INTEGRAL (satelit)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.

INTEGRAL (INTErnational Gamma-Ray Astrophysics Laboratory) je ESA-in vještački satelit koji ima zadatak da istraži gama zrake, crne rupe, neutronske zvijezde, aktivne galaksije, supernove, otkriti kako su nastali hemijski elementi te istražiti misteriozne gama bljeskove.

INTEGRAL je lansiran 17. oktobra 2002. godine u 4:41 sati. Lansiran je uz pomoć rakete Proton, a masa letjelice je bila 4000 kg. Primarna misija traje dvije godine, zatim se misija produžuje još tri godine. INTEGRAL je letjelica koja sa svojim senzorima i instrumentima čini najbolju opservatoriju gama zraka ikada sagrađenu[1].

Letjelica[uredi | uredi izvor]

Puno ime letjelice je INTErnational Gamma-Ray Astrophysics Laboratory. INTEGRAL je prilično velik: dimenzije su mu 5 metara visine, 3,7 metara prečnika, a dužina solarnih ploča je 16 metara kada se razviju oko letjelice.

Instrument Centar za istraživanje sa instrumentom
SPI J.-P. Roques, CESR Toulouse, Francuska i V. Schoenfelder, MPE Garching, Njemačka
IBIS P. Ubertini, IAS Rim Italija; F. Lebrun, CE-Saclay, Francuska; G. DiCocco, ITESRE Bologna, Italija
JEM-X N. Lund, DSRI, Kopenhagen, Danska
OMC M. Mas-Hesse, LAEFF-INTA, Madrid, Španija

Dijelovi[uredi | uredi izvor]

INTEGRAL se sastoji od dva glavna dijela: uslužni modul (eng. service module) je donji dio na kojem su smješteni podsistemi i koji brine o svima instrumentima, i modul s korisnim teretom (eng. payload module) gdje se nalaze mjerni instrumenti.

Kako bi pokrila troškove gradnje servisni modul je napravljen od letjelice XMM-Newton, ESA-inog satelita. Sastavljen je većinom od aluminija. Na njemu je smješten satelitski sistem, solarne ploče, kontrola energije, telekomunikacije, kontrola toplote, te kontrola orbite i visine. 4 naučna instrumenta teže dvije tone čineći tako INTEGRAL najtežim satelitom u historiji ESA-e. Tu su još dva detektora gama zraka, i instrument za dobivanje najoštrije slike objekta.

Orbita[uredi | uredi izvor]

INTEGRAL kruži oko Zemlje na eliptičnoj orbiti – perigej mu je na 9 000 km a apogej na 153 000 km. Oko Zemlje napravi jedan krug za 72 sata. Većinu vremena INTEGRAL provodi na približnoj prosječnoj visini od 40 000 km. Nagib u odnosu na ekvator je 51,60°.

Zadatak INTEGRAL-a[uredi | uredi izvor]

Danas nauka pokušava dati odgovor na pitanje: Većina elemenata koja čine naše tijelo i sve drugo oko nas dolaze od mrtvih zvijezda. Ali kako mogu novi elementi nastati ako zvijezde umiru? Za tačan odgovor na ovo pitanje mnogo temeljnih istraživanja mora biti napravljeno. INTEGRAL pomaže u tom istraživanju. Mnogi astronomi vjeruju da u središtu našeg Mliječnog puta a i u svim drugim galaksijama postoji crna rupa. INTEGRAL neće dati dokaz da ti egzotični objekti postoje nego će samo istraživati njihove fizičke osobine.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


  1. ^ http://www.esa.int/esaSC/120374_index_0_m.html