Fusion for Energy

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Logo, Fusion for Energy

Fusion for Energy (Fuzija za energiju, F4E) je tijelo Evropske unije (EU) koje je odgovorno za doprinos EU Međunarodnom termonuklearnom eksperimentalnom reaktoru (ITER), najvećem svjetskom naučnom partnerstvu koje ima za cilj pokazati fuziju kao izvodiv i održiv izvor energije . Organizacija je službeno nazvana Evropsko zajedničko preduzeće za ITER i razvoj fuzijske energije i osnovana je prema članu 45. Ugovora o osnivanju Evropske zajednice za atomsku energiju odlukom Vijeća Evropske unije 27. marta 2007. godine na period od 35 godina.[1]

F4E broji 450 članova osoblja. Sjedište mu se nalazi u Barceloni, Španija, i ima urede u Saint-Paul-lès-Durance, Francuska, i Garchingu, Njemačka. Jedan od njegovih glavnih zadataka je da radi zajedno s evropskom industrijom i istraživačkim organizacijama na razvoju i pružanju širokog spektra komponenti visoke tehnologije za projekat ITER.

Evropska unija je strana domaćin projekta ITER. Njen doprinos iznosi 45%, dok ostalih šest strana ima doprinos u naturi od oko 9% svaka. Od 2008. godine F4E sarađuje sa najmanje 440 kompanija i više od 65 R&D organizacija. [2]

Primarna misija F4E je upravljanje evropskim doprinosom projektu ITER; stoga obezbjeđuje finansijska sredstva, koja uglavnom dolaze iz budžeta Evropske zajednice. [3] Između ostalih zadataka, F4E nadgleda pripremu gradilišta ITER-a u Saint-Paul-lès-Duranceu, u Francuskoj. F4E je formirao Euratom (kojeg zastupa Evropska komisija ), države članice Evropske unije i Švajcarska, koja učestvuje kao treća zemlja. [4] Kako bi osigurali sveobuhvatan nadzor nad njegovim aktivnostima, članovi sjede u upravnom odboru, koji ima širok spektar odgovornosti uključujući imenovanje direktora.

Projekti[uredi | uredi izvor]

Fuzija je proces koji pokreće Sunce, proizvodeći energiju spajanjem laganih atoma kao što je vodik pri ekstremno visokim pritiscima i temperaturama. Fuzijski reaktori koriste dva oblika vodonika, deuterij i tricij, kao gorivo.

Prednosti fuzijske energije su da je to inherentno siguran proces i da ne stvara stakleničke plinove ili dugotrajan radioaktivni otpad. [5]

ITER[uredi | uredi izvor]

ITER, što na latinskom znači "put", je međunarodni eksperiment koji ima za cilj da pokaže naučnu i tehničku izvodljivost fuzije kao izvora energije. [6] Mašina se konstruiše u Saint-Paul-lès-Duranceu na jugu Francuske i finansira je sedam strana: Kina, Evropska unija, Indija, Japan, Rusija, Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države . Zajedno, strane koje učestvuju u projektu ITER predstavljaju više od polovine svjetske populacije i 80% globalnog BDP-a . [7]

DEMO projekt[uredi | uredi izvor]

F4E također ima za cilj da doprinese DEMO-u (demonstracionoj elektrani). Ovaj eksperiment bi trebao proizvesti značajne količine električne energije tokom dužih perioda i biće samodovoljan tricijem, jednim od plinova neophodnih za stvaranje fuzije. Prve komercijalne fuzijske električne elektrane će biti uspostavljene nakon DEMO-a, koje će biti veće od ITER-a i da će proizvoditi znatno veću snagu fuzije u dugim periodima: kontinuiranu proizvodnju do 500 megavata električne energije.

Također pogledati[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ European Council (30 March 2007). "COUNCIL DECISION of 27 March 2007 establishing the European Joint Undertaking for ITER and the Development of Fusion Energy and conferring advantages upon it". Official Journal of the European Union. L98: 50–72. Pristupljeno 30 June 2013.
  2. ^ "Potential for reorganisation within the ITER project to improve cost-effectiveness" (PDF). Budgetary Control Committee of the European Parliament. 27 May 2014. Pristupljeno 30 June 2013.
  3. ^ "Publication of the final accounts for the financial year 2017" (PDF). fusionforenergy.europa.eu. Pristupljeno 2018-12-11.
  4. ^ "Switzerland officializes ITER participation". www.iter.org. 29 May 2009. Pristupljeno 1 May 2014.
  5. ^ Conn, R. W.; et al. (1990). Fusion reactor economic, safety and environmental prospects. New York: Plenum Press.
  6. ^ "ITER – the way to new energy". ITER. Arhivirano s originala, 7. 11. 2017. Pristupljeno 2015-10-16.
  7. ^ "ITER takes next step towards nuclear fusion energy". The Manufacturer (jezik: engleski). Pristupljeno 2015-10-16.