Dobroslav Paraga

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Dobroslav Paraga (Zagreb 9. decembar 1960.), je hrvatski političar, prvi predsjednik HSP-a, osnivač i predsjednik stranke HSP 1861, te vrhovni komandant Hrvatskih odbrambenih snaga od 1991. do 1993.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zagrebu. Nakog gimnazije u istom gradu upisuje studij prava i laičke teologije. Godine 1980. je uhapšen zbog potpisivanja peticije za amnestiju političkih zatvorenika, te osuđen na četiri godine zatvora. Kaznu je odslužio u Lepoglavi i na Golom ostrvu. Služi vojsku u kninskom garnizonu 1986.

Njegovog najboljeg prijatelja Ernesta Brajdera likvidirala je UDBA bacivši ga kroz prozor sa četvrtog sprata zgrade u Novom Zagrebu. Godine 1986. podnosi tužbu protiv SFRJ zbog mučenja i zlostavljanja u zatvoru. O monitiranim procesima i političkim zatvorenicima Paraga počinje pisati u slovenskoj Novoj reviji, a potom i u ljubljanskoj Mladini. Uskoro odlazi u Ljubljanu, gdje dobija poziv njemačkog predsjednika Richarda von Weiszeckera za posjetu Njemačkoj, na osnovu čega mu Slovenija izdaje pasoš. Paraga denuncira SFRJ u više zapadnih zemalja: Njemačkoj, Švedskoj, Sjedinjenim Državama, Kanadi, Austriji. U Torontu organizuje protivjugoslavenske demonstracije. Godine 1989. u američkom Kongresu ishodi Rezoluciju broj 169 američkog Senata kojom se traži bezuvjetna amnestija političkih zatvorenika u SFRJ i slobodno udruživanje građana. Februara 1990. godine izabran je za vršioca dužnosti predsjednika obnovljene Hrvatske stranke prava (HSP), a iste godine prima ga Vaclav Havel. Iduće godine Paraga je i službeno izabran za predsjednika stranke. Franjo Tuđman poziva HSP da uđe u Hrvatski demokratski blok protiv Koalicije narodnog sporazuma, a u Paraginom odsustvu Ante Paradžik uvodi HSP u blok. Početkom rata Paraga osniva HOS (Hrvatske odbrambene snage). Nakon pada Vukovara Dobroslav Paraga, Ante Prkačin i komandant odbrane Vukovara Mile Dedaković optuženi su i uhapšeni zbog terorizma i rušenja demokratski izbrane vlasti.

Hrvatska vlast organizuje veliku policijsku raciju u prostorijama Hrvatske stranke prava. Uskoro dolazi do raskola u stranci između Paragine i Đapićeve frakcije, a Ministarstvo uprave presuđuje kako pravo na naziv stranke ima Anto Đapić. Paraga svoju frakciju preimenuje u Hrvatska stranka prava 1861.

Krajem 1997. Paraga je Međunarodnom sudu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu podnio prijavu protiv tadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana, ministra odbrane Gojka Šuška i još nekoliko osoba iz državnog i vojnog vrha zbog podjele agresije na BiH, političkih ubistava itd. Nakon toga se našao na meti državotvornih medija kao izdajnik domovine, a Državno tužilaštvo optužilo ga je da je kaznenom prijavom i njenim objavljivanjem počinio kazneno djelo širenja lažnih vijesti. Pred istražnim sudijom Paraga je ostao kod svojih tvrdnji. Septembra 2000. podnosi kaznene prijave protiv Vice Vukojevića, Smiljka Sokola i Hrvoja Šarinića.

Oženjen je suprugom Nevenkom.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.