Tiramin

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Tiramin

Općenito
Hemijski spojTiramin
Druga imenaIUPAC ime: 4-(2-aminoetil)fenol
Molekularna formulaC8H11NO
CAS registarski broj51-67-2
InChI1S/C8H11NO/c9-6-5-7-1-3-8(10)4-2-7/h1-4,10H,5-6,9H2
Osobine1
Molarna masa137,179
Tačka topljenja164,5
Tačka ključanja206, na 25 mmHg; 166 °C na 2 mmHg
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima.

Tiramin, poznata i pod nekoliko drugih imena; sinonimi i alternativna imena uključuju: 4-hidroksifenetilamin, para-tiramin, midrijal i uteramin; posljednja dva imena se ne koriste. Naziv IUPAC je 4-(2-aminoetil)fenol}}. To je prirodni proizvod koji se javlja kao amin u tragovima izveden iz aminokiseline tirozin.[1] Tiramin djelujekao kateholaminsi otpuštajući agens. Značajno je da nije u stanju da pređe krvno-moždanu barijeru, što rezultira samo nepsihoaktivnim perifernim simpatikomimetičkim efektima nakon gutanja. Međutim, može se pojaviti hipertenzijska kriza, pri konzumiranju hrane bogate tiraminom u kombinaciji s primjenom inhibitora monoaminooksidaze (MAOI).

Izvori[uredi | uredi izvor]

Tiramin se široko javlja u biljkama[2] i životinjama, a metaboliziraju ga razni enzimi, uključujući monoamin-oksidaze. U hrani se često proizvodi dekarboksilacijom od tirozina, tokom fermentacija ili raspadanja. Hrana koja je fermentirana, obrađivana aditivima, kisela, ukiseljena ili pokvarena sadrži velike količine tiramina. Razina tiramina raste kada je hrana na sobnoj temperaturi ili istekne datum do kada se smatra svježom.

Specifična hrana koja sadrži znatne količine tiramina uključuje:[3][4][5]

  • jaki ili stari sirevi: chedar, švajcarski, parmezan, stilton, gorgonzola ili plavi sirevi, kao što su Camembert, feta, Muenster. Sirevi napravljeni od pasteriziranog mlijeka imaju manje tiramina: američki, rikota, skuta, poljoprivredni sir i krem sir. Ostali mliječni proizvodi također imaju niži sadržaj tiramina: jogurt, svježe mlijeko, pavlaka, sojin sir, sojino mlijeko, sirevi Harvati i Brie,
  • suhomesnati proizvodi, dimljeni ili prerađeni, poput salame, sa feferonama, suhe kobasice, hotdogovi, bolonje, slanine, jela od goveđeg mesa, kiselih ili dimljenih riba, kavijara, jetrenih pilećih jetri, supa ili čorbe napravljene od ekstrakta mesa. Neki su mesni proizvodi imaju manje količine tiramina: svježe ili smrznuto meso, perad i riba; jaja; konzervirano meso ili tek otvorena riba; ručno mljeveno meso osim salame;
  • kisela ili fermentirana hrana: kiseli kupus, kimči, tofu (posebno smrdljivi tofu), kiseli krastavci, miso supa, grah skuta, tempeh;
  • podešavači okusa: soja, škampi, riba, miso, terijaki i umaci na bazi bujona. Smanjen tiramin: kečap, senf, Worcestershire umak, preliv za salatu; vegemite, promite, marmite;[6]
  • pića: pivo (posebno pivo ili domaće pivo), vermut, crno vino, šeri, likeri. Manje tiramina imaju: kahva bez kofeina, čaj ili soda, klupska soda, svježe ili sojino mlijeko, burbon, dfžin, rum, votka;
  • grah, povrće i voće: soja i proizvodi od soje, sniježni grašak, širokin grah i njihove mahune, sirovi luk naranče, grejpfrut, limun, limeta, mandarine, ananas. Niže je tiramin: najviše svježeg, konzerviranog ili smrznutog povrća; grožđice. Malina i avokado imaju umjerene razine.
  • čokolada[7] i praznična biljka imela[8][9]

Većina hljebova (osim kiselog tijesta), tjestenine, žitarice, slatkiši i deserti sadrže malo tiramina.

