Velški jezik

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Gnome-emblem-important.svg Na ovoj stranici su konstatovane greške u izvornom kodu koje moguće dovode do nepoželjnih rezultata.
Ispravite ove greške i zatim uklonite ovaj šablon. Ako ne znate kako da ispravite ove greške onda se obratite na čaršiji za pomoć.
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Velški jezik
Cymraeg (y Gymraeg)
Države govorenja Ujedinjeno Kraljevstvo, Argentina, SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland
Regije govorenja Wales, Patagonija
Broj govornika oko 700.000
Jezička porodica {{{jezička porodica}}}
Službeni status
Služben u Wales
Regulatori ---
Jezički kod
ISO 639-1 cy
ISO 639-2 wel(B), cym(T)
ISO 639-3 Nema
SIL: WLS
Vidi također: Jezik | Spisak jezika
Današnja rasprostranjenost velškog jezika u Velsu

Velški jezik (velški: Cymraeg ili y Gymraeg) je jedan od keltskih jezika, koji zajedno sa bretonskim i kornijskim pripada britanskoj podgrupi ovih jezika. NJime govori oko 611.000 ljudi u Velsu i oko 130.000 u Engleskoj. Postoji i 5.000 govornika velškog u velškoj emigrantskoj koloniji u dolini Čubut (Patagonija). Velški je keltski jezik koji je danas najviše u upotrebi.

U Velsu je, pored engleskog, velški zvanični jezik i jezik školstva. Postoje dva dijalekta ovog jezika, severni i južni.

Za velški jezik su karakteristični takozvani „konjugovani predlozi“, t.j. predlozi spojeni sa ličnim zamenicama koje su im objekat. Velške imenice mogu biti muškog ili ženskog roda, ali se ne mijenjaju po padežima. Postoji samo određeni član. Prvi suglasnik u riječima se mijenja zavisno od gramatičkog konteksta (ova pojava se naziva mutacija). Različiti sufiksi se koriste da označe jedninu i množinu. U govornom velškom konjugacija se vrši upotrebom pomoćnog glagola, dok se u pisanom jeziku mijenja (konjuguje) osnovni glagol.

Za razliku od bretonskog jezika, velški jezik je i dalje vitalan. Velikom broju dijece velški je maternji jezik, a jezik se koristi i u svim oblastima svakodnevog života. U pojedinim krajevima Velsa, npr. na sjeveru, procenat govornika velškog je do 70%. Tokom posljednje decenije broj govornika je u porastu.

Po podacima iz 2001, velški dobro govori 21 % stanovnika Velsa. Dalje, 7 % stanovništva se služi ovim jezikom. Preostalih 71 % Velšana ne razumije velški jezik. Govornici velškog pretežno žive u seoskim sredinama, dok su oni koji koriste samo engleski jezik skoncentrisani u gradovima.

Primjeri[uredi | uredi izvor]

Dvojezični putokaz u Velsu
Riječ na velškom
zemlja daear
nebo awyr
voda dŵr
vatra tân
čovjek dyn
žena benyw/menyw
jesti bwyta
piti yfed
veliki mawr
mali bach
noć nos
dan diwrnod (celi dan)
dan dydd (samo početak dana)
Dobar dan Dydd da
Dobro jutro Bore da
doviđenja Da bo chi (južni dij.)
doviđenja Hwyl (severni dij.)
hvala (puno) Diolch (yn fawr)
molim Vas Os gwelwch yn dda

Član 1 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima

Genir pawb yn rhydd ac yn gydradd â'i gilydd mewn urddas a hawliau. Fe'u cynysgaeddir â rheswm a chydwybod, a dylai pawb ymddwyn y naill at y llall mewn ysbryd cymodlon.

Prevod

Sva ljudska bića se rađaju slobodna i jednaka po dostojanstvu i pravima. Obdarena su razumom i savešću, i treba da se odnose jedna prema drugima u duhu bratstva.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: