Bojan Aleksov

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Bojan Aleksov je antiratni aktivista i aktivista za ljudska prava, historičar. Rođen je u Beogradu, SFRJ.[1] Najviše je poznat po tome što se glasno protivio jugoslovenskim ratovima kroz rad i sudjelovanje u aktivnostima Centra za antiratnu akciju, Žena u crnom i Prigovaračima savjesti.[2][3]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Bojan Aleksov je rođen u Beogradu, Srbiji. Na početku rata 1991. godine služio je vojni rok u Jugoslovenskoj narodnoj armiji. U augustu te godine nakon pokušaja bijega, uhvaćen je i poslat u vojnu bolnicu u Sarajevu. Poslije je oslobođen nakon što je dobio potvrdu da je 'mentalno nesposoban' za dalje služenje vojnog roka.[4] Aleksov je pokušaj bijega opisao ovako:[5]

Bio sam u vojsci i služio vojni rok šokiran i razočaran svime što se dešava i osjećao sam odvratnost prema ratu koji se odvija pred mojim očima i u kojem sam ja morao izabrati stranu. Moj prigovor je bio lične prirode i baziran na iskustvu. U jednoj prilici smo bili napadnuti i trebali smo uzvratiti napadom. Sjećam se tog događaja kao najglupljeg mogućeg - svi smo bili smrtno preplašeni i niko nije znao gdje treba pucati. Ja čak nisam znao ni kako formulisati i iskazati svoja osjećanja i jedino što sam htio jeste izaći iz toga. Nakon što je moj pokušaj bijega bio neuspješan poslije čega sam poslat u vojnu bolnicu, na kraju sam oslobođen jer sam bio 'mentalno nesposoban' da dalje služim vojsku.

Antiratni aktivizam[uredi | uredi izvor]

1991. Bojan Aleksov se pridružio antirantim protestima organizovanim od strane Centra za antiratnu akciju[6] i antimilitarističke mirovne organizacije Žene u crnom.[7] Aleksov je bio jedan od glasnogovornika prigovarača savjesti gdje je od 1992. godine predstavljao najvažniji izvor informacija glede prislinih mobilizacija i prigovarača savjesti u Federativnoj Republici Jugoslaviji.[8] Sudjelovao je u svakodnevnim protestima u Pionirskom parku u Beogradu, savjetujući i dijeleći informacije i prikupljajući hiljade potpisa potrebnih za referendum u kojem su građani i građanke Srbije trebali/e glasat da li žele da srpski vojnici vrši napade van svojih teritorijalnih granica. U proljeće 1992. Centar za antiratnu akciju je bio jedan od organizatora najvećih antiratnih protesta ikada u Jugoslaviji. Bojan Aleksov je prisustvovao godišnjim Međunarodnom skupovim prigovarača savjesti u južnoj Francuskoj 1992., Turskoj 1993., Kolumbiji 1994. kao i skupu prigovarača savjesti u Evropi u Grčkoj 1995. godine. Bojan je bio govornik na Međunarodnom seminaru Suprotstavljeni ratu pod nazivom "The Changing Face of the Military" održanom u Njemačkoj u augustu 1999.[9]

Aktivizam u Ženama u crnom[uredi | uredi izvor]

U radu sa Ženama u crnom Bojan Aleksov je prikupljao informacije, pisao izvještaje o mobilizacijima, suđenjima prigovarača i dezertera i o otporu ratu u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Kosovu. Također je pomagao odvjetnicima u pružanju usluga i skbi za prigovarače savjesti, pronalazio skloništa i obezbjeđivao savjetovanja za dezertere koji su dolazili iz Bosne, a nekima je pomagao i da bezbjedno prelaze u sigurnije zemlje.[10]

Hapšenje i pritvor[uredi | uredi izvor]

