3. milenij p.n.e.
| Mileniji:
◄ | 4. milenij p.n.e. | 3. milenij p.n.e. | 2. milenij p.n.e. | ► |
| Vijekovi:
30. vijek p.n.e. | 29. vijek p.n.e. | 28. vijek p.n.e. | 27. vijek p.n.e. | 26. vijek p.n.e. | 25. vijek p.n.e. | 24. vijek p.n.e. | 23. vijek p.n.e. | 22. vijek p.n.e. | 21. vijek p.n.e. |
3. milenij pne. pokriva rano i srednje bronzano doba. On predstavlja period kada je ojačao drevni imperijalizam, odnosno želja za osvajanjem, pogotovo kod gradova-države na Bliskom Istoku, dok su Indoevropljani počeli svoju ekspanziju prema Anatoliji, Evropi i Centralnoj Aziji. Civilizacija Drevnog Egipta je dosegla svoj vrhunac sa Starim kraljevstvom. Procjenjuje se da se stanovništvo svijeta udvostručilo i dostiglo oko 30 miliona ljudi.
Sadržaj |
[uredi] Pregled
Prethodni milenij je svjedočio pojavi napredne, urbanizirane civilizacije, nove metalurgije temeljene na bronzi koja je povećala produktivnost poljoprivrede, te nove načine komunikacije u obliku pisma. U 3. milenijumu p.n.e. je porast bogatstva, bilo intelektualnog ili fizičkog, postalo povodom nadmetanja i sukoba među gradovima, a vladari pokušavali akumulirati još više bogatstva i vlasti. Zajedno s time je došla pojava prvih oblika mega-arhitekture, imperijalizma, organiziranog apsolutizma i internih revolucija.
Civilizacije Sumera i Akada u Mezopotamiji su postale skup zavađenih gradova-država među kojima su bili česti ratovi. Sukobi bez prestanka su znali imati snažan utjecaj na resurse, energiju i stanovništvo. Manje gradove-države su počeli uništavati i osvajati veći, a osvajači postajali sve veći dok Sargon Akadski nije uspio proširiti svoj imperij na cijelu Mezopotamiju. Veličina te države neće biti premašena sve do Asirije 1500 godina kasnije.
U Starom kraljevstvu Egipta, ideja o aposlutnoj vlasti se dodatno širila kroz osvajanja. Vojne ekspedicije su slane kroz kraljevstvo s ciljem da se dovode na huljade robova. The Egipatske piramide sagrađene tokom ovog milenijuma će hiljadama godina ostati najviše i najveće ljudske građevine. U Egiptu su isto tako faraoni počeli sebe prikazivati kao bogove porijekla drukčijeg od ostalih ljudi. Čak i u Evropi, koja je u to doba još bila u neolitskom periodu, su graditelji megalita sebi pravili slične spomenike. Na Bliskom Istoku i na Zapadu tokom 3. milenijuma p.n.e. su tako vladari i arhitekti uvodili značajne novosti.
Pred kraj milenijuma je Egipat iskusio prvu narodnu revoluciju zabilježenu u historiji. Nakon dugotrajnih ratova Sumerani su shvatili prednosti ujedinjenja pod stabilnim političkim uređenjem, odnosno velikom državom, pa su postali relativno miroljubiva, dobr organizirana i složena tehnokratska država koja se vezuje uz 3. dinastiju Ura. Ta se dinastija kasnije počela boriti s valovima nomadskih osvajača poznatijih kao Amoriti, i koji će igrati značajnu ulogu u regiji kroz slijedeće vijekove.
[uredi] Događaji
- Sirija: Osnivanje grada Mari (29. vijek p.n.e. )
- Irak: Stvaranje Kraljevstva Elam
- Nicanje stabla bristleconskog bora - "Metuzalema" oko 2700. pne., najstarijeg poznatog danas živućeg drva
- Dinastija Lagaš u Sumeriji
- Zlatno doba Ura u Mezopotamiji. (2474–2398. p.n.e.)
- Treća i Četvrta dinastija Egipta.
- Ujedinjena Civilizacija Doline Inda (2600 p.n.e.)
- Indoevropljani prvi put napadaju Grčku (23. vijek p.n.e.)
- Megalitska, Kultura svezanog posuđa i Beaker cvatu u Evropi.
- sredina i kraj 3. milenijum, Helensko naseljavanje grčkog kopna.
[uredi] Ekološke promjene
- Masovna migracija ljudi iz Centralne Sahare u Zapadnu Afriku, moguće uzrokovana klimatskim promjenama koje su počele u 4. milenijum pne..
[uredi] Važne ličnosti
- Djoser, kralj Egipta, naručitelj Stepenaste piramide u Saqqari.
- Gilgameš, peti kralj Prve dinastije Uruka, postao trajno zabilježen zahvaljajući prvom svjetskom književnom djelu Ep of Gilgamešu (cca. 26. vijek pne.)
- Khufu, kralj Egipta, graditelj Velike piramide u Gizi
- Urukagina, kralj Lagaša, tvorac prvog poznatog zakonika. (24. vijek pne.)
- Lugalsaggizi, kralj Uruka i Umme osvaja Lagaš (2371–2347. pne.)
- Sargon Veliki, osnivač carstva Akada i Sumerije (2371–2316. pne. srednja kronologija)
- Ur-Nammu osnivač 3. dinastije Ura (2112–2095. pne. srednja kronologija)
- Tri Uzvišena i Pet careva Kine
[uredi] Kulture
- Stari elamitski period (ca. 2700. pne. – 1600. pne.)
- Kultura svezanog posuđa (također Kultura bojnih sjekira ili Kultura jednog groba)
- kasna majkopska kultura
- kasna kultura Vinče
- kasna Funnelbeaker kultura
- Badenska kultura
- Kultura globularnih amfora
- rana kultura Beaker
- Jamna kultura, Kultura katakombi, mogući izvor indoevropske satemizacije.
- Sintashta-Petrovka-Arkaim kultura se stvara od kulture katakombi oko 2200. pne., mogući izvor Proto-Indoiranaca.
[uredi] Pronalasci, otkrića, pojave
- Grnčarija razvijena u Amerikama (30. vijek pne.)
- Kinezi bilježe komet
- Gradnja Velike piramideu Gizi (26. vijek pne.)
- Jedra korištena na brodovima (20. vijek pne.)
- Prvi zigurati sagrađeni u Sumeru
- Civilizacije Bliskog Istoka ulaze u brončano doba oko 3000. pne.
- Najstariji poznati šamanski krug sagrađen u Amerikama
- Bronza i metalurgija se pojavljuju u Irskoj.
- Kočije se pojavljuju u Centralnoj Aziji prije 2000. pne.
[uredi] Kulturni spomenici
- Dovršetak Velike piramide u Gizi
- Dovršetak prve faze stonehengeskog spomenika u Engleskoj
- Era piramide/opservatorije Buena Vista u Peruu