Antiserum
Antiserum je krvni serum koji sadrži policiklonska antitijela i upotrebljava se za stvaranje pasivnog imuniteta za mnoge bolesti. U početnim fazama razvoja medicine, pasivna transfuzija antitijela od preživjele osobe (koja je prebolila pogubnu infekciju) nekada je bio jedini poznati efikasan tretman za neke teške slučajeve. U novije vrijeme tako je bilo i sa ebola infekcijom (ali s malom stopom uspješnosti).[1]
Antiserumi su naširoko koriste u dijagnostičkim virološkim laboratorijama. Najčešća upotreba seruma kod ljudi je kao antitoksin ili protivotrov za tretiranje intoksikacija. Poznati su i antiserumi protiv otrova mnogih životinja, čija proizvodnja i obavezno cijepljenje pogođenih osoba ovise od specifičnih uvjeta svakog podneblja.[2]
Djelovanje[uredi | uredi izvor]
Antitijela u antiserumu vežu infektivni agens ili antigen. Imuni sistem zatim prepoznaje strane agense vezane za antitijela i aktivira snažniji imuni odgovor. Upotreba antiseruma je posebno efikasna protiv patogena koji su u stanju izbjeći reakciju imunosistema u nestimulisanom stanju, ali koji nisu dovoljno robusni da izbjegnu stimulaciju imunog sistema. Postojanje antitijela za agens stoga ovisi o početnom "srećno preživio", čiji je imunološki sistem slučajno otkrio protivagens za patogena, ili "domaćinske vrste", koja nosi patogen, ali ne pati od njegovih efekata. Dalje zalihe seruma onda mogu biti proizvedene od početnog donatora ili od donatora iz organizma koji je inokuliran patogenom i otklonjen nekim zalihama preostalog antiseruma.
Tretman za Covid 19[uredi | uredi izvor]
U ranim fazama pandemije bolesti Koronavirusa 2019, nisu pronađene pouzdane mogućnosti liječenja. U reakciji na bolest, rekonvalescentna krvna plazma smatrana je mogućom i koristi se kao mogućnost liječenja barem za teške slučajeve.[3][4][5]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Mupapa K., Massamba M., Kibadi K., Kuvula K.,Bwaka A., Kipasa M., Colebunders R., Muyembe-Tamfum J. J. (1999): Treatment of Ebola hemorrhagic fever with blood transfusions from convalescent patients. The Journal of Infectious Diseases, suppl 1, 179: S18S23.http://jid.oxfordjournals.org/content/179/Supplement_1/S18.full?sid=b139b993-6946-4bf7-a999-9fc837193bda%7Cpmid=9988160%7Cvolume=179 Suppl 1.
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
- ^ DRAGUET, Vincent (8. 4. 2020). "COVID-19 Convalescent Plasma Transfusion". Public Health - European Commission (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 8. 2020.
- ^ "Paul-Ehrlich-Institut - Press Releases - Paul-Ehrlich-Institut Approves First COVID-19 Therapy Study with Convalescent Plasma". www.pei.de. Pristupljeno 29. 8. 2020.
- ^ "Convalescent Plasma COVID-19 Emergency Use Authorization". Convalescent Plasma COVID-19 Emergency Use Authorization (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 23. 3. 2021. Pristupljeno 29. 8. 2020.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
- Antisera na US National Library of Medicine Medical Subject Headings (MeSH)