Bojan Aleksov je uhapšen u julu 2000. od strane Državne sigurnosne službe i zadržan u glavnoj policijskoj stanici u Beogradu 23 sata. Ispitivan je o radu u Sigurnoj kući za prigovarače savjesti u Budimpešti kao aktivnostima u Ženama u crnom u Beogradu. Tokom pritvora mu je konstantno priječeno smrću, dobivao je batine i bio podvrgnut verbalnom nasilju uključujući i homofobno zlostavljanje i druge ponižavajuće tretmane. Bio je prisiljen napisati izjavu od 12 stranica izjave koju mu je diktirao policiski službenik opisujući detalje o njegovim aktivnostima o prigovaračima savjesti i Ženama u crnom. Nadalje, morao je potpisati ugovor o saradnji sa Državnom sigurnosnom službom.[11] Amnesty International i War Resisters International[12] su izdali javna saopštenja i zabrinutosti i pisma podrške. Bojan Aleksov je poslije aplicirao za politički azil u Njemačkoj. Kada je krajem 2000. Slobodan Milošević svrgnut s vlasti, Aleksov je povukao zatjev za azil i podnio tužbu protiv Republike Srbije.[13] Nakon 12 godina trajanja pravnog procesa, apelacioni sud u Srbiji donosi odluku u korist Aleksova i nalaže da mu Republika Srbija isplati novac za povredu časti i ugleda od strane Državne sigurnosne službe.[14] Nakon par godina Bojan Aleksov je odluku da napusti vojsku objasnio ovako:[15]

Ostala su neodgovorena pitanja. Da li je dezerterstvo bilo dovoljno? Vjerovao sam da ne postoji razlog zbog kojeg bih umro ili ubio. Moji prijatelji i porodica su mi pružili podršku u toj odluci, iako je meni bilo potrebno vrijeme da shvatim koje je političke implikacije nosila ta odluka. Opća situacija u Beogradu je bila potpuno drugačija. Većina ljudi nije bila svjesna šta se događa nekih 150 kilometara dalje. Mnogi su podržali rat i nisu znali šta se događa zapravo. Kada su pristizale vijesti o smrti nekih mojih kolega iz vojske, shvatio sam da je bilo čudo da sam uspio otići odatle. Odlučio sam ne šutjeti o njihovoj smrti i pričati o svojim iskustvima ljudima u što većem broju. Ne samo da sam odlučio nikada više ne uzeti oružje u ruke nego sam i osjećao potrebu učiniti nešto protiv rata. Dakle, moj prezir prema ratu, vojsci i nasilju koji je proizašao iz ličnog iskustva i postao izvor mog političkog aktivizma u kome sam pokušavao pomoći onima, koji kako i ja nisu željeli ići u rat.

Univerzitetska karijera[uredi | uredi izvor]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Bojan Aleksov je doktorirao Komparativnu historiju centralne, južne i istočne Evrope na Centralnom Evropskom Univerzitetu u Budimpešti 2005. godine na temu "Vjerska razlikovanja u doba modernizacije i nacionalizma: Nazareni u Mađarskoj i Srbiji 1850 - 1914".[16] Aleksov je magistrirao na Centralnom Evropskom Univerzitetu u Budimpešti 1999. godine na temu "Dinamike istrebljenja: Relgijska zajednica Nazarena u Jugoslaviji poslije 1945."[17] Diplomirao je na odsjeku za Historiju na Univerzitetu u Beogradu u Srbiji 1998. godine.

Predavanja i događaji[uredi | uredi izvor]

Bojan Aleksov je bio jedan od učesnika prve debate održane u Sarajevskom ratnom teatru u Bosni i Hercegovini i emitirane na BBC World 22. juna 2014. Tema debate je bio Prvi svjetski rat i njegov utjecaj na nacionalizam.[18] Debatu je vodio Alan Little.[19] Bojan Aleksov je 26. novembra 2013. godine bio domaćin okruglog stola na Univerzitetu u Londonu u kojem su učestvovali Slavoj Žižek i Srećko Horvat.[20] Predavanje Bojana Aleksova na Univerzitetu u Londonu 2010. godine je bilo na temu Ko ili što je ubio/lo Franza Ferdinanda?[21]

Publikacije[uredi | uredi izvor]

Knjige[uredi | uredi izvor]

  • Religijska previranja u doba modernizacije i nacionalizma: Nazareni u Mađarskoj i Srbiji 1850 - 1914[22]
  • 7000 godina historije: Ilustrovane hronologije[23]
  • Religijsko obrazovanje u Srbiji kao lakmus test za odnose između religije i države[24]
  • Opiranje ratovima u bivšoj Jugoslaviji[25]
  • Ratni dezerteri u bivšoj Jugoslaviji[26]
  • Oltar i kruna

Članci i poglavlja iz knjiga[uredi | uredi izvor]

