Prizma
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Prizma je poliedar kome su dvije strane dva podudarna i paralelna mnogougla. Ti podudarni i paraleni mnogouglovi nazivaju se baze prizme.Baze prizme leže u dvije paralelne ravni. Ako su svi bočni bridovi normalni na bazu onda je prizma uspravna. Ona je pravilna ako su joj baze pravilni mnogougaonici.
Ako su baze paralelogrami onda se prizma naziva paralelopiped i ima šest strana. Specijalni slučajevi paralelopipeda su
- kvadar kome su baze pravougaonici
- kocka kome su baze kvadrati
Visina h prizme je dužina normale koja je spuštena iz bilo koje tačke jedne baze na ravan druge baze.
Formule[uredi]
Zapremina[uredi]
Zapremina prizme računa se po formuli
Za kocku ona glasi V = a3
Za kvadar V= abc ( c = h)
Površina[uredi]
P = 2 B + M B = a * a M je omotač Za kocku ona glasi P = 6 a2.
Za kvadar P= 2 (ab + ac + bc)
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
