeme je očigledno nastojanje da se država prevede u parlamentarnu monarhiju. Kralj Butana je do 1998. godine bio apsolutni vladar, da bi nakon pokušaja atentata na prestolonasljednika Jigme Singye Wangchuk te nemira i pobune nepalskih Butanaca kralj je uprkos protivljenju stavio svoje ovlasti na raspolaganje parlamentu. Izvršen je prenos većine administrativnih ovlasti na Vijeće ministara i data je mogućnost razrješenje kralja ako postoji dvotrećinska većina u Narodnoj skupštini. [3]

Izvršna vlast je u rukama vijeća ministara (Lhengye Shungtsog) dok je zakonodavna vlast u rukama nacionalnog parlamenta. Trenutno su sve političke stranke zabranjene.

Sa donošenjem novog ustava kralj Jigme Singye je najavio da će abdicirati u korist svoga sina. Dana 28. novembra 2006. 28-godišnji Jigme Khesar Namgyel Wangchuck, najstariji sin kralja Džigme Singe Vangčuka je krunisan je za kralja. [4] Ovo je bilo praćeno prvim nacionalnim parlamentarnim izborima u decembru 2007. i martu 2008. godine.

Administrativne podjele[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Privreda[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Grange, Kevin (2011). Beneath Blossom Rain: Discovering Bhutan on the Toughest Trek in the World, University of Nebraska Press ISBN 0803234333. Pristupljeno URLu 1. 9. 2011..
  2. ^ Clements, William M. (2006). The Greenwood Encyclopedia of World Folklore and Folklife, Greenwood Press ISBN 0313328498. Pristupljeno URLu 1. 9. 2011..
  3. ^ Democratization from Above: The Case of Bhutan (PDF).
  4. ^ Bhutan Crowns a Jewel.




Noia 64 apps locale.png Nedovršeni članak Butan (država) koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: