Bitka kod Hidaspa

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Bitka kod Hidaspa
dio Ratovi Aleksandra Velikog
Datum maj 326. godine p.n.e.
Lokacija Pandžab, kod rijeke Hidaspa, današnja Indija
Ishod odlučna grčka pobjeda
Sukobljene strane
Antička Grčka
grčki saveznici
Paurava
Komandanti
Aleksandar Veliki Kralj Porus
Vojne jedinice
40.000 pješaka
5.000[1] - 7.000[2] konjanika
Azijski kontigent
20.000, 30.000[3] ili 50.000 pješaka
2.000 - 4.000 konjanika
200 ili 130 ratnih slonova
1.000 bojnih kola
Žrtve
mrtvih: 80 - 700 pješaka
230 - 280 konjanika
moderne procjene oko 1.000 mrtvih
12.000 mrtvih i 9.000 zarobljenih[4] ili mrtvih: 20.000 pješaka i 3.000 konjanika

Bitka kod Hidaspe bila je konačna prekretnica u osvajanjima Aleksandra Velikog. Na području današnjeg Pandžaba, pokraj rijeke Hidaspe sukobila se makedonska vojska sa vojskom Porusa, vladara tamošnje države. Bitka jevrezultirala potpunom pobjedom Aleksandrove vojske makedonskom aneksijom Pandžaba. Uprkos ostvarenoj pobjedi, Aleksandrova vojska je odbila nastaviti pohod u Indiju.

Bitka je historijski značajna jer je značila otvaranje Indije prema grčkom političkom i kulturnom utjecaju, koji je trajao nekoliko slijedećih vijekova.

Bitka[uredi | uredi izvor]

Kada je Porus sa vojskom stigao do mjesta gdje je bila raspoređena Aleksandrova vojska, rasporedio je svoje snage i započeo napad. Imao je spremnu konjica na oba boka dok je u centru bila pješadija sa velikim slonovima između njih. Slonovi su prouzročili mnogo štete makedonskoj falangi. Aleksandar je započeo bitku slanjem strijelaca na konjima koji su strijelama zasuli lijevo krilo protivničke konjice. Zatim je lično poveo napad protiv oslabljenog krila. Ostatak konjice je zaobišao Porusovu vojsku sa druge strane i došao joj iza leđa. Porus je pokušao formirati dvostruku falangu ali komplikovani manevar je samo stvorio još veću konfuziju u njegovim redovima što je olašalo posao makedoncima. Preostali dio Porusove konjice je pokušao naći zaštitu među slonovima ali su slonovi već bili izvan kontrole i ubrzo su se iscrpljeni povukli sa poprišta bitke, ostavljajući ostatak Porusove vojske u okruženju od strane makedonske konjice i falange. Porus, nakon što je pokušao ohrabriti svoju vojsku da nastavi sa bitkom, se predao i bitka je konačno bila završena.

Dva Porusova sina su ubijeno tokom bitke, kao i njegov saveznik Spitakes i većina njegovih poglavica.

Poslije bitke[uredi | uredi izvor]

Hrabrost, ratna vještina i kneževski stav Porusa impresionirali su Aleksandra, koji mu je omogućio da vladaju Hidaspom u njegovo ime. Ranjen u rame, sa visinom od 2,1 metra, Aleksandar ga je pitao kako da ga tretira. "Tretiraj me, O Aleksandre, kao kralja" odgovorio je Porus.[5] Aleksandar ga je upravo tako i tretirao dopuštajući mu da zadrži upravlja svojim kraljevstvom. Aleksandar je u ovom dijelu svijeta osnovao dva grada, jedan na mjestu odigravanja bitke, pod nazivom Nikeja (grčki: za pobjedu) u znak obilježavanja svog uspjeha i drugi grad na drugoj strani Hidaspe, pod nazivom Alexandria Bucephalus, u čast svog vjernog konja koji je ubrzo umro nakon ove bitke. 326. godine p.n.e., Aleksandar Veliki je sa vojskom došao do granice Nanda carstva. Svoju vojsku, iscrpljena od kontinuirane kampanje i bojeći se mogućnosti suočavanja sa još jednom ogromnom indijskom vojskom, zaokrenuo je i vratio se na Zapad.

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Arrian, 5.14
  2. ^ Fuller estimates a further 2,000 cavalry under Craterus' command.
  3. ^ Arrian, 5.15
  4. ^ Diodorus 17.89.1 17.89.2 17.89.3
  5. ^ Rogers, p.200

Reference[uredi | uredi izvor]

Moderne[uredi | uredi izvor]

  • Rogers, Guy (2004). Alexander: The Ambiguity of Greatness. New York: Random House

Antičke[uredi | uredi izvor]

  • Diodorus Siculus (90. - 30. p.n.e.) Bibliotheca Historica
  • Arrian (rani 2. vijek)
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: