Nejednakost
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
-
- Ovaj članak govori o nejednakostima u matematici. Za druga značenja, pogledajte članak nejednakost (čvor).
- Za članak o nejednakim iskazima, pogledajte članak Nejednačina.
U matematici, nejednakost je iskaz o relativnoj veličini ili redu dva predmeta, ili o tome da li oni isti lil nisu (Također pogledajte: jednakost)
- Oznaka a < b znači da je a manje od b.
- Oznaka a > b znači da je a veće od b.
- Oznaka a ≠ b znači da je a nije jednako sa b, ali ne govori da je jedno veće od drugog, ili čak da se mogu porediti po veličini.
U svim ovim slučajevima, a nije jednakosa b, pa imamo, "nejednalpst".
Ove relacije se poznate kao stroge nejednakosti
- Oznaka a ≤ b znači da je a manje ili jednako sa b (ili, ekvivalentno, ne veće od b);
- Oznaka a ≥ b znači da je a veće ili jednako sa b (ili, ekvivalentno, ne manje od b);
Postoje i oznake kojim se govori da je jedna veličina mnogo veća od druge, najčešće za nekoliko redova veličine.
- Oznaka a ≪ b znači da je a mnogo manje od b.
- Oznaka a ≫ b znači da je a mnogo veće od b.
Ako je smisao nejednosti isti za sve vrijednosti varijabli za koje su članovi nejednakosti definisani, tada se nejednakost naziva "apsolutnom" ili "bezuslovnom" nejednakosšću. Ako smisao nejednakosti važi samo sa određene vrijednosti varijabli, ali je suprotna ili se poništava za druge vrijednosti tih varijabli, tada se to naziva "uslovna nejednakost".
Sadržaj |
Osobine [uredi]
Nejednakostima se manipuliše slijedeći osobine. Zapamtite da je za osobine tranzitivnosti, preokreta, sabiranja, oduzimanja, množenja i dijeljenja, osobina, također, važi i kada se znak stroge nejednakosti (< i >) zamijeni sa njihovoim odgovarajućim nestogim znakovima nejednakosti (≤ i ≥).
Trihotomija [uredi]
Osobina trihotomije kaže da je:
- Za sve realne brojeve, a i b, tačno jedno, od slijedećeg, je tačno:
-
- a < b
- a = b
- a > b
Tranzitivnost [uredi]
Tranzitivnost nejednakosti kaže da je:
- Za sve realne brojeve, a, b, c:
-
- Ako je a > b i b > c; tada je a > c
- Ako je a < b i b < c; tada je a < c
- Ako je a > b i b = c; tada je a > c
- Ako je a < b i b = c; tada je a < c
Sabiranje i oduzimanje [uredi]
Osobine vezane za sabiranje i oduzimanje kažu da je:
- Za sve realne brojeve, a, b, c:
-
- Ako je a < b, tada je a + c < b + c i a − c < b − c
- Ako je a > b, tada je a + c > b + c i a − c > b − c
Množenje i dijeljenje [uredi]
Osobine vezane za množenje i dijeljenje kažu da je:
- Za sve realne brojeve, a, b, c:
Inverz sabiranja [uredi]
Osobine za inverz sabiranja kažu da je:
- Za sve realne brojeve a i b
-
- Ako je a < b, tada je −a > −b
- Ako je a > b, tada je −a < −b
Inverz množenja [uredi]
Osobine za inverz množenja kažu da je:
-
- Ako je a < b, tada je 1/a > 1/b
- Ako je a > b, tada je 1/a < 1/b
Nejednakosti između srednjih vrijednosti [uredi]
Postoji mnogo nejednakosti između srednjih vrijednosti. Na primjer, za bilo koje pozitivne brojeve a1, a2, …, an, imamo da je H ≤ G ≤ A ≤ Q, gdje je
Nejednakosti stepena [uredi]
Ponekad sa oznakom "stepena nejednakost" podrazumjevamo jednakosti koje sadrže izraz tipa ab, gdje su a i b realni pozitivni brojevi ili izrazi nekih varijabli.
Primjeri [uredi]
- Ako je x > 0, tada je
- Ako je x > 0, tada je
- Ako je x, y, z > 0, tada je
- Za bilo koja dva različita broj a i b,
- Ako je x, y > 0 i 0 < p < 1, tada je
- Ako je x, y, z > 0, tada je
- Ako je a, b > 0, tada je
- Ako je a, b > 0, tada je
-
- Ovaj rezultat uopćio je R. Ozols 2002. godine, kada je dokazato da ako je a1, ..., an, tada je
- (rezultat je objevljen u latvijskom naučnom časopisu Zvjezdano nebo; pogledajte reference).
Dobro poznate nejednakosti [uredi]
Matematičari često koriste nejednakosti da ograniče veličine za koje se tačne formule ne mogu izračunati lahko. Neke nejednakosti se koriste tako često, da čak imaju svoje nazive:
- Azumaova nejednakost
- Bernoulliova nejednakost
- Booleova nejednakost
- Cauchy–Schwarzova nejednakost
- Chebysheva nejednakost
- Chernoffova nejednakost
- Cramér-Raova nejednakost
- Hoeffdingova nejednakost
- Hölderova nejednakost
- Nejednakost aritmetičkih i geometrijskih sredina
- Jensenova nejednakost
- Kolgomorova nejednakost
- Markova nejednakost
- Minkowskijeva nejednakost
- Nesbittova nejednakost
- Pedoeova nejednakost
- Nejednakost trougla
Također pogledajte [uredi]
- Binarna relacija
- Zagrada za upotrebu znakova < i > kao zagrada
- Fourier-Motzkinova eliminacija
- Nejednačina
- Interval (matematika)
- Djelimično uređen skup
- Operator relacije, koristi se u programskim jezicima kako bi se označila nejednakost
Reference [uredi]
- Hardy, G., Littlewood J.E., Polya, G. (1999). Inequalities, Cambridge Mathematical Library, Cambridge University Press ISBN 0-521-05206-8.
- Beckenbach, E.F., Bellman, R. (1975). An Introduction to Inequalities, Random House Inc ISBN 0-394-01559-2.
- Drachman, Byron C., Cloud, Michael J. (1998). Inequalities: With Applications to Engineering, Springer-Verlag ISBN 0-387-98404-6.
- Murray S. Klamkin. ""Quickie" inequalities" (PDF).
- Mathematical Problem Solving.
- 3rd USAMO.
- . "The Starry Sky".
- Ehrgott, Matthias (2005). Multicriteria Optimization, Springer-Berlin ISBN 3-540-21398-8.
Vanjski linkovi [uredi]
- interaktivne linearne nejednakosti i grfikoni na www.mathwarehouse.com
- Solving Nejednakosti
- WebGraphing.com – kalkulator za crtanje grafika nejednakosti.
- Grafik nejednakosti od Ed Pegg, Jr., Wolfram Demonstrations Project.

![G = \sqrt[n]{a_1 \cdot a_2 \cdots a_n}](http://upload.wikimedia.org/math/c/4/b/c4b2be327655964f6682cd4b090a3882.png)










