Dobroslav Paraga

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Dobroslav Paraga (Zagreb 9. decembar 1960.), je hrvatski političar, prvi predsjednik HSP-a, osnivač i predsjednik stranke HSP 1861, te vrhovni komandant Hrvatskih odbrambenih snaga od 1991. do 1993.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zagrebu. Nakog gimnazije u istom gradu upisuje studij prava i laičke teologije. Godine 1980. je uhapšen zbog potpisivanja peticije za amnestiju političkih zatvorenika, te osuđen na četiri godine zatvora. Kaznu je odslužio u Lepoglavi i na Golom ostrvu. Služi vojsku u kninskom garnizonu 1986.

Njegovog najboljeg prijatelja Ernesta Brajdera likvidirala je UDBA bacivši ga kroz prozor sa četvrtog sprata zgrade u Novom Zagrebu. Godine 1986. podnosi tužbu protiv SFRJ zbog mučenja i zlostavljanja u zatvoru. O monitiranim procesima i političkim zatvorenicima Paraga počinje pisati u slovenskoj Novoj reviji, a potom i u ljubljanskoj Mladini. Uskoro odlazi u Ljubljanu, gdje dobija poziv njemačkog predsjednika Richarda von Weiszeckera za posjetu Njemačkoj, na osnovu čega mu Slovenija izdaje pasoš. Paraga denuncira SFRJ u više zapadnih zemalja: Njemačkoj, Švedskoj, Sjedinjenim Državama, Kanadi, Austriji. U Torontu organizuje protivjugoslavenske demonstracije. Godine 1989. u američkom Kongresu ishodi Rezoluciju broj 169 američkog Senata kojom se traži bezuvjetna amnestija političkih zatvorenika u SFRJ i slobodno udruživanje građana. Februara 1990. godine izabran je za vršioca dužnosti predsjednika obnovljene Hrvatske stranke prava (HSP), a iste godine prima ga Vaclav Havel. Iduće godine Paraga je i službeno izabran za predsjednika stranke. Franjo Tuđman poziva HSP da uđe u Hrvatski demokratski blok protiv Koalicije narodnog sporazuma, a u Paraginom odsustvu Ante Paradžik uvodi HSP u blok. Početkom rata Paraga osniva HOS (Hrvatske odbrambene snage). Nakon pada Vukovara Dobroslav Paraga, Ante Prkačin i komandant odbrane Vukovara Mile Dedaković optuženi su i uhapšeni zbog terorizma i rušenja demokratski izbrane vlasti.

Hrvatska vlast organizuje veliku policijsku raciju u prostorijama Hrvatske stranke prava. Uskoro dolazi do raskola u stranci između Paragine i Đapićeve frakcije, a Ministarstvo uprave presuđuje kako pravo na naziv stranke ima Anto Đapić. Paraga svoju frakciju preimenuje u Hrvatska stranka prava 1861.

Krajem 1997. Paraga je Međunarodnom sudu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu podnio prijavu protiv tadašnjeg predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana, ministra odbrane Gojka Šuška i još nekoliko osoba iz državnog i vojnog vrha zbog podjele agresije na BiH, političkih ubistava itd. Nakon toga se našao na meti državotvornih medija kao izdajnik domovine, a Državno tužilaštvo optužilo ga je da je kaznenom prijavom i njenim objavljivanjem počinio kazneno djelo širenja lažnih vijesti. Pred istražnim sudijom Paraga je ostao kod svojih tvrdnji. Septembra 2000. podnosi kaznene prijave protiv Vice Vukojevića, Smiljka Sokola i Hrvoja Šarinića.

Oženjen je suprugom Nevenkom.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.