Kraljevstvo Komagena

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Gnome-emblem-important.svg Na ovoj stranici su konstatovane greške u izvornom kodu koje moguće dovode do nepoželjnih rezultata.
Ispravite ove greške i zatim uklonite ovaj šablon. Ako ne znate kako da ispravite ove greške onda se obratite na čaršiji za pomoć.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Կոմմագենէի Թագավորութիւն
{{{razdoblje}}}
Položaj na karti
Glavni grad Samosata
Službeni jezik grčki, perzijski, armenski
Državno uređenje  

Kraljevstvo Komagena (grčki: Βασίλειον τῆς Kομμαγηνῆς), (ermenski: Կոմմագենէի Թագավորութիւն) je bilo drevno kraljevstvo smješteno na jugoistoku današnje Turske u helenističkom dobu.[1]

O Komageni se vrlo malo zna sve do 2. vijeka p. n. e. Međutim, na osnovu oskudnih podataka historičari pretpostavljaju da je bila dio veće države koja je uključivala Sofenu. Kasniji kraljevi Komagene su tvrdili da potiču od Orontidske dinastije, te da su u rodu s porodicom koja je osnovala Kraljevinu Armeniju. U tačnost takvih tvrdnji se ne može niko pouzdati. [2].

Vjeruje se da je nad područjem Komagene vlast preuzelo Seleukidsko Carstvo krajem 3. ili početkom 2. vijeka p. n. e. pod vlašću Antioha III Velikog[2].

Ta je vlast trajala do godine 163. p. n. e. kada je, poslije smrti seleukidskog kralja Antioha IV Epifana, lokalni satrap Ptolemej od Komagene proglasio nezavsisno kraljevstvo sa sobom na čelu[2]. Kraljevstvo Komagena je svoju nezavisnost uspjela očuvati sve do godine 17. n. e. kada je proglašeno rimskom provincijom do strane cara Tiberija. Nezavisnim kraljevstvom je postalo ponovno kada je Antioh IV od Komagene postavljen na prijestolje naredbom cara Kaligule, ali je isti car samo par godina kasnije svrgnuo Antioha. Komagena je nezavisnost, opet pod Antiohom, dobila zahvaljujući caru Klaudiju. Obnovljeno kraljevstvo je trajalo do godine 72. kada ga je car Vespazijan konačno anektirao u Carstvo. [3].

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Napomena[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Wolfgang Haase, Hildegard Temporini (1986). Aufstieg und Niedergang der römischen Welt, Walter de Gruyter ISBN 3110073374.
  2. ^ a b c Sartre, M., The Middle East under Rome (2007), p. 23
  3. ^ Hazel, J., Who's Who ion the Roman World (2002), p. 13


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: