Jaguar

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Jaguar u zoološkom vrtu u Torontu.

Jaguar (Panthera onca) pripada porodici Felidae, a ime mu potječe od americke indijanske riječi jaguar što znači "onaj koji ubija jednim ugrizom." Treća je najveća divlja mačka na svijetu, poslije tigra i lava. Živi u amazonskoj džungli i najveća je divlja mačka u južnoj Americi. Najveća je i najjača mačka na zapadnoj hemisferi. Preovladava vrhom prehranbenog lanca za koji se takmiči sa manjim grabežljivcima, pumom, ocelotom i margajem. Njegovo nekadašnje stanište se prostiralo od Sjedinjenih Država do juga Argentine, a do danas se smanjilo na zabačena područja Južne i Srednje Amerike. Iako uglavnom nastanjuje tropske kišne šume, može se naći i rastinju mangrovine, močvarama, otvorenim travnjacima i listopadnim kišnim šumama. Uvijek se kreće blizu vode, a u poređenju sa drugim divljim mačkama naročito je razvio plivačke i penjačke vještine. Jaguari otvorenih terena mogu da budu duplo veći od onih koji prebivaju u gustim džunglama. Smatra se da prosječni odrasli mužjak teži od 45 do 113 kg., a prosječan životni vijek je od 12 do 15 godina. Naraste i do 2 metra. Zbog prilagođavanja na okolinu, jaguar je prekriven posebnim pjegama. Kod čak 6% jedinki javlja se melanizam, tako da čitava koža bude crne boje. Životinje poznate u narodu kao crne pantere ustvari su jaguari sa melanizmom. Albino varijacije su mnogo rjeđe, ali su mogu desiti. Jaguar je životinja koja živi usamljeničkim životom, a sastaje se sa drugim jedinkama obično samo za vrijeme razmnožavanja. Ženka nosi mlado stotinjak dana, a potom rađa do 4 mladunčeta. Mladunci dolaze na svijet slijepi i prvih pola godine ostaju skriveni u jazbini. Do druge godine od majke uče da love, a zatim odlaze i žive lutalački u potrazi za svojom novom teritorijom. U toj potrazi znaju da se udruže sa drugih nekoliko mladih jaguara u borbi za prevlast nad određenom teritorijom. Kad jednom uspostave svoju teritoriju, ostaju na njoj sami do kraja života. U divljini jaguari žive do 15 godina, a u zatočeništvu do 23.

Jaguar je na rubu istrebljenja, a tokom 1970ih i 1980ih godina veliki broj jaguara je izlovljen zbog trofeja. Naučnici pretpostavljaju da je blizu 25 000 koža godišnje izlazilo iz južnoameričke šume. Nakon što je većina država zabranila lov na jaguare, broj im se povećao. Danas im prijete problemi sječe šume i smanjenja staništa, sukobi sa rančerima koji ih ubijaju jer ugrožavaju njihova stada, te nastavak ilegalnog lova koji je teško spriječiti. Jaguar se hrani isključivo mesom velike divljači poput jelena, divljih svinja, kapibara, manjih tapira, majmuna, zmija anakonde i kajmana. Također zna da lovi i miševe, žabe, agutije, ptice, ribe, ljenjivce i kornjače. Na rubu divljine napada i stoku poput krava i koza koje uzgajaju rančeri. Jedina do sada zabilježena nemesna ishrana jaguara jesu kornjačina jaja. U odnosu prema fizičkoj masi, jaguar ima snažniji ugriz i od tigra. Njegovi zubi građeni su tako da može da probije kornjačin oklop ili tvrdu ljušturu kajmana, a plijen koji lovi ubija jednim snažnim ugrizom kroz lobanju u predjelu iza ušiju. Jaguarova konstitucija tijela nije predviđena za brzu trku, nego za snagu. Šulja se do plijena i čeka ga u zasjedi i potom skače na plijen iz mrtvog ugla. Tu je vještinu razvio do savršenstva tako da je nikada nijedan posmatrač, bio naučnik zoolog ili lokalni stanovnik, nije vidio. Plijen često odvuče u vodu da bi ga dokrajčio jer se snalazi kao odličan plivač. Također je i odličan penjač, pa zna da ubije majmuna u krošnjama drveća. Jedina je mačka koja je izvrsna u penjanju, plivanju i u življenju u šumi kao i na čistini. Čeljust mu je toliko snažna da plijen teži od sebe može da odnese na stablo da bi ga jeo na miru. Dnevno mora pojesti do dva kilograma mesa, iako mu prehrana u divljini nije redovna. Nakon kraćeg perioda gladi i mnogo energije uložene u lov jaguar može u jednom obroku pojesti i 25 kg. mesa. Zbog njegove pozicije na vrhu prehranbenog lanca, jaguar je izuzetno važan pokazatelj zdravlja ekološkoga sistema. On ograničava brojnost ostale divljači u svom staništu, a što je više jaguara na nekom staništu, ekološki sistem je prirodniji, uravnoteženiji i stabilniji.

Teritorija jednoga mužjaka, prema saznanjima zoologa Guida Ayala iz Wildlife Conservation Society, obuhvata otprilike 40 km2 i proteže se preko teritorija nekoliko ženki. Dva mužjaka oprezno čuvaju svaki svoju teritoriju i izbjegavaju susret. Susreti sa ženkama izuzetno su kratki i dešavaju se samo za vrijeme parenja. Jaguar se najviše kreće u periodu od 5 do 10 h ujutru i od 16 do 20 h popodne. Usred dana i usred noći najviše se odmara. Ljudi veoma rijetko imaju priliku da vide jaguara u divljini. Napadi jaguara na ljude nisu poznati, a ukoliko dođe do susreta sa zvjerkom preporučuje se da se ne bježi, nego treba krenuti glasno prema njemu i lupati dlanovima iznad glave. Indijanci amazonske prašume rijetko love jaguare jer ih je teško uloviti. Njihovo meso je žilavo i smrdi, te ga treba tetirati tri dana prije nego što može da se jede. Maje i drugi Indijanci su poštovali jaguara kao najsvetiju životinju. Jaguarov zub sredstvo je ukrašavanja, a šamani tatahanane po vjerovanju mogu fizički da se preobraze u jaguare jer oni dostižu duhovni nivo kojim caruje duh jaguara, cara džungle. Jaguar može svakoga da ulovi, a njega ne može niko. Dešava se da divlje svinje okruže jaguara i raskomadaju ga, ali on u takvim slučajevima može da se spasi uspinjanjem na drvo. [1]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://animals.nationalgeographic.com/animals/mammals/jaguar/