Fizički efekti i farmakologija[uredi | uredi izvor]

Dokazi o prisutnosti tiramina u ljudskom mozgu potvrđeni su postmortem analizom.[10] Pored toga, otkrivena je mogućnost da tiramin djeluje direktno kao neuromodulator pronalaskom G-protein spregnutog receptora sa visokim afinitetom za tiramin, zvanim TAAR1. Kod ljudi, tiramin se veže i za TAAR1 i za TAAR2 kao agonist.[11]

Efekti

Tiramin fiziološki metaboliziraju monoamin-oksidaze (prvenstveno MAO-A), FMO3, PNMT, DBH i CYP2D6.[12][13] Ludski enzimi monoamin-oksidaze metaboliziraju tiramin u 4-hidroksifenilacetaldehid.[14] Ako je metabolizam monoamina ugrožen upotrebom inhibitora monoamin-oksidaze (MAOI) i jede hrana s visokim količinama tiramina, može nastati hipertenzijska kriza, jer tiramin takođe može izbaciti pohranjene monoamine, kao što je slučaj kod dopamina, norepinefrina i epinefrina, presinapsnih vezikula. Tiramin se smatra lažnim neurotransmiterom, jer ulazi u noradrenergičke nervne terminale i otpušta velike količine norepinefrina, koji ulazi u krvotok i uzrokuje vazokonstrikciju.

Prve znakove ovog efekta otkrio je britanski farmaceut koji je primijetio da je njegova supruga, koja je u to vrijeme bila na lijekovima MAOI, imala jake glavobolje kada je jela sir.[15][16]:30–31

Većina prerađenih sireva ne sadrži dovoljno tiramina da izazove hipertenzijske učinke,iako neki stariji sirevi (poput sira Stilton) to mogu.[17][18]

Veliki prehrambeni unos tiramina (ili prehrambeni unos tiramina tokom uzimanja MAO inhibitora) može prouzrokovati odgovor pritiska zbog tiramina, koji se definira kao porast sistoličkog krvnog pritiska od 30 mm Hg ili više. Smatra se da povećano oslobađanje norepinefrina (noradrenalina) iz neuronskog citosola ili skladišnih vezikula izaziva vazokonstrikciju i povećani boj srčanih otkucaja i porast krvnog pritiska. U težim slučajevima može doći do adrenergičke krize. Faktori vazodilatacije, dopamin i krvotok uključeni su u migrene. Dvostruko slijepa ispitivanja sugeriraju da bi učinci tiramina na migrenu mogli biti adrenergični.[19]

Istraživanje otkriva moguću vezu između migrena i povišenog nivoa tiramina. U pregledu iz 2007. objavljen u časopisu Neurological Sciences[20] predstavljeni su podaci koji pokazuju bolesti migrene i karakterizirani su klasteri sa porastom neurotransmitera u cirkulaciji i neuromodulatori (uključujući tiramin, oktopamin i sinefrin) u hipotalamusu, amigdali i dopaminergičkom sistemu. Osobe s migrenom pretjerano su zastupljene među onima s neadekvatnom prirodnom monoamin-oksidazom, što rezultira u sličnim problemima kod osoba koje uzimaju MAO inhibitore. Mnogi pokretači napada migrene imaju visoku razinu tiramina.[21]

Međutim, ako je neko imao izloženost tiraminu, postoji smanjen odziv presora; tiramin se razgrađuje na oktopamin, koji se naknadno pakuje u sinapsne vezikule s norepinefrinom (noradrenalin). Stoga, nakon opetovanog izlaganja tiraminu, ove vezikule sadrže povećanu količinu oktopamina i relativno smanjenu količinu norepinefrina. Kada se ove vezikule izluče nakon uzimanja tiramina, dolazi do smanjenog odgovora presora, jer se u sinapsu izlučuje manje norepinefrina a okopamin ne aktivira alfa ili beta adrenergičke receptore.

Kada se koristi MAO inhibitor (MAOI), za tešku reakciju je potreban unos od približno 10 do 25 mg tiramina, u poređenju sa 6 do 10 mg za blagu reakciju.[22]

Biosinteza[uredi | uredi izvor]

Biohemijski, tiramin nastaje dekarboksilacijom tirozina, djelovanjem enzima tirozin-dekarboksilaza.[23] Tiramin se, zauzvrat, može pretvoriti u metilirane alkaloidne derivate N- metiltiramina, N, N' '- dimetiltiramina (hordenin) i N, N, N- trimetiltiramina (kandicin).

Kod ljudi, tiramin se proizvodi iz tirozina, kao što je prikazano na sledećem dijagramu.

Biosinteza tiramina od tirozina.
Posredovana biosinteza dopamina od tiramina odvija se u ljudskom mozgu

Hemija[uredi | uredi izvor]

U laboratoriji, tiramin se može sintetizirati na različite načine, posebno dekarboksilacijom tirozina.[24][25][26]

