Izvorni kôd stranice Pascal (programski jezik)

'''Pascal''' je historijski utjecajni [[Imperativno programiranje|imperativni]] i proceduralni [[programski jezik]], dizajniran 1968–1969 i objavljen 1970. od strane [[Niklaus Wirth|Niklausa Wirtha]] kao mali i efikasni jezik koji je težio podržati dobre programske prakse korištenjem [[Strukturirano programiranje|strukturiranog programiranja]] i [[Struktura podataka|strukture podataka]].

Derivat poznat kao [[Object Pascal]] dizajniran za [[objektno-orijentirano programiranje]] bio je razvijen 1985.

== Historija ==
Pascal, nazvan u čast francuskog matematičara i filozofa [[Blaise Pascal]]a, razvio je [[Niklaus Wirth]].

Prije njegovog rada na Pascalu, Wirth je razvio [[Euler (programming language)|Euler]] i [[ALGOL W]] i kasnije radio na razvoju jezika sličnih Pascalu, Modula-2 i Oberon.

Sprva, Pascal je bio uveliko, ali ne ekskluzivno, težio naučiti studente [[Strukturirano programiranje|strukturiranom programiranju]].<ref>[http://www.marcocantu.com/epascal/English/ch01hist.htm Essential Pascal] by Marco Cantù</ref> Generacija studenata koristila je Pascal kao uvodni jezik u dodiplomskim kursevima. Varijante Pascal također su često bile korištene za sve od istraživačkih projekata do računarskih igara i proširenih sistema. Noviji kompajleri za Pascal postoje i koriste se uveliko.<ref>[http://www.tiobe.com/index.php/content/paperinfo/tpci/ tiobe.com], Programming Community Index for January 2011.</ref>

Pascal je bio primarno jezik višeg nivoa korišten za razvoj operativnog sistema Apple Lisa, kao i u ranim godinama za [[Apple Macintosh|Macintosh]]. Dijelovi originalnog operativnog sistema Macintosh su ručno prevedeni u Motorola 68000 [[Assembler|asemblerski jezik]] od izvora Pascala.<ref>Hertzfeld, Andy.</ref> Typesetting sistem [[TeX]] od [[Donald Knuth|Donalda E.]][[Donald Knuth|Knutha]] bio je napisan u WEBu, originalnom sistemu pismenog programiranja, zasnovanom na [[Digital Equipment Corporation|DEC]] [[PDP-10]] Pascalu, dok su aplikacije kao Total Commander, [[Skype]] i Macromedia Captivate bile napisane u Delphiju ([[Object Pascal]]).

Object Pascal ([[Embarcadero Delphi]]) i dalje se koristi za razvoj aplikacija za Windows ali također ima mogućnosti unakrsnog kompajliranja istog koda za Mac, iOS i Android. Slijedeća verzija unakrsnog kompajliranja zvana [[Free Pascal]], sa [[Lazarus (IDE)|Lazarus]] IDE, popularna je kod korisnika Linuxa jer također nudi "napiši jednom, kompajliraj svugdje" razvoj. CodeTyphon je varijanta Lazarusa sa više prethodno instaliranih paketa i unakrsnih kompajlera.

== Kratak opis ==
Wirthova težnja bila je kreirati efikasan jezik (u odnosu na brzinu kompajliranja i generisanog koda) zasnovan na tzv. [[Strukturirano programiranje|strukturiranom programiranju]], koncept koji je nedavno postao popularan. Pascal ima svoje korijene u jeziku ALGOL 60, ali je također uveo koncepte i mehanizme koji (na vrhu ALGOLovih skalara i nizova) dopuptaju programerima definiranje njihovih vlastitih kompeksnih (strukturiranih) tipova podataka, i također je učinio lakšim kreiranje dinamičkih i rekurzivnih podatkovnih struktura kao što su ''lists'', ''trees'' i ''graphs''. Važne osobine ubačene bile su ''records'', ''enumerations'', ''subranges'', ''dinamično dodijeljene varijable'' sa asociranim ''pointerima'', i ''setovima''. Da bi se učinilo mogućim i svrsishodnim, Pascal je imao strogo tipovanje na svim objektima, što znači da jedan tip podataka ne može biti pretvoren ili interpretiran kao drugi bez ''izričite'' pretvorbe. Jednaki mehanizmi su standard u više programskih jezika danas. Ostali jezici koji su utjecali na Pascalov razvoj bili su [[COBOL]], [[Simula]] 67, i Wirthov vlastiti [[ALGOL W]].

Pascal, kao više programskih jezika danas (ali za razliku od više jezika u C porodici), dopušta gniježdene procedurne definicije za svaki nivo dubine, i također dopušta više vrsta definicija unutar [[podrutina]] (procedure i funkcije). Ovo omogućava veoma lahku i koherentnu sintaksu gdje je kompletan ''program'' sintaksi skoro identičan jednoj ''proceduri'' ili ''funkciji ''(osim naslova, gdje ima jednu od ovih tri ključne riječi).

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Pascal (programming language)}}
* [http://pascal-central.com/ppl/index.html The Pascal Programming Language] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080228010208/http://www.pascal-central.com/ppl/index.html |date=28. 2. 2008 }}
* [http://www.standardpascal.org Standard Pascal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100116115357/http://www.standardpascal.org/ |date=16. 1. 2010 }} – Resources and history of original, standard Pascal.
* [http://wiki.lazarus.freepascal.org/Portal:SciTech Free Pascal SciTech portal] with applications of Lazarus and Free Pascal for Science, medicine and technology.
* [http://www.standardpascal.com/PascalP.html Pascal-P] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160401192644/http://standardpascal.com/PascalP.html |date=1. 4. 2016 }} - The Pascal-P compiler and versions.
* [http://www.standardpascal.com/p5.html Pascal-P5] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924105633/http://www.standardpascal.com/p5.html |date=24. 9. 2015 }} - Pascal-P5 web page.
* [https://sourceforge.net/projects/pascalp5/ Pascal-P5 source code] - SourceForge project for P5.
* [https://sourceforge.net/projects/pascalp5/ Pascal-P5 source code] - SourceForge project for P5.
* [https://vintagebigblue.org/Compilerator/PASCAL8K/pascal8kCompile.php Online Vintage Pascal8000 Compiler]{{Mrtav link|datum=Oktobar 2019 |bot=InternetArchiveBot }} - for small experiments.

[[Kategorija:Programski jezici]]