830.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | | 826. | 827. | 828. | 829. | 830. | 831. | 832. | 833. | 834. |  | ►►

Decenije:

| 800-e | 810-e | 820-e | 830-e | 840-e | 850-e | 860-e |

Vijekovi:

| 8. vijek | 9. vijek | 10. vijek |

Godina 830. (DCCCXXX) bila je redovna godina koja počinje u subotu u julijanskom kalendaru. Oznaka 830. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji[uredi | uredi izvor]

Britanija[uredi | uredi izvor]

  • Kralj Wiglaf od Mersije ponovo preuzima kontrolu od Wessexa i vraća se na tron [1].

Bizantijsko carstvo[uredi | uredi izvor]

  • 5. juni – Car Teofil, šesnaestogodišnjak, ženi se armenskom plemkinjom Teodorom, u Aja Sofiji u Konstantinopolu. On je bira tokom predstavljanja na reviji nevjesta; a ona potom postaje carica (Augusta) Bizantijskog carstva.
  • Bizantijsko-arapski rat: muslimanska pojačanja iz Ifriqije i El-Andaluza (moderna Španija) pobjeđuju bizantijske snage pod Teodotom na Siciliji, ali ih kuga ponovo prisiljava da se povuku u Mazara del Vallo i zatim evakuiraju u Sjevernu Afriku.

Abasidski halifat[uredi | uredi izvor]

  • 20. mart: HalifaAl-Ma'mun napušta Bagdad i kreće na ekspediciju protiv Bizantijskog carstva [2].
  • juni: halifa Al-Ma'mūn zauzima četiri bizantijske tvrđave u Kapadokiji (ovo je prvi pomen oblasti Kapadokije) [3].
  • Abou Zakaria Mesué, poznat kao Jean Mésué Stariji (Masawaiyh, oko 776-755), doktor šest uzastopnih halifa, napisao je svoju De Re médica, opću farmakopeju. U svojoj kući u Bagdadu osnovao je medicinsku akademiju, a zadužen je za prevođenje naučnih radova sa grčkog, sirijskog i perzijskog na arapski jezik [4].

Evropa[uredi | uredi izvor]

  • Car Ludovik Pobožni vraća se iz pohoda na Bretanju, da bi ga potom zarobio njegov sin Pepin I, kralj Akvitanije. Ludovik je stavljen u kućni pritvor u Compiegneu, a njegova supruga Judith je u zatvoru u Poitiersu.

Sjeverna Afrika[uredi | uredi izvor]

  • Bolnica Ad-dimnah (bimaristan) je osnovana u Kairuanu (moderni Tunis), od strane Aghlabidskog emira ZijadatAllaha I [5].

830. u temama[uredi | uredi izvor]

Religija[uredi | uredi izvor]

  • Nennius, velški opat Bangor Fawra, sastavlja Historia Brittonum. Poznat je i po Historia listi od 12 bitaka kralja Artura (približan datum).
  • Opatiju Hirsau (moderna Njemačka) osnovao je rajnski frankonski grof Erlafried od Calwa (približan datum).
  • Ansgar, franački misionar, posjećuje trgovački grad Birka, koji se nalazi na jezeru Mälaren u Švedskoj (približan datum).
  • Oživljavanje paganizma u Saksoniji [6].

Rođeni[uredi | uredi izvor]

  • Adalard, franački plemić (približan datum)
  • Atanasije I, biskup Napulja (um. 872.)
  • Karloman Bavarski, franački kralj (ili 828.)
  • Karlo, franački biskup (ili 825.)
  • Engelberga, franačka carica (približan datum)
  • Irmgard, franačka opatica (ili 833.)
  • Ishak ibn Hunayn, muslimanski ljekar (približan datum)
  • Džunejd od Bagdada, muslimanski sufija (um. 910.)
  • Kōkō, car Japana (um. 887.)
  • Lambert III, franački plemić (um. 882.)
  • Naum od Preslava, bugarski pisac (približan datum)
  • Robert Snažni, franački plemić (približan datum)
  • Rimbert, franački nadbiskup (um. 888.)
  • Rurik, knez od Novgoroda (približan datum)
  • Wulgrin I, franački grof (približan datum)
  • Yahya ibn Mu'adh al-Razi, muslimanski sufija (um. 871.)
  • Yunju Daoying, kineski budistički učitelj (um. 902.)

Umrli[uredi | uredi izvor]

  • Æthelwold, biskup Lichfielda
  • Ashot I, princ od Iberije (ili 826.)
  • Eardwulf, kralj Northumbrije (približan datum)
  • Egfrid, biskup Lindisfarna
  • Li Jiang, kancelar dinastije Tang (r. 764.)
  • Sa'id ibn Aws al-Ansari, muslimanski lingvista
  • Wang Jian, kineski pjesnik (približan datum)
  • Zhang Ji, kineski učenjak i pjesnik (približan datum)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Swanton, Anglo-Saxon Chronicle, pp. 62–63.
  2. ^ Aleksandr Aleksandrovich Vasilʹev Byzance et les Arabes : La dynastie d'Amorium (820-867) [archive] Institut de philologie et d'histoire orientales, 1968
  3. ^ Eduard von Muralt Essai de chronographie byzantine pour servir à l'examen des annales du Bas-Empire et particulièrement des chronographes slavons de 395 à 1057 [archive] Eggers, 1855
  4. ^ La Pensée, vol. 279, Institut de recherches marxistes, 1991
  5. ^ "Al-Qayrawan hospital, Tunisia in 830". Archived from the original on April 25, 2012. Retrieved November 8, 2011.
  6. ^ Michel Rouche Histoire du Moyen Âge, Volume 1 [archive] Éditions Complexe, 2005 (ISBN 978-2-8048-0042-0)