  • The Vicissitudes of Dositej Obradović’s Cult among the Serbs.[27]
  • Habsburg Confessionalism and Confessional Policies in Bosnia and Herzegovina.[28]
  • Podrška prigovaračima savjesti i dezerterima u ratu: iz perspektive prigovarača[29]
  • Zaboravljeno Jugoslavenstvo i antiklerikalizam mladih Bosanaca[30]
  • Srpska pravoslavna crkva[31]
  • Marijino ukazanje u Međugorju i raspad Jugoslavije[32]
  • Metropolie (Patriarchat) von Karlowitz.[33]
  • Cinema Pós-iugoslavo.[34]
  • 100 godina Jugoslavije. Vizija Stojana Novakovića revizirana[35]
  • Srpska pravoslavna crkva: loveći prošlost i izazivajući budućnost[36]
  • Religious Dissenters and Anarchists in Turn of the Century Hungary[37]
  • Jovan Jovanović Zmaj i srpski identitet između poezije i historije[38]
  • Nova uloga crkve u Srbiji[39]
  • Religijski nacionalizam - Balkan ili globalni fenomen?[40]
  • Historijska perspektiva srpskog okcidentalizma[41]
  • "Unija" kao sjeme razdora između Srba i Hrvata[42]
  • Habsburški 'kolonijalni eksperiment' u Bosni i Hercegovini[43]
  • Percepcija islamizacije u srpskom nacionalnom diskursu[44]
  • Adamant i Treacherous: Srpski historičari o religijskim razgovorima[45]
  • Poturica gori od Turčina: Srpski istoričari o verskim preobraćanjima.[46]
  • Marian Apparitions i jugoslovenska kriza.[47]
  • Nacionalizam u konstrukciji: Memorijalna crkva Sv. Sava na Vračaru u Beogradu[48]
  • Viđenje verskih preobraćenja u formiranju srpske nacionalne svesti.[49]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Slootmaeckers, Koen; Touquet, Heleen; Vermeersch, Peter (2016). The EU Enlargement and Gay Politics: The Impact of Eastern Enlargement on Rights, Activism and Prejudice (jezik: English). London : Palgrave Macmillan UK. str. 218. ISBN 9781137480934. 
  2. ^ Spahić Šiljak, Zilka (2014). Shining Humanity: Life Stories of Women in Bosnia and Herzegovina. Cambridge Scholars Publishing. str. 93. ISBN 9781443867412. 
  3. ^ United States; Department of State; United States; Congress; House; Committee on Foreign Affairs; United States; Congress; Senate (1979). "Country reports on human rights practices: report submitted to the Committee on Foreign Affairs, U.S. House of Representatives and Committee on Foreign Relations, U.S. Senate by the Department of State in accordance with sections 116(d) and 502B(b) of the Foreign Assistance Act of 1961, as amended.". Country reports on human rights practices : report submitted to the Committee on Foreign Affairs, U.S. House of Representatives and Committee on Foreign Relations, U.S. Senate by the Department of State in accordance with sections 116(d) and 502B(b) of the Foreign Assistance Act of 1961, as amended. (jezik: English): 1783. ISSN 0198-9669 – preko OCLC WorldCat. 
  4. ^ Crimes of hate, conspiracy of silence: Torture and ill-treatment based on sexual identity. USA: Amnesty International. 2001. str. 24. 
  5. ^ "Supporting Conscientious Objectors and Deserters in Times of War: an objector’s perspective | War Resisters' International". www.wri-irg.org (jezik: engleski). Pristupljeno 2017-12-13. 
  6. ^ Kandić, Nataša (2001). Police crackdown on Otpor. The University of Michigan: Humanitarian Law Center. str. 81. 
  7. ^ Wette, Wolfram Wette (1995). Deserteure der Wehrmacht: Feiglinge, Opfer, Hoffnungsträger (jezik: German). The University of California: Klartext Verlagsges. Mbh. str. 343. ISBN 9783884742693. 
  8. ^ "WiB: POLITICAL PRISONER". balkansnet.org. Pristupljeno 2017-12-25. 
  9. ^ P. Sheean, Joanne (22 August 2000). "Tortured activist seeks asylum in Germany". balkansnet.org. 
  10. ^ Bilić, Bojan; Janković, Vesna (2012). Resisting the Evil : [Post-]Yugoslav Anti-War Contention. Germany: Nomos Verlagsgesellschaft. str. 105. ISBN 9783832972080. 