Dekarboksilacija trozina

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "tyramine | C8H11NO". PubChem (jezik: engleski). Pristupljeno 8. 4. 2017.
  2. ^ T. A. Smith (1977) Phytochemistry 16 9–18.
  3. ^ Hall-Flavin, Daniel K. (18. 12. 2018). "Avoid the combination of high-tyramine foods and MAOIs". Mayo Clinic (jezik: engleski).
  4. ^ "Tyramine-Free Diets: Foods to Eat". Healthline (jezik: engleski). 2. 12. 2014.
  5. ^ Robinson, Jennifer (21. 6. 2020). "Tyramine-Rich Foods As A Migraine Trigger & Low Tyramine Diet". WebMD (jezik: engleski).
  6. ^ "Low Tyramine Diet" (PDF). Queensland Government. oktobar 2016.
  7. ^ "Tyramine". pubchem.ncbi.nlm.nih.gov (jezik: engleski).
  8. ^ "Mistletoe - an overview | ScienceDirect Topics". www.sciencedirect.com.
  9. ^ "Tyramine". American Chemical Society (jezik: engleski). 19. 12. 2005.
  10. ^ Philips, Rozdilsky Boulton (Feb 1978). "Evidence for the presence of m-tyramine, p-tyramine, tryptamine, and phenylethylamine in the rat brain and several areas of the human brain". Biological Psychiatry. 13 (1): 51–57. PMID 623853.
  11. ^ Khan MZ, Nawaz W (oktobar 2016). "The emerging roles of human trace amines and human trace amine-associated receptors (hTAARs) in central nervous system". Biomed. Pharmacother. 83: 439–449. doi:10.1016/j.biopha.2016.07.002. PMID 27424325.
  12. ^ "Trimethylamine monooxygenase (Homo sapiens)". BRENDA. Technische Universität Braunschweig. juli 2016. Pristupljeno 18. 9. 2016.
  13. ^ Krueger SK, Williams DE (juni 2005). "Mammalian flavin-containing monooxygenases: structure/function, genetic polymorphisms and role in drug metabolism". Pharmacol. Ther. 106 (3): 357–387. doi:10.1016/j.pharmthera.2005.01.001. PMC 1828602. PMID 15922018.
    Table 5: N-containing drugs and xenobiotics oxygenated by FMO
  14. ^ "4-Hydroxyphenylacetaldehyde". Human Metabolome Database – Version 4.0. University of Alberta. 23. 7. 2019. Pristupljeno 8. 8. 2019.
  15. ^ Sathyanarayana Rao TS, Vikram K. Yeragani VK (2009). "Hypertensive crisis and cheese". Indian J Psychiatry. 51 (1): 65–66. doi:10.4103/0019-5545.44910. PMC 2738414. PMID 19742203.
  16. ^ E. Siobhan Mitchell "Antidepressants" Arhivirano 3. 4. 2019. na Wayback Machine, chapter in Drugs, the Straight Facts, edited by David J. Triggle. 2004, Chelsea House Publishers
  17. ^ Stahl SM, Felker A (2008). "Monoamine oxidase inhibitors: a modern guide to an unrequited class of antidepressants". CNS Spectrums. 13 (10): 855–870. doi:10.1017/S1092852900016965. PMID 18955941.
  18. ^ Tyramine-restricted Diet Arhivirano 13. 5. 2014. na Wayback Machine 1998, W.B. Saunders Company.
  19. ^ Ghose, K.; Coppen, A.; Carrol, D. (7. 5. 1977). "Intravenous tyramine response in migraine before and during treatment with indoramin". Br Med J (jezik: engleski). 1 (6070): 1191–1193. doi:10.1136/bmj.1.6070.1191. ISSN 0007-1447. PMC 1606859. PMID 324566.
  20. ^ D'Andrea, G; Nordera, GP; Perini, F; Allais, G; Granella, F (maj 2007). "Biochemistry of neuromodulation in primary headaches: focus on anomalies of tyrosine metabolism". Neurological Sciences. 28, Supplement 2 (S2): S94–S96. doi:10.1007/s10072-007-0758-4. PMID 17508188.
  21. ^ "Headache Sufferer's Diet | National Headache Foundation". National Headache Foundation (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 2. 7. 2017. Pristupljeno 8. 4. 2017.
  22. ^ McCabe, B. J. (august 1986). "Dietary tyramine and other pressor amines in MAOI regimens: a review". Journal of the American Dietetic Association. 86 (8): 1059–1064. ISSN 0002-8223. PMID 3525654.
  23. ^ Tyrosine metabolism - Reference pathway Arhivirano 26. 7. 2019. na Wayback Machine, Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes (KEGG)
  24. ^ G. Barger (1909). "CXXVII.?Isolation and synthesis of p-hydroxyphenylethylamine, an active principle of ergot soluble in water". J. Chem. Soc. 95: 1123–1128. doi:10.1039/ct9099501123.
  25. ^ Waser, Ernst (1925). "Untersuchungen in der Phenylalanin-Reihe VI. Decarboxylierung des Tyrosins und des Leucins". Helvetica Chimica Acta. 8: 758–773. doi:10.1002/hlca.192500801106.
  26. ^ Buck, Johannes S. (1933). "Reduction of Hydroxymandelonitriles. A New Synthesis of Tyramine". Journal of the American Chemical Society. 55 (8): 3388–3390. doi:10.1021/ja01335a058.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]