Kalij sulfat
| Kalij sulfat | |
| Općenito | |
|---|---|
| Hemijski spoj | Kalij sulfat |
| Druga imena | E515 |
| Molekularna formula | K2SO4 |
| CAS registarski broj | 7778-80-5 |
| Kratki opis | bijeli kristalni solid |
| Svojstva | |
| Molarna masa | 174,259 g/mol |
| Agregatno stanje | čvrsto |
| Gustoća | 2,66 g/cm3 |
| Tačka topljenja | 1069 °C[1] |
| Tačka ključanja | 1689 °C[1] |
| Rastvorljivost | 111,1 g/l vode (20 °C) nerastvorljiv u etanolu |
Kalij sulfat je kalijeva so sumporne kiseline. Hemijska formula mu je K2SO4. Najčešće se koristi kao umjetno gnjojivo.
Sadržaj |
Historija [uredi]
Smatra se da je prvi koji je sintetizirao ovu so bio apotekar i hemičar Johann Rudolf Glauber u 14. vijeku, putem reakcije kalij hlorida i sumporne kiseline.
Rasprostranjenost [uredi]
U prirodi se javlja u formi takozvanih dvostrukih (duplih) soli, a može se naći u različitim kristalima poput leonita, polihalita i glaserita.
Upotreba [uredi]
Uglavnom se koristi za proizvodnju umjetnih gnjojiva, zatim kalijum persulfata, potaše, vodenog stakla, mineralne vode, sintetičke gume, prečišćavanja vinske kiseline te se primjenjuje u velikoj mjeri u industriji boja, lakova, eksploziva i farmaciji.
U dijetetskoj prehrani, kalijum sulfat služi kao zamjena kuhinjskoj soli. Međutim, najvažniju primjenu je našao u proizvodnji umjetnih gnjojiva, koja se koriste za biljke koje su osjetljive na hloride npr. u vinogradima.
U Evropskoj Uniji je dopušten kao dodatak namirnicama (emulgator) pod oznakom E515. Koristi se i kao sredstvo za gašenje požara klase B i C.
Otrovnost [uredi]
Kalij sulfat nije otrovan za ljude. Ukoliko se proguta u izrazito velikim dozama, može iritirati probavni trakt. U koncentraciji od 6600 mg/kg tjelesne mase je otrovan za pacove[2] (LD50, oralno).
Reference [uredi]
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |