Izvorni kôd stranice Lika

{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Croatia-Lika.png|mini|desno|300px|Položaj Like na karti Hrvatske]]
[[Datoteka:Lika region map.png|desno|mini|200px|Detaljna karta Like]]
'''Lika''' je regija u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

== Geografski položaj ==

Lika je kontinentalna regija, omeđena planinama [[Velebit]]om na zapadu i jugu te [[Plješivica|Plješivicom]] na istoku. Sjeverna granica je prilično neodređena jer [[Ogulin]]sko područje predstavlja prijelaz između Like i [[Gorski Kotar|Gorskog Kotara]]. Čitavo područje može se okarakterizirati kao planinska zaravan podijeljena manjim planinskim lancima u više cjelina ([[Gacko Polje]], [[Krbava]], [[Ličko Pounje]] i dr.). Ima veliko strateško i prometno značenje jer predstavlja spojnicu kontinentalnog i primorskog dijela Hrvatske. Kroz Liku prolaze državne ceste [[Zagreb]] - [[Split]] i Zagreb -[[Zadar]], autoput Zagreb - Split, te željeznička pruga Zagreb - [[Knin]] - Split.

== Ime ==

Po narodnoj [[etimologija|etimologiji]], Lika je dobila ime po ''lîku''. Lîk je u hrvatskoj [[štokavica|štokavskoj]] [[ikavica|ikavici]] riječ za - lijek.

Po drugom tumačenju, naziv dolazi od [[Grčki|grčke]] riječi likos, što znači [[vuk]].

== Uprava ==
Najveći dio Like nalazi se u sastavu [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjske županije]], najrjeđe naseljene i ekonomski najnerazvijenije županije u Hrvatskoj. Administrativno je Lika podijeljena na dva grada ([[Gospić]] i [[Otočac]]) i sedam općina ([[Brinje]], [[Donji Lapac]], [[Lovinac]], [[Perušić]], [[Plitvička Jezera]], [[Udbina]] i [[Vrhovine]]). Manji dijelovi ličkog prostora pripadaju drugim županijama: na sjeveru su općine [[Josipdol]], [[Plaški]] i [[Saborsko]] u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]], a na jugu [[Gračac]] u [[Zadarska županija|Zadarskoj]].

== Stanovništvo ==
Lika je tokom čitavog [[20. vijek]]a bila izložena depopulaciji uzrokovanoj različitim faktorima - agrarnom prenaseljenošću, zatim [[Prvi svjetski rat|Prvim]] i [[Drugi svjetski rat|Drugim svjetskim ratom]], potom iseljavanjem stanovništva u razvijenija područja i konačno [[Rat u Hrvatskoj|ratom]]. Posljedica svega toga je da danas na području Like živi svega oko 50.000 stanovnika, dok je prije samo 80 godina taj broj iznosio približno 200.000 stanovnika.

Nakon ponovnog naseljavanja u 18. vijeku, Lika je postala nacionalno izrazito mješovito područje, s gotovo podjednakim udjelom hrvatskog i srpskog stanovništva. Po etničkoj strukturi mogu se izdvojiti dva osnovna područja: zapadni dio (Brinje, Gospić, Otočac i Perušić) u kojem dominiraju [[Hrvati]], te istočni dio (Donji Lapac, Gračac i Korenica), gdje su većinu stanovništva činili [[Srbi]]. Uprkos stalnom iseljavanju i promjenama tokom rata, ta se podjela i danas može uočiti. Srbi su i prema popisu iz [[2001]]. godine većina u općinama Donji Lapac i Vrhovine, a čine značajan udio u općinama Gračac, Plaški, Plitvička Jezera i Udbina. Nasuprot tome, na području Gospića i Otočca Hrvati čine preko 90 % stanovništva.

== Historija ==
[[Datoteka:Lika-Krbava County Map.jpg|mini|desno|300px|Ličko-krbavska županija (1881. - 1918.)]]
U prethistorijsko i antičko doba područje Like naseljava [[Iliri|ilirsko]] pleme [[Japodi]]. Njih je u 1. vijeku prije nove ere pokorila rimska vojska, ali su i dalje zadržali svoju plemensku autonomiju, baveći se nomadskim stočarstvom. Romanizacija ovog prostora je bila samo površna, jer je [[Rimska imperija|Rimljanima]] bilo najvažnije osigurati putne komunikacije. Do većih promjena dolazi raspadom Carstva i seobama naroda, kad se na ličko područje doseljavaju [[Hrvati]]. Oni uspostavljaju svoju upravnu organizaciju, osnivajući plemenske župe Gacku, Krbavu i Liku. Postoje teorije da su nakon ustanka [[Ljudevit Posavski|Ljudevita Posavskog]] u slabo naseljenu Liku [[Franci|franački]] vladari preselili znatan broj [[Avari|Avara]], koji su se kasnije stopili s Hrvatima. S razvojem i jačanjem hrvatske države, dolazi do porasta stanovništva i većeg stepena društvene organizacije, a s tim i do podjele starih rodovskih župa u Lici. Tako nastaju nove župe Bužane, Hotuča, Lapac, Plase i druge. O porastu značenja Like unutar Ugarsko-hrvatskog kraljevstva govori i osnivanje [[Krbavska biskupija|Krbavske biskupije]] [[1160]]. godine, sa sjedištem prvo na Mrsinju iznad [[Korenica|Korenice]], a zatim na Udbini. Materijalni ostaci iz tog razdoblja su neznatni, jer su većinu crkvi i utvrda uništili [[Turci]]. Dokaz tadašnjeg stepena razvoja je i postojanje tiskare u Kosinju krajem 15. vijeka.

Turski prodori na ovo područje počinju nakon pada [[Bosna|Bosne]] ([[1463]]), da bi kulminirali [[Krbavska bitka|Krbavskom bitkom]] [[1493]]. godine, u kojoj je uništena hrvatska feudalna vojska. Između [[1522]]. i [[1524]]. turska vojska zauzima čitavo područje Like, s iznimkom Gacke doline i Brinja. Starosjedilačko hrvatsko stanovništvo tada gotovo u potpunosti nestaje, a na njihovo mjesto dolaze pravoslavni [[Vlasi]] te manji broj Hrvata koji su prihvatili [[Islam|islamsku vjeru]]. Turci su za ovaj prostor [[1580]]. osnovali [[Lički sandžak|Lički ( Krčki ) sandžak]] sa sjedištem u [[Knin]]u i glavnim ličkim uporištem na Udbini. Takvo stanje je potrajalo sve do velikog Austrijsko-turskog rata (1683-1699) u kojem je pod vodstvom svećenika [[Marko Mesić|Marka Mesića]] oslobođena čitava Lika osim Ličkog Pounja.

Nakon protjerivanja Turaka očekivao se povratak Like pod vlast hrvatskog [[Ban|bana]]. Međutim, [[Habsburg|Habsburška monarhija]] ju je stavila pod izravnu vlast svoje dvorske Komore, a zatim [[1714]]. godine pod upravu Karlovačkog generalata. Tako je Lika došla u sastav [[Vojna krajina|Vojne krajine]] u čijem će sastavu ostati sve do njenog ukidanja [[1881]]. godine. Kako su Ličani u početku pružali otpor strogom vojnom režimu, [[1746]]. je osnovan posebni vojno - upravna teritorija [[Lička regimenta|Ličke regimente]] (pukovnije), da bi se učvrstila kontrola nad ovim krajem. Uporedno sa stvaranjem nove upravne organizacije, na ličko područje naseljava se novo stanovništvo, Hrvati [[Bunjevci]] i pravoslavni Vlasi ( kasnije [[Srbi]] ) koji su trebali poslužiti kao stalna vojska za potrebe bečkog dvora. Ta opća militarizacija Like, u kojoj je sve bilo podređeno potrebama stalnog ratovanja, znatno će uticati na mentalitet njenog stanovništva.
[[Datoteka:Preparirani lički medvjed (Croatia).jpg|mini|desno|180px|Preparirani lički medvjed turistička je atrakcija]]

== Ekonomija ==
Lika je tradicionalno ruralno područje s razvijenim [[ratarstvo]]m ( uzgoj [[krompir]]a ) i [[stočarstvo]]m. Industrija je neznatna i oslanja se uglavnom na preradu drva. Ta nezagađenost bi se mogla pokazati kao glavna prednost Like u bližoj budućnosti i [[Turizam|turističkom]] razvoju. Za to postoje veliki potencijali - unutar Like su dva nacionalna parka ( [[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvička Jezera]] i [[Nacionalni park Sjeverni Velebit|Sjeverni Velebit]] ), a važni su faktori i blizina dalmatinskih ljetovališta i dobra prometna povezanost.

== Poznate osobe ==
* Marijan Matijević
* [[Ivana Brkljačić]]
* [[Jovanka Broz]]
* [[Mile Budak]]
* [[Damir Karakaš]]
* [[Ana Karić]]
* [[Miroslav Kraljević]]
* [[Marko Mesić]]
* [[Ante Starčević]]
* [[Rade Šerbedžija]]
* [[Nikola Tesla]]
* [[Nikica Valentić]]
* [[Janko Vuković-Podkapelski]]
* mati najboljeg svjetskog hokejaša [[Joe Šakić|Joea Šakića]] je Ličanka.
* Viktor Klobučar otac, artiljerijski general Austro-Ugarske vojske, Donji Kosinj
* Viktor Klobučar sin, prvi{{Izvor}} Hrvat pilot, rođen u Gracu Austrija
* Josip Klobučar pilot, reprezentativac Hrvatske u letenju avionima, rođen u Velikom Rastovcu, Orahovica-Slavonija, roditelji iz Kosinja

== Zanimljivosti ==

* U selu Kosinj pokraj Perušića nalazila se prva štamparija u Hrvatskoj i južnoslavenskim zemljama uopće{{Izvor}}, koju su osnovali knezovi [[Frankapani]]. U njoj je 1483. izdan [[glagoljski misal]], najstarija hrvatska štampana knjiga.

== Također pogledajte ==
* [[Regije Hrvatske]]

== Vanjski linkovi ==

*[https://web.archive.org/web/20060501021307/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_projekta=0&id_novosti=837 Lovinački kraj]
*[https://web.archive.org/web/20060624124321/http://www.geografija.hr/novosti.asp?id_projekta=0&id_novosti=857 Lički krompir kao robna marka s geografskim porijeklom]
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Geografija Hrvatske]]
[[Kategorija:Lika]]