  11. ^ "Bojan Aleksov and Women's rights's rightss rights's rights's rights's rights in Black - human rights defenders at risk". www.amnesty.org.uk. Pristupljeno 2017-12-13. 
  12. ^ "WiB: POLITICAL PRISONER". balkansnet.org. Pristupljeno 2017-12-13. 
  13. ^ "Zastupanje pripadnika OTPOR-a" [Report on FHP activities 2009] (PDF). Fond za humanitarno pravo, dokumentovanje i pamćenje (jezik: Serbian). 2009 [2009]. str. 17. Pristupljeno December 13, 2017. 
  14. ^ "Defending Human Rights". Human Rights Watch. 2001. Pristupljeno December 13, 2017. 
  15. ^ Bilić, Bojan; Janković, Vesna (2012-11-21). "Resisting the Wars in the Former Yugoslavia: Towards an Autoethnography" (jezik: engleski). 
  16. ^ Aleksov, Bojan (2006). Religious dissent between the modern and the national: Nazarenes in Hungary and Serbia 1850-1914 (Thesis) (jezik: English). Wiesbaden: Harrassowitz. 
  17. ^ "Central European University". www.c3.hu. Pristupljeno 2017-12-14. 
  18. ^ "Sarajevo: Nationalism, The War That Changed the World - BBC World Service". BBC. Pristupljeno 2017-12-25. 
  19. ^ "Nationalism and World War One | British Council". www.britishcouncil.org (jezik: engleski). Pristupljeno 2017-12-25. 
  20. ^ "Slavoj Žižek and Srećko Horvat: What Does Europe Want?". Versobooks.com. Pristupljeno 2017-12-26. 
  21. ^ UCL Lunch Hour Lectures (2010-11-24), Who or what killed Franz Ferdinand? (16 Nov 2010), pristupljeno 2017-12-26 
  22. ^ Aleksov, Bojan (2006). Religious Dissent Between the Modern and the National: Nazarenes in Hungary and Serbia 1850-1914 (jezik: engleski). Otto Harrassowitz Verlag. ISBN 9783447053976. 
  23. ^ "Ilustrovane hronologije : Bojan Aleksov : 86-83639-19-3 : Knjizara.com: Knjige". Knjizara.com (jezik: engleski). Pristupljeno 2017-12-14. 
  24. ^ Ognjenović, Gorana; Jozelić, Jasna (2017-10-19). "Religious education in Serbia as a litmus test for church-state relations". Education in Post-Conflict Transition: The Politicization of Religion in School Textbooks (jezik: engleski). Springer International Publishing. str. 10. ISBN 9783319566047. 
  25. ^ Bilic, Bojan; Jankovic, Vesna, ur. (2012). "Resisting the wars in former Yugoslavia: An autoethnography". Resisting the Evil: (post-)Yugoslav Anti-war Contention (jezik: engleski). Volume 7 of Southeast European integration perspectives. Baden, Germany: Nomos. str. 105–126. ISBN 9783832972080. 
  26. ^ Pynsent, Robert B. (2016-07-27). "Deserters from the War in the Former Yugoslavia". The Literature of Nationalism: Essays on East European Identity (jezik: engleski). London: Springer. str. 240. ISBN 9781349246854. 
  27. ^ Kitromilides, Paschalis M., ur. (2016). "The vicissitudes of Dositej Obradović’s Enlightenment cult among the Serbs". Enlightenment and Religion in the Orthodox World. London: Voltaire Foundation, Oxford. str. 229, 247. ISBN 978 0 7294 1173 8. 
  28. ^ Ruthner, Clemens; Cordileone Reyonolds, Diana; Reber, Ursula; Detrez, Raymond (2015). "Habsburg Confessionalism and Confessional Policies in Bosnia and Herzegovina". WechselWirkungen: Austria-Hungary, Bosnia-Herzegovina and theWestern Balkans, (1878-1918). New York, US: Peter Lang Publishing. str. 83, 122. ISBN 9781454189091. 
  29. ^ "Supporting Conscientious Objectors and Deserters in Times of War: an objector’s perspective | War Resisters' International". www.wri-irg.org (jezik: engleski). Pristupljeno 2017-12-14. 
  30. ^ Aleksov, Bojan (2014). "Forgotten Yugoslavism and anti-clericalism of Young Bosnians". Prilozi (jezik: English) (43): 79–87. ISSN 0350-1159. 
  31. ^ Leuștean, Lucian (2014). "The Serbian Orthodox Church". Orthodox Christianity and Nationalism in Nineteenth-century Southeastern Europe (jezik: engleski). New York: Fordham University Press: Oxford University Press. str. 65, 100. ISBN 9780823256068. 
