Smail-aga Čengić
 | Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
| Ismail-aga Čengić | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 1780. Jelašca, Kalinovik, Osmansko Carstvo |
| Smrt | 23. septembar 1840 (59–60 godina) Mljetičak, Nikšić, Osmansko Carstvo |
| Služba | 1809–1840. |
| Važnije bitke | Prvi srpski ustanak, Pokret za autonomiju Bosne |
Ismail-aga Čengić (Jelašca, 1780 – Mljetičak, 23. septembar 1840), poznatiji kao Smail-aga, bio je bošnjački plemić, ajan, muteselim i general osmanske vojske.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Rođen je 1780. u naselju Jelašca, udaljenom 3,5 km od Kalinovika. Pripadnik je moćne hercegovačke porodice Čengić. Sin je Ibrahim-age i otac proslavljenog osmanskog generala Salih Derviš-paše (poznatijeg kao Dedaga Čengić). Smail-aga Čengić se istakao junaštvom i borbama od 1809-1810. protiv srpskih ustanaka. Kao mlad general, na poziv sultana, ugušio je ustanke u Srbiji i Egiptu. Za ove zasluge proglašen je carskim zlatnim binjižem i imenovan kapidžibašom.[1]
Kada je Smail-aga došao u Gacko 1814. nastanio se u Cernici, a zatim u Kuli Fazlagića i konačno u Lipniku kod Havtovca. U Lipniku je sagradio čifluk sa velikom kulom, malom džamijom i više stambenih objekata. Čengići su imali kule i čardake u Maloj Gračanici, Srđevcima, Lukavicama, Fojnici, Cernici.
Smail-aga Čengić je poznat i po svojoj ulozi u slamanju Gradaščevićevog pokreta za autonomiju Bosne.
Godine 1836. u Grahovskoj bici protiv Crnogoraca ispoljio je veliko junaštvo. U tom boju je poginulo devet članova vladarske kuće Petrovića. To mu Petrovići nikad nisu mogli oprostiti. Na prevaru iz zasjede je ubijen Smail-aga Čengić 1840. na Mletičaku (istočno od Drobnjaka) sa još 70 Gačana, među kojima su bile poznate ličnosti kraja: Bešo Tanović i Ferhat Krvavac - bajraktar. U prevari i izdaji istakli su se Petar II Petrović Njegoš, Đoko Malović, Šujo Karadžić i Novica Cerović. Pokopan je u svom turbetu u Lipniku. Bio je oženjen Čelebijom Hasanbegović i iza sebe je ostavio sedam sinova.
Naslijeđe[uredi | uredi izvor]
Od Ivana Mažuranića, opisan je kao glavna ličnost u epu "Smrt Smail-age Čengića" vrlo pristrasno i licemjerno.[2] Taj Mažuranićev spjev objavljen je u "Iskri" 1846, gdje Smail-aga nije prikazan kakav je stvarno bio. Zato dr. Kraus u Njemačkoj kaže: "Smail-agu je Mažuranić krivo i nepravedno opisao. Naše su simpatije uz odvažnog i neustrašivog junaka Smail-agu Čengića, a ne uz grmalje i pustahije crnogorske. Čengić je bio pravi istinski Slaven, a njegove ubice jadna kukavna bagra."[3]
Da se kod ubistva Smail-age Čengića, stvarno radilo o podmukloj kukavičkoj ulozi aktera ubistva, a posebno Novice Cerovića, potvrđuje i spjev koji glasi:
"Ceroviću u z´o čas ti bilo!
Što izdade svoga gospodara?
Izdalo te ljeto i godina.
Za rukom ti ništa ne nicalo
A, na kuli čedo ne plakalo..."[4]
O njegovom životu pisao je i Osman Nuri Hadžić u djelu Pogibija Smail-age Čengića.
Poznata sevdalinka Kliknu vila sa vrha Porima pjeva o Smail-agi Čengiću. U toj pjesmi Smail-aga je prozvan nadimkom Ljuta Guja.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Junačka smrt Smail-age Čengića". stav.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 2024-05-02.
- ^ "Smrt Smail-age Čengića lektira, Ivan Mažuranić | Lektire.hr". www.lektire.hr. Pristupljeno 2024-05-02.
- ^ Hrvatsko kolo i citirano djelo, str.105 i 106.
- ^ Osman Nuri Hadžic, Pogibija Smail-age Čengića, Sarajevo, str.16
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
- Smail-aga Čengić Arhivirano 22. 10. 2017. na Wayback Machine na camo.ch
