Reinhard Heydrich

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Reinhard Heydrich
Reinhard Heydrich
Rođenje (1904-03-07) 7. mart 1904.
Halle, Njemačka
Smrt4. juni 1942(1942-06-04) (38 godina)
Prag, Češka

Reinhard Tristan Eugen Heydrich (Halle, 7. marta 1904 - Prag, 4. juni 1942) njemački političar. Jedan od organizatora istrebljivanja Židova u Drugom svjetskom ratu. Bio je član Schutzstaffela i vođa Sicherheitsdiensta.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Heydrich je rođen u Halleu kao sin poznatog tenora Brune Heydricha i Elisabeth Anne Marije Amalije Kranz, kćeri direktora kraljevskog konzervatorija u Dresdenu. Već u ranim godinama uči svirati violinu i kao gimnazijalac učestvuje na takmičenjima iz raznih sportskih disciplina, te se od tada do kraja života bavio mačevanjem. Za vrijeme svoje vojne obuke (1928. čin poručnika) bavio se i jedrenjem. Njegova karijera u mornarici završava se naglo 1931. godine zbog optužbe za lažno obećanje braka, koje se u tadašnjoj pruškoj mornarici smatralo nečasnim činom.

Poslije nečasnog otpuštanja iz vojske, Heydrich se prijavljuje u Schutzstaffelu, gdje ga je Heinrich Himmler zadužio za organizaciju internog sigurnosnog odjeljenja SS (Sicherheitsdienst). Heydrich je ovo odjeljenje organizovao kao jedno od najjačih obavještajnih odjeljenja nacističke Njemačke. U julu 1932. Heydrich je postao šef ovog odjeljenja u kojem je direktno podređen samo Himmleru. Godinu dana prije oženio je Linu von Osten, sa kojom je dobio četvero djece:

Kao Himmlerov najbliži saradnik, Heydrich ga je neposredno slijedio na ljestvici hijerarhije.[1]

Uloga u SS[uredi | uredi izvor]

Funkcija[uredi | uredi izvor]

Kao njegova desna ruka, Heydrich je sa Himmlerom uspio iz Minhena podrediti čitavu policiju u svim starim njemačkim pokrajinama osim Pruške, gdje se policija nalazila pod kontrolom Hermanna Göringa. Od 1933. i pruška policija je podređena Himmleru i Heydrichu, iako Göring zadržava kontrolno mjesto. Vlast koju su dobili ovim uticajem pomaže im pri sprovedbi intrigacija protiv Ernsta Röhma, takozvane "Affäre Röhm", što dovodi do njegovog pada i gubljenja značaja njegove SA u očima Adolfa Hitlera. Ovim uspjehom Himmler je 1936. postao šef njemačke policije, a Heydrich njegov zamjenik. Himmler ovom funkcijom ujedinjuje SD, Gestapo, SS, i sve civilne policijske grane pod svoju komandu.

Heydrich kao primjer u SS[uredi | uredi izvor]

Svi njemački političari tog vremena zalagali su se za rasno-ideološki tip njemačke nacije i čistoću porijekla, iako uglavnom ni sami nisu odgovarali tom idealu. Heydrich izgledom utjeljuje ovaj ideal: visok, plave oči, plava kosa i jako naznačene konture lica. Njegovo porijeklo iz ugledne i čiste njemačke porodice ga time pravi idealom za članove SS-a. Iako je jedan od rijetkih rasnih ideala u njemačkom vodstvu, Heydrich ideološki nije podržavao ideju čistoće krvi i nacije, tako da nasuprot Hitleru i Himmleru u svome radu nije bio vođen ovom idejom. Gdje je posjedovao vlast, koristio ju je zbog same mogućnosti vlasti, a ne zbog ideala. Sve svoje intelektualne mogućnosti i svoju perfekciju je tehnokratski podređivao cilju svoje sopstvene egsistencije. Tako mu je i Himmlerov pervertirani idealizam bio nepoznat. On konsekventno služi tadašnjem režimu bez idealnih ciljeva.

Göringova naredba za pravljenje plana konačnog rješenja židovskog pitanja

[2]

Poznati kriminolog iz Mainza, A. Merge u svom djelu za ovog "menadžera terora" kaže:

  • Heydrich svijet nije htio niti uništiti niti promijeniti nego samo podrediti.
  • Tehničar ubijanja za potrebu moći, bez milosti prema životu ali i bez sadizma, bez sopstvenog zadovoljstva na ubijanju.

Heydrich je postao vodeći lik za masovno istrebljivanje Židova na čitavom području Evrope do svoje smrti i dolaska Adolfa Eichmanna na pozornicu. Kratko prije svoje smrti Heydrich je organizovao i Wannsee konferenciju na kojoj se među vođama i ministrima nacističke Njemačke utemeljava istrebljivanje Židova - tzv. "konačno rješenje židovskog pitanja".

Smrt[uredi | uredi izvor]

Heydrichovom pragmatičnom razumu je bilo suprotno iskorištavanje drugih bez naknade. Tako poslije prvobitnog prestrašivanja češkog stavnoništva, Heydrich je dozvolio povlastice koje se ne dobijaju ni na jednoj od okupiranih teritorija. Radnici koji su radili za okupacijske snage dobijaju plate kao i njemački radnici u istim funkcijama. Opskrbljivanje hranom i namirnicama se organizuje kao i u samoj Njemačkoj. Ovakvim ustupima on uspjeva velikim dijelom umiriti češko stanovništvo.

Spomenik žrtvama iz Lidice

Češka vlada u prognanstvu u Engleskoj je ovo vidjela kao problem, te je uz pomoć agenata koji su došli padobranima 27. maja 1942. postavlila zasjedu i izvršila atentat na Heydricha. Osam dana kasnije Heydrich umire u bolnici u Pragu.[3]

Kao osvetu za ovo ubistvo, jedinice SS ubile su sve muške stanovnike sela Lidice bez obzira na starost, a žene su odveli u koncentracione logore. Tim činom se ponovno probudilo nezadovoljstvo češkog stanovništva, čime prognana vlada ponovo dobija značaj.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Biografija online". Arhivirano s originala, 25. 3. 2009. Pristupljeno 13. 10. 2008.
  2. ^ Lexikon des Dritten Reiches, Südwest-Verlag ISBN 3-89350-563-6
  3. ^ Der Zweite Weltkrieg, Moewig Verlag ISBN 3-8118-1625-X
  4. ^ Das Dritte Reich 1939-1945, Weltbild-Verlag ISBN 3-89350-349-8

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]