Baranja

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Karta Baranje

Baranja (mađarski: Baranya, njemački: Branau) je geografska regija i historijska cjelina, danas upravno podijeljena između Hrvatske i Mađarske. Mađarski dio Baranje je zasebna regija, dok se hrvatski dio Baranje nalazi u sastavu Osječko-baranjske županije.

Granice ove regije čine Dunav na istoku i Drava na jugozapadu. Sjeverna i zapadna granica Baranje određena je upravnom granicom Baranjske regije u Mađarskoj. Historijsko središte Baranje je grad Pečuh, koji se nalazi u Mađarskoj.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Ime regije najvjerojatnije dolazi od slavenske riječi „bara”, iz čega se može zaključiti da naziv regije znači zemlja bara tj. „močvarna zemlja”. Veliki dio regije čine močvare, kao što je Park prirode Kopački rit na jugoistoku Baranje u Hrvatskoj. Prema drugoj teoriji, naziv Baranja dolazi od mađarske riječi „bárány”, što znači janje.

Historija[uredi | uredi izvor]

Jroz historiju Baranja je bila dio Rimskog Carstva, Hunskog carstva, Ostrogotskog kraljevstva, Langobardskog kraljevstva, Avarskog kraljevstva, Franačkog carstva, Blatonskog Koštela, Bugarskog carstva, Kraljevine Ugarske, Osmanskog Carstva, Habsburške monarhije, Austrijskog carstva i Austro-Ugarske. Od 1918./1921., ova regija podijeljena je između Mađarske i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Prostor Baranje, naselili su Slaveni u 6. vijeku, a od 9. vijeka ona je dio Blatonskog Koštela, slavenske političke tvorevine. Nakon dolaska Mađara na ovo područje u 9. vijeku, stvorena je Baranjska županija u 11. vijeku, kao jedna od prvih županija unutar Ugarske. Dolaskom turskih osvajača u 16. vijeku, Baranja je priključena Mohačkom sandžaku, čije je sjedište bilo u Mohaču. Krajem 17. vijeka, Baranju su zauzeli Habsburzi i priključili Ugarskoj. Za vrijeme revolucije 1848. godine, granice Srpske Vojvodine uključivale su Baranju, ali srpska vojska nije uspjela kontrolisati regiju. Godine 1918., cijela Baranja je bila zauzeta i priključena Kraljevini SHS.

Prema Trianonskom sporazumu 1920. godine, službeno područje Baranje je podijeljeno između Mađarske i Kraljevine SHS, ali je cijela regija de facto ostala pod upravom Kraljevine SHS sve do 1921. godine. 14. augusta 1921. godine, kratkotrajno je proglašena Srpsko-mađarska republika Baranja-Baja koja je uključivala Baranju i sjeverni dio Bačke. Do 21. do 25. augusta 1921. ova teritorija je opet podijeljena između Mađarske i Kraljevine SHS, kako je bilo i predviđeno Trianonskim sporazumom. Sjeverni dio Baranje je u Mađarskoj postao Baranjska regija, dok je južna Baranja bila dio Bačke županije od 1918. do 1922, pa Bačke oblasti od 1922. do 1929., te na kraju Dunavske banovine u sastavu Kraljevine Jugoslavije. Godine 1941., jugoslavenski dio Baranje je okupirala Mađarska, ali je područje vraćeno Jugoslaviji 1944. godine.

Od 1945. godine, južna Baranja je dio Socijalističke Republike Hrvatske u sastavu SFR Jugoslavije. Godine 1991, ovo područje postalo je dio SAO Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema koja je bila dio srpske paradržave Republika Srpska Krajina na području Hrvatske. Nakon pada Republike Srpske Krajine, ovo je područje od 1996., bilo dio prijelazne uprave UN-a za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem, a od 1998. godine je pod potpunom upravom Republike Hrvatske i danas je dio Osječko-baranjske županije.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Mađarska Baranja[uredi | uredi izvor]

Baranjska regija u Mađarskoj

Najveći gradovi u Baranjskoj regiji (prema popisu iz 2001. godine) su:

Hrvatska Baranja[uredi | uredi izvor]

Osječko-baranjska županija u Hrvatskoj

Općine u hrvatskoj Baranji (prema popisu iz 2001. godine) su:

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Popis 1910. godine[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva u Mađarskoj iz 1910. godine, u cijeloj tadašnjoj Baranjskoj regiji u Austro-Ugarskoj živjelo je 352.478 stanovnika. Stanovništvo po jeziku[1]:

U dijelu Baranje koji je danas dio Hrvatske, 1910. godine živjelo je 50.797 stanovnika. Stanovništvo po jeziku[2]:

Ukupan broj govornika južnoslavenskih jezika bio je 15.313 (30,15%).

Popis 1921. godine[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 1921. godine, na području Baranje u tadašnjoj Kraljevini SHS (danas dio RH) živjelo je 49.694 stanovnika. Etnički sastav bio je slijedeći[3]:

Prema drugom izvoru je 1921. godine, na prostoru današnje hrvatske Baranje živjelo 49.452 stanovnika. Stanovništvo po jeziku[4]:

Popis 1961. godine[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 1961., u hrvatskom dijelu Baranje živjelo je 56.087 stanovnika, a sastav stanovništva bio ovakav[5]:

Popis 1991. godine[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 1991., u hrvatskom dijelu Baranje živjelo je 54.265 stanovnika, a sastav stanovništva bio ovakav[6]:

Stanje 1992. godine[uredi | uredi izvor]

Za vrijeme rata, u hrvatskom dijelu Baranje živjelo je 39.482 stanovnika, a sastav stanovništva bio ovakav[7]:

Popis 2001. godine[uredi | uredi izvor]

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u hrvatskom dijelu Baranje živjelo je 42.633 stanovnika, a sastav stanovništva bio ovakav[8]:

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u mađarskom dijelu Baranje živjelo je 407.448 stanovnika, a sastav stanovništva bio ovakav[9]:

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: