Izvorni kôd stranice Nova Gvineja

{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:LocationNewGuinea.png|mini|250p|desno|Položaj ostrva na zemlji]]
[[Datoteka:New guinea blank.svg|mini|250p|Ostrvo Nova Gvineja. Zapadni, zeleno označeni dio ostrva pripada [[Indonezija|Indoneziji]]. Istočni dio je nezavisna država [[Papua Nova Gvineja]]]]
'''Nova Gvineja''' je ostrvo u zapadnom dijelu [[Pacifik]]a. Sa površinom od 786.000&nbsp;km<sup>2</sup> Nova Gvineja je [[Spisak ostrva po površini|drugo po veličini]] [[ostrvo]] na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]].

== Geografija ==
Ostrvo Nova Gvineja je u zapadnom dijelu [[Pacifik]]a, a njegov istočni dio se smatra dijelom [[Okeanija|Okeanije]]. Nalazi se sjeverno od [[Australija|Australije]] i predstavlja vezu prema [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. Zapadni dio ostrva zove se Zapadna Papua (ranije Irian Jaya) i sastavni dio je [[Indonezija|Indonezije]], dok se na istoku ostrva od [[1975]]. nalazi nezavisna država [[Papua Nova Gvineja]] (''vidi i'' [[Spisak podijeljenih ostrva]]).

Na indonezijskom dijelu ostrva izdiže se gorje Maoka čiji je najviši vrh Puncak Jaya visok 4.884 m, a u dijelu Papua Nove Gvineje je Mount Wilhelm s visinom od 4.509 m (Bismarck Range). Najduža rijeka ostrva je Fly.

== Biljni i životinjski svijet ==
Nova Gvineja je [[tropi|tropska]] zemlja s vrlo velikom [[ekologija|ekološkom]] raznolikošću. Mnoge [[biljka|biljne]] i [[životinje|životinjske]] vrste su, kako na ovom velikom ostrvu tako i na nizu manjih u njegovoj blizini, [[endem]]ski.

Na ovom [[šuma|šumovitom]] ostrvu raste oko {{Izvor2|11.000 vrsta [[Biljke|biljaka]], od čega samo na [[orhideja|orhideje]] otpada 2.500 [[vrsta]], a oko 1.200 vrsta su biljke koje rastu kao stabla}}.

I životinjski svijet je isto vrlo raznovrsan. Tako ovdje živi oko {{Izvor2|400 do 600 vrsta [[ptice|ptica]] (tu živi samo poznatih [[rajske ptice|rajskih ptica]] 43 vrste), više od 400 vrsta [[vodozemci|vodozemaca]], 455 vrsta [[liptiri|leptira]], 180 poznatih vrsta [[sisavci|sisavaca]], različite vrste [[glodari|glodara]] i oko 70 vrsta [[šišmiši|šišmiša]]}}. Osim toga, Nova Gvineja je i zemlja [[torbari|torbara]], kojih na ostrvu u šumama živi oko 70 vrsta, kao na primjer [[kuskus]] kao i niz drugih. Osim toga, uz vodozemce tu živi i veliki broj raznih vrsta [[gmazovi|gmazova]] kao što su [[varani]] i [[zmije]], kao, naprimjer [[zeleni šumski udav]] i [[papuanski udav]] i neke vrste [[krokodili|krokodila]]. I [[insekti]] su zastupljeni velikim brojem vrsta, a [[pauci|pauka]] na ostrvu ima oko 3.000 poznatih vrsta. Smatra se, da bi stvarni broj raznih vrsta kako životinja tako i biljki mogao u dobroj mjeri premašiti navedeno, jer neki dijelovi ostrva još uvijek nisu u punoj mjeri istraženi.

U lagunama, jezerima i rijekama živi više od 1.000 [[ribe|ribljih]] vrsta, od toga su 158 vrsta slatkovodne ribe.

Zapadni dio ostrva je jedno od rijetkih područja Zemlje koja još uvijek nisu potpuno [[kartografija|kartografirana]]. Uprkos svim današnjim mogućnostima, zbog oblaka koji su gotovo neprekidno nisko nad šumovitim područjima (smetnja za satelitsku tehnologiju), kao i zbog nedostatka bilo kakvih puteva kroz ta područja (smetnja za snimanja na tlu), veliki dijelovi tog područja nisu dovoljno istraženi.

== Stanovništvo ==
Na ostrvu žive stotine različitih plemena brdskih i nizinskih [[Papuanci|Papuanaca]]. Razvojno, oni žive u [[neolit]]u, odnosno, u brdovitim dijelovima ostrva u ranom [[kameno doba|kamenom dobu]]. Dok se neka plemena već bave [[poljoprivreda|poljoprivredom]], a neka prave jednostavne alatke od kamena, postoje i plemena koja žive isključivo od sakupljanja plodova u neposrednoj blizini svojih geografski jako izoliranih sela. Dijelom žive i u selima gdje su "kuće" napravljene na stablima.