  32. ^ "Maria in der Krise von Agnieszka Gasior | ISBN 978-3-412-21077-9 | Fachbuch versandkostenfrei online kaufen - Lehmanns.de". www.lehmanns.de (jezik: njemački). str. 359, 375. Pristupljeno 2017-12-14. 
  33. ^ B, Aleksov, (2013-12-11). "Metropolie (Patriarchat) von Karlowitz". discovery.ucl.ac.uk. str. 187–195, 765–771, 905–913. Pristupljeno 2017-12-14. 
  34. ^ "Cinema pós-iugoslavo". issuu (jezik: engleski). Pristupljeno 2017-12-14. 
  35. ^ Aleksov, Bojan (2011-11-01). "One hundred years of Yugoslavia: the vision of Stojan Novaković revisited". Nationalities Papers 39 (6): 997–1010. ISSN 0090-5992. doi:10.1080/00905992.2011.619180. 
  36. ^ Aleksov, Bojan (2010-05-01). "The Serbian Orthodox Church: haunting past and challenging future". International Journal for the Study of the Christian Church 10 (2-3): 176–191. ISSN 1474-225X. doi:10.1080/1474225X.2010.500506. 
  37. ^ Christoyannopoulos, Alexandre J. M. E. (2011-09-01). "Religious Dissenters and Anarchists in Turn of the Century Hungary". Religious Anarchism: New Perspectives (jezik: engleski). Cambridge Scholars Publisher. str. 47–68. ISBN 9781443831895. 
  38. ^ Christoyannopoulos, Alexandre J. M. E. (2011-09-01). "Religious Dissenters and Anarchists in Turn of the Century Hungary". Religious Anarchism: New Perspectives (jezik: engleski). Cambridge Scholars Publisher. str. 47–68. ISBN 9781443831895. 
  39. ^ "Dossier 30-31: The Struggle for Secularism in Europe and North America | Women Reclaiming and Redefining Cultures". www.wluml.org (jezik: engleski). str. 353-375. Pristupljeno 2017-12-14. 
  40. ^ www.moja-kosarica.si, cLoovis -. Repič, Jaka; Bartulović, Alenka; Altshul Sajovec, Katarina, ur. "MESS and RAMSES II, Mediterranean Ethnological Summer School Vol.7". Knjigarna Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani. ISBN 978-961-237-279-8. Pristupljeno 2017-12-14. 
  41. ^ Schubert, Gabriella (2008). "A Historical Perspective on Serbian Occidentalism". Südosteuropa-Jahrbuch (jezik: njemački). Munchen: Sagner. str. 31–46. ISBN 9783866880221. 
  42. ^ Maner, Hans-Christian; Spannenberger, Norbert (2007). "The ‘Union’ as a Seed of Dissension between Serbs and Croats". Konfessionelle Identität und Nationsbildung: die griechisch-katholischen Kirchen in Ostmittel- und Südosteuropa im 19. und 20. Jahrhundert (jezik: njemački). Steiner. str. 211–223. ISBN 9783515090247. 
  43. ^ Brunnbauer, Ulf; Helmedach, Andreas; Troebst, Stefan (2007). "Habsburg ‘Colonial Experiment’ in Bosnia and Hercegovina revisited". Schnittstellen: Gesellschaft, Nation, Konflikt und Erinnerung in Südosteuropa : Festschrift für Holm Sundhaussen zum 65. Geburtstag (jezik: njemački). Munchen: Oldenbourg. str. 211–216. ISBN 9783486583465. 
  44. ^ Aleksov, Bojan (2005-01-01). "Perceptions of Islamization in the Serbian national discourse". Southeast European and Black Sea Studies 5 (1): 113–127. ISSN 1468-3857. doi:10.1080/1468385042000328394. 
  45. ^ Kolstø, Pål (2005). "Adamant and Treacherous: Serbian Historians on Religious Conversions". Myths and boundaries in south-eastern Europe (jezik: engleski). London: Hurst & Co. str. 158–190. 
  46. ^ Kamberović, Husnija; Sarajevo, Institut za istoriju (2003). "Poturica gori od Turčina: Srpski istoričari o verskim preobraćanjima". Historijski mitovi na Balkanu: zbornik radova (jezik: hrvatski). Sarajevo: Institut za istoriju. str. 225–258. 
  47. ^ "Marian Apparitions and the Yugoslav Crisis". Southeast European Politics Online. 5, No.1: 1–23. June 2004. 
  48. ^ "Nationalism in Construction: The Memorial Church of St. Sava on Vračar Hill in Belgrade". Balkanologie. 7., No.2: 47–72. December 2003. 
  49. ^ Aleksov, Bojan; Ivanović, Nadežda; Jovanović, Dragoljub (2003). Oltar i kruna (jezik: srpski). Serbia: Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji. ISBN 9788672080711.