Hvalov zbornik

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Hvalov zbornik iz 1404.

Hvalov zbornik je vjerski zbornik krstjanina Hvala sačinjen za hercega Hrvoja Vukčića Hrvatinića.

Hvalov zbornik je reprezentativno djelo srednjovjekovne bosanske književnosti. Pisano je za bosanskog velmožu Hrvoja Vukčića Hrvatinića 1404. Priredio ga je krstjanin Hval u doba 'dida Radomira', poglavara Crkve bosanske.

Hvalov zbornik predstavlja najkompletniji rukopis srednjovjekovne bosanske književnosti. Ima najveći obim, najljepše iluminacije i najbolje je očuvan. Zbornik se sastoji od 359 bogato ukrašenih listova pergamenta. Pisan je u jednom stupcu. Malog je formata 11x17 cm. Obiluje mnoštvom inicijala, iluminacija, minijatura i zastavica. Zbornik sadrži biblijske tekstove, tj. čitav Novi zavjet (četiri evanđelja, Apokalipsa, Djela apostolska i Poslanice), dijelove Starog zavjeta (Psaltir, biblijske pjesme, Dekalog), te četiri nebiblijska apokrifna teksta. Zbornik je pisan starom bosanskom ćirilicom, bosančicom.

Hvalov zbornik danas se nalazi u Italiji u Bolonji. Otvoreno je pitanje na koji način i u koje je vrijeme Hvalov zbornik iz Bosne prenesen u Italiju. Po jednima prenijele su ga izbjeglice iz Bosne pred naletom Osmanlija, a po drugima to su učinili predstavnici inkvizicije. Početkom 18. vijeka Hvalov zbornik pripadao je italijanskom latinisti Đakomu Fačolatiju (Giacomo Facciolati 1682-1769). On ga je poklonio papi Benediktu XIV. Papa Bendekit XIV ga je predao Univerzitetskoj biblioteci u Bolonji gdje se i danas nalazi.

Hvalov zbornik objavljen je u fototipskom izdanju sa transkriptom 1986. U proučavanju Hvalovog zbornika značajno mjesto pripada Herti Kuna.

Zapis na Hvalovom zborniku[uredi | uredi izvor]

U ime o(t)ca i s(i)na i s(ve)toga d(u)ha. A sie se knjige napisaše ot ruki Hvala kr’stijanina na počtenie (u znak poštovanja) slavnomu g(ospo)d(i)nu Hr’voju, her’cegu spljet’skomu (splitskom) i knezu od Dolj’njih krai (Donjih krajeva) (i) inim’ mnogim’ zemljam’.

Tim’že (Zato) molju vi, bratie, kto budu pročitati sie pismo, ošte (ako) česo (što) ne umil’ budu s’vr’šiti v’ siem’ pisanii, prostite, a čtušte (čitajući) pominjajte (spominjite) toga komu se pisaše, a pisara toliko koliko je vam’ razumiti ot toga meštar’stva (majstorstva).

A pisaše se i dovr’šiše v’ ljeto rožd’stva (rođenja) H(ri)s(to)va 1404. ljeto, v’ dni episkup’stva i nastavnika i s’vršitelja cr’kvi bosan’skoj g(ospo)d(i)na djeda Radomera.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: