Dikotiledone biljke

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Magnoliopsida)
Idi na: navigacija, traži
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Magnoliopsida
Cvjetovi angiosperme
Sistematika
Carstvo Biljke
Divizija Magnoliophyta
Klasa Magnoliopsida
vidi tekst
Dikotiledone u suvremenoj filogenetskoj klasifikaciji angiospermi
Klasifikacija APG III (2009) ili filogenetske klasifikacije je treća verzija botaničke klasifikacije cvjetnica koju utvrđuje međunarodna Angiosperm Phyilogeny Group. To je najvažnija botanička klasifikacija danas, koja počiva na promjenjenom APG II sistemu klasifikacije (2003.) i dopunama filogenetske klasifikacije APG IV (2016.).

Dikotiledone biljke ili kratko dikotiledone (lat.Magnoliopsida) je botanički naziv za razred, u taksonomiji biljaka cvjetnica iz divizije Magnoliophyta. Naziv razreda se formira tako, da se nastavak za pripadajuću porodicu -aceae, u nazivu Magnoliaceae, zamijeni nastavkom -opsida.[1]

Glavna obilježja[uredi | uredi izvor]

Dicotyledoneae su najbrojnija i najvarijabilnija današnja grupa skupina biljaka, koje, uz rijetke izuzetke, imaju dva zametna listića (kotiledona), po čemu su i imenovane.

  • Glavni korijen, koji se razvija iz klicinog korijenka, najčešće je dugovječan i formira bočno razgranato korijenje.
  • Sposobne su za sekundarno rastenjer u debljinu, dijeljenjem ćelija kambij.
  • Provodni sudovi (na poprečnom presjeku) stabljike raspoređeni su kružno.
  • Listovi dvokotiledonih biljaka su različite morfologije i građe. Većinom imaju peteljku i liski, sa mrežastom nervaturom, a mogu biti jednostavni ili sastavljeni. Često imaju palistiće (brakteje), a rjeđe rukavce.
  • Pazušni (aksilarni) pupovi imaju dva poprečna predlistića.
  • Cvjetovi su izdijeljeni u čašku ili čašicu (lapove) i vjenčić ili krunicu (latice). Sastoje se od peteročlanih ili (rjeđe) četveročlanih pršljenova (ciklusa). Uvojiti (spiralan) raspored listića ocvijeća na produženom cvjetištu se rijetko javlja, što je obilježje primitivnijih grupa, koje ispoljavalju određene filogenetske veze s golosjemenjačama.

Poređenje sa monokotiledonim biljkama[uredi | uredi izvor]

Osim brpja kotiledona, između monokotiledona i dvokotiledona, postoje i druge razlike. Ove razlike su uglavnom između monokotiledona dikotiledonske grupe eudikotiledona. Mnoge dikotiledone grupe koje su se ranije izdvojile iz zajedničkog filogenetskog stabla imaju izvjesne karakteristike "monokotiledona", kao što su razbacani provodni snopići, trodijelne cvjetovi i stari (predački) tip polena.[2] Neke monokotiledone također imaju i svojstva dikotiledoda, kao što je mrežasta lisna „nertvatura“ provodnih sudova[2]

Osobina Monokotiledone Dikotiledone
Broj dijelova svakog cvijeta Trodijelni Četverodijelni ili petodijelni
Broj brazda ili pora u polenovom zrnu Jedna Tri
Broj kotiledona
(klicinih listića u sjemenci)
Jedan Dva
Sistem provodnih sudova
(snopića u stabljici)
Razbacani U koncentričnim krugovima
Korijenje Razvoj
iz raznih mjesta
Razvoj
iz dna klijanca
Sistem glavnih lisnih provodnih sudova
(nervature)
Paralelni Mrežasti
Sekundarni rast
(debljanje stabljike)
Nemaju Često imaju

Filogenija[uredi | uredi izvor]

