Muzej Manastira Žitomislić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Manastir Žitomislić

Muzej Manastira Žitomislić smješten je na južnom području grada Mostara, u Bosni i Hercegovini.

Otvoren je 7. aprila 2019. godine. U njemu se nalazi vrijedna manastirska riznica koja je nakon 27 godina vraćena u ovaj objekat.

Zbog višebrojnog stradanja manastira, uspjelo se sačuvati samo 10% onoga što je manastir imao i stvarao kroz vijekove.

Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine, manastirsku riznicu su spasile monahinje ovog manastira, koje su stare vrijedne manastirske predmete prenijele u Srbiju. Nakon toga, ikone su bile restaurirane i potom vraćene u Eparhiju.

Muzej je danas bogat zbirkama ikona čiji su autori srpski, italo-kritski i ruski, te predmetima za crkvenu upotrebu i rukopisnih knjiga od kojih jedna potječe iz 14. vijeka.

Najpoznatiji artefakt su carske dveri majstora Radula iz 1676. godine, rađene tehnikom duboreza i kasnije dodatom pozlatom. Na njima su mali prikazi kralja Davida i Solomona, a u donjem dijelu vrata, s lijeve strane imamo arhanđela Gabriela, a s desne presvetu Bogorodicu, odnosno prikaz Blagovještenja presvete Bogorodice kome je Manastir Žitomislić i posvećen.

Historija[uredi | uredi izvor]

Manastir Žitomislić prvi put je svoj muzej otvorio gradnjom novog konaka 1858. godine, iste godine kada je osnovao i Srpsku narodnu školu koja je kasnije pretvorena u državnu.

Muzej se nalazio na gornjem spratu, između biblioteke i galerije i u njemu su se čuvale vrijedne stvari koje je manastir dobivao za poklone. Galerija se nalazila u velikoj sali i tamo su bile smještene manastirske ikone i slike različitih zdanja i jedna velika slika manastira koja je poklon od njemačkog slikara. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Muzej i biblioteka su opljačkani, a zatim uništeni u požaru. U isto vrijeme, stradali su i monasi manastira, dok je crkva ostala potpuno neoštećena. Tokom 60-ih godina prošlog vijeka u manastir dolaze monahinje i po prvi put u historiji manastir postaje ženski. One su obnovile konak, i škola je nastavila sa svojim radom, ali se otvorio i muzej. U muzeju su tokom 1980-ih čuvane ikone, crkveni predmeti i rukopisi, gotovo ista postavka koja je danas izložena. Godine 1992. zbog straha i nesigurnosti monahinje su morale napustiti Hercegovinu, i krenuvši za Srbiju ponijele su sa sobom artefakte muzeja i crkve, među kojima i poznate žitomislićke carske dveri iz 1676. godine.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Manastir žitomislić". eparhija-zahumskohercegovacka.com. Pristupljeno 1. 7. 2021.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  • Zvanična stranica
  • Ljubinka Kojić- Manastir Žitomislić
  • Zdenka Miletić - Jeka s hercegovačkog krša