Pokušaji misioniranja tih plemena koja vjeruju u bogove prirode i šuma nisu uspjeli.

== Historija ==
=== Rano vrijeme ===
Ostrva su još prije 60.000 ili 50.000 godina iz [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]] naselili vjerovatno prastanovnici [[Melanezija|Melanezije]]. U vrijeme jednog [[ledeno doba|ledenog doba]] se morska razina spustila, i olakšala prelaz preko mora. No ti rani Papuanci su ipak morali biti vješti pomorci, jer je trebalo prijeći jedan duboki morski jarak. Prije oko 30.000 godina naseljena su i brdska područja kao i neka okolna ostrva.

Poljoprivreda postoji na ostrvu već oko 10.000 godina, što znači da se na ostrvu razvila autonomno. Vrlo teško je pronaći druge dokaze civilizacije, jer organski materijal zbog [[tropi|tropske]] klime vrlo brzo propadaju. Nakon otapanja leda poslije zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]] prije oko 6.000 godina velika obalna područja su poplavljena što jako ograničava mogućnost upoznavanja ranih obalnih kultura.

Dokazan je uzgoj [[šećerna trska|šećerne trske]] i [[banana]] u brdima još prije oko 7.000 godina. Pronađeni su i ostaci nekih biljaka koje ne rastu u brdima, što znači da su ih ljudi tamo uzgajali. Pronađeni su i kanali za odvodnju.

Obalni stanovnici su i dalje gradili brodove i živjeli od mora, dok su stanovnici u brdima bili prisiljeni iznaći druge načine preživljavanja. Došlo je do snažnog diferenciranja bezbroj malih, međusobno izoliranih plemena. Brda u unutrašnjosti ostrva su vrlo divlja tako da je ponekad nemoguće iz jedne doline stići u drugu, tako da danas postoji odprilike 860 dijelom vrlo različitih jezika na ostrva.

=== Dolazak Evropljana ===
Prvi bijelac je slučajno stigao na Novu Gvineju. [[1526]]. je bio [[portugal]]ac Don Jorge de Meneses, i zemlju nazvao "Papua" prema riječi iz [[Malajski i indonezijski jezik|malajskog]] koja znači "kuštrav", ili, "jako loknasta kosa", da bi kasnije obala koju je prvo vidio jednog drugog pomorca, [[Španija|španca]], podsjetila na obalu [[Gvineja|Gvineje]] pa je ostrvu dao ime Nova Gvineja.

Ubrzo su španski trgovci počeli trgovinu s plemenitim drvetom, [[zlato]]m, srebrom, kokosovim orasima i kaučukom. U [[19. vijek]]u su ostrvo podijelile [[Holandija]], [[Engleska]] i [[Njemačka]].

Tokom [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] [[Japan]]ci zauzimaju sjeverni dio ostrva, a [[Papuanci]] svim svojim silama i mogućnostima potpomažu [[Saveznici|Saveznike]] prenoseći opremu i ranjenike preko cijelog ostrva.

[[Indonezija]] koja je [[1949]]. postala nezavisna, postavlja odmah zahtjev za uključivanje zapadnog dijela ostrva u svoj državni teritorij. No, do daljnjeg taj dio ostaje pod kontrolom [[Holandija|Holandije]].

=== Nezavisnost ===
[[Holandija]] i [[Australija]] počinju od [[1957]]. s planiranjem stvaranja nezavisne ujedinjene Nove Gvineje koja bi zaživjela [[1970]]tih. [[1961]]. je na području Zapadne Papue održan skup koji je uveo Parlament ''Nieuw Guinea Raad''. Nakon toga, Indonezija je s vojskom ušla na to područje, i ubrzo iza toga počela s protjerivanjem Papuanaca i naseljavanjem Indonezijaca sa [[Java (ostrvo)|Jave]]. Do danas je oko 300.000 od nekadašnjih 700.000 Papuanaca izgubilo živote, a oko 800.000 [[Malaja|malajskih]] indonezijaca se uselilo na područje zapadne Nove Gvineje. Podloga je politika nazvana ''transmigracija''.

Još postoji pokret za nezavisnost zapadnog dijela ostrva, koji Papuanci nazivaju Irian Jaya, i daljnji razvoj je neizvjestan.

== Također pogledajte ==
* [[Granica između Indonezije i Papue Nove Gvineje]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|New Guinea}}
{{Wikivoyage|New Guinea}}

{{Ostrva u Indoneziji}}
{{Najveća ostrva na svijetu}}

[[Kategorija:Ostrva]]
[[Kategorija:Tihi okean]]
[[Kategorija:Papua Nova Gvineja]]
[[Kategorija:Geografija Indonezije]]