Angiosperme

Amborella




Nymphaeales




Austrobaileyales






Magnoliidee



Chloranthales





Monokotiledone




Ceratophyllum



Eudikotiledone









Filogenija cvjetnica prema APG III (2009)
 
Angiosperme



Amborella



Nymphaeales






Austrobaileyales




Monokotiledone




Chloranthales




Magnoliide




Ceratophyllum



Eudikotiledone








Alternativna filogenija (2010.)[3]

Postoji osam grupa današnjih angiospermi:

Tačan odnos između ovih osam grupa još uvijek nije jasan, iako postoji dogovor da prve tri grupe odstupaju od predaka angiospermi: Amborellales, Nymphaeales i Austrobaileyales.[5] Izraz bazne angiosperme se odnosi na ove tri grupe. Između ostalog, odnos između tri najšire od ovih grupa (magnoliide, monokotiledone, i eudikotiledone) ostaje nejasan. Prema nekim analizama, prve su se izdvojile magnoliide od ostalih monokotiledona.[6]Ceratophyllum izgledaju kao grupa u eudikotiledonima prije nego u monokotiledonima.


Kladističke analize, na osnovu morfologije i sekvenci mitohondrijske i jedarne DNK hloroplasta, ne podržavaju podjelu cvjetnica u monokotiledone i dikotiledone.[7] Te analize su pokazali da su dikotiledone parafiletska grana biljnog carstva.

Dikotiledone biljke su svrstane u monofiletske grupe, kako slijedi:[8]


 Angiospermae 

 

 Amborellaceae





 Nymphaeales




 
 

 Austrobaileyales



 
 
 

 Chloranthaceae





 Magnoliidae





 
 

 Ceratophyllales





 Eudicotyledoneae





 Monocotiledone (Liliopsida)







Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Uobičajena klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Razred Magnoliopsida obuhvata slijedeće redove:

Komparacija tri klasifikacijska sistema[uredi | uredi izvor]


APG II Cronquistov sistem Tradicijski sistem

Amborellaceae

Nymphaeaceae [+ Cabombaceae]

Austrobaileyales

Chloranthaceae

Ceratophyllales

Magnoliide

Eudikotiledone

Bazne eudikotiledone

Rosidae

Bazne Rosidae

Eurosidae I

EurosideII

Asteride

Bazne asteride

Euasteride I

Euasteride II

Magnoliopsida

Magnoliidae (većinoma bazne dikotiledone)

Hamamelidae

Caryophyllidae

Dilleniidae

Rosidae

Asteridae

Razred: Magnoliopsida (=Dicotyledoneae)

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  2. ^ a b "Monocots versus Dicots". University of California Museum of Paleontology. Pristupljeno 25 January 2012. 
  3. ^ Bell, C.D.; Soltis, D.E. & Soltis, P.S. (2010). "The Age and Diversification of the Angiosperms Revisited". American Journal of Botany 97 (8): 1296–1303. doi:10.3732/ajb.0900346. PMID 21616882. , p. 1300
  4. ^ a b Jeffrey D. Palmer; Douglas E. Soltis and Mark W. Chase; Chase, M. W. (2004). "The plant tree of life: an overview and some points of view". American Journal of Botany 91 (10): 1437–1445. doi:10.3732/ajb.91.10.1437. PMID 21652302. , Figure 2
  5. ^ http: //www.amjbot.org/cgi/content/full/91/10/1614.
  6. ^ Pamela S. Soltis and Douglas E. Soltis (2004). "The origin and diversification of angiosperms". American Journal of Botany 91 (10): 1614–1626. doi:10.3732/ajb.91.10.1614. PMID 21652312. 
  7. ^ Chase MW, y 41 autores más. 1993. Phylogenetics of seed plants: An analysis of nucleotide sequences from the plastid gene rbcL. Ann. Missouri Bot. Gard. 80: 528-580.
  8. ^ Theodor C. H. Cole & Hartmut H. Hilger 2013 Angiosperm Phylogeny, Flowering Plant Systematics.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]