Izvorni kôd stranice Botanika

[[Datoteka:HerbPrepLG.jpg|mini|desno|250px|Botaničarka radi na [[herbarij]]u]]
{{Biologija sidebar}}
'''Botanika''' ([[grčki jezik|grčki:]] <span lang="grc" dir="ltr">βοτάνη</span> ''botane'' - biljka, trava, a koja je izvedena od <span lang="grc" dir="ltr">βόσκειν</span> (boskein), "hraniti" ili "pasati".<ref>{{Cite book|last=Liddell|first=Henry George|title=Botane (βοτάνη).|last2=Scott|first2=Robert|publisher=Clarendon Press via Perseus Digital Library, Tufts University|year=1940|location=Oxford|archive-date=24. 2. 2021|url-status=20. 2. 2021}}</ref><ref>{{Cite book|last=Gordh|first=Gordon|title=A Dictionary of Entomology|url=https://archive.org/details/dictionaryofento0000gord_v1c7|last2=Headrick|first2=D.H.|publisher=CABI Publishing|year=2001|isbn=978-0-85199-291-4|location=Cambridge, MA|pages=[https://archive.org/details/dictionaryofento0000gord_v1c7/page/134 134]|archive-date=10. 2. 2023|url-status=6. 10. 2020}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.etymonline.com/index.php?allowed_in_frame=0&search=botany&searchmode=none|title=Botany|date=8. 9. 2017|publisher=Online Etymology Dictionary|access-date=24. 2. 2012}}</ref>) koja se također naziva i nauka o biljkama ili fitologija jest [[nauka]] koja proučava život [[biljka|biljaka]] i grana je [[Biologija|biologije]]. Razvila se u 18. stoljeću.

Naučnici koji su specijalizovani za ovu oblast nazivaju se [[botaničar]]i.

Život biljaka može se proučavati preko [[Ćelija (biologija)|ćelija]], biljnih organa, jedinki i biljnih populacija. Proučava se [[anatomija]] biljaka, njihova [[fiziologija]] i klasifikacija. Nekada su u grupu biljaka botaničari ubrajali i [[gljive]], [[bakterije]] i [[virus]]e. U moderno vrijeme, gljive, bakterije i virusi više se ne klasifikuju kao vrste biljaka, ali botaničari često proučavaju i te oblike života. Botanika je važna nauka iz mnogo razloga. Biljke su sastavni dio života na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]] i proizvode [[kisik]], [[hrana|hranu]], [[vlakna]], [[gorivo]] i [[lijek]]ove. Također, apsorbiraju [[ugljik-dioksid]] u procesu [[fotosinteza|fotosinteze]], koji bi bez njih bio nezamisliv.

Danas botaničari (u strogom smislu) proučavaju oko 410.000 vrsta kopnenih biljaka od kojih su oko 391.000 vrsta vaskularne biljke (uključujući oko 369.000 vrsta cvjetnica),<ref>{{Cite web|url=https://stateoftheworldsplants.com/report/sotwp_2016.pdf|title=The State of the World's Plants Report – 2016 (PDF)|last=Kew|first=RBG|date=28. 9. 2016|publisher=Royal Botanic Gardens, Kew.|isbn=978-1-84246-628-5|access-date=28. 9. 2016|archive-date=28. 9. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160928190506/https://stateoftheworldsplants.com/report/sotwp_2016.pdf|url-status=dead}}</ref> a oko 20.000 su [[mahovine]].<ref>{{Cite web|url=http://www.theplantlist.org/1.1/browse/B/|title=Bryophytes (Mosses and liverworts)|date=13. 3. 2017|website=The Plant List (superseded by World Flora Online)|archive-date=6. 6. 2017|access-date=12. 7. 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20170606161401/http://www.theplantlist.org/1.1/browse/B/|url-status=dead}}</ref>

U 19. i 20. vijekurazvijene su nove tehnike za proučavanje biljaka, uključujući metode optičke mikroskopije i snimanja živih stanica, elektronsku mikroskopiju, analizu broja [[Hromosom|hromozoma]], hemiju biljaka i strukturu i funkciju [[enzim]]a i drugih [[Bjelančevine|proteina]]. U posljednje dvije decenije 20. stoljeća, botaničari su iskoristili tehnike molekularne genetičke analize, uključujući [[Genomika|genomiku]] i [[Proteomika|proteomiku]] i [[Sekvenciranje DNK|DNK sekvence]] kako bi preciznije klasifikovali biljke.

Moderna botanika je široka, multidisciplinarna nauka sa doprinosima i uvidima iz većine drugih oblasti nauke i tehnologije. Teme istraživanja uključuju proučavanje strukture biljaka, rasta i diferencijacije, reprodukcije, biohemije i primarnog metabolizma, hemijskih proizvoda, razvoja, bolesti, evolucionih odnosa, sistematike i taksonomije biljaka. Dominantne teme u nauci o biljkama 21. vijeka su [[molekularna genetika]] i [[epigenetika]], koje proučavaju mehanizme i kontrolu ekspresije [[gen]]a tokom diferencijacije biljnih [[Ćelija (biologija)|ćelija]] i [[Tkivo|tkiva]]. Botanička istraživanja imaju različite primjene u obezbjeđivanju osnovnih namirnica, materijala kao što su drvo, ulje, guma, vlakna i lijekovi, u modernoj hortikulturi, poljoprivredi i šumarstvu, razmnožavanju biljaka, uzgoju i genetskoj modifikaciji, u sintezi hemikalija i sirovina za građevinarstvo i proizvodnje energije, u upravljanju okolinom i održavanju biodiverziteta.

== Historija ==

=== Rana botanika ===
Botanika je nastala iz [[Travarstvo|travarstva]], kroz proučavanje i korištenje biljaka zbog njihovih mogućih ljekovitih svojstava.<ref>{{Cite book|last=Sumner|first=Judith|title=The Natural History of Medicinal Plants|url=https://archive.org/details/naturalhistoryof0000sumn|publisher=Timber Press|year=2000|isbn=978-0-88192-483-1|location=New York|pages=[https://archive.org/details/naturalhistoryof0000sumn/page/16 16]}}</ref> Rana zabilježena historija botanike uključuje mnoge drevne spise i klasifikacije biljaka. Primjeri ranih botaničkih radova pronađeni su u drevnim tekstovima iz [[Indija|Indije]] koji datiraju prije 1100. godine prije nove ere,<ref name=":0">{{Cite book|last=Reed|first=Howard S.|url=https://archive.org/details/shorthistoryofpl0000reed|title=A Short History of the Plant Sciences|publisher=Ronald Press|year=1942|location=New York|pages=7-29}}</ref><ref>{{Cite book|last=Oberlies|first=Thomas|title=Die Religion des Rgveda|publisher=Sammlung De Nobili|year=1998|isbn=978-3-900271-31-2|location=Wien|pages=155}}</ref> [[Stari Egipat|Starog Egipta]],<ref>{{Cite book|last=Manniche|first=Lisa|title=An Ancient Egyptian Herbal|year=2006|isbn=977-416-034-7|location=Cairo}}</ref> u arhaičnim [[Avestički jezik|avestičkim spisima]], te u radovima iz [[Kina|Kine]] navodno prije 221. godine prije nove ere.<ref name=":0" /><ref>{{Cite book|last=Needham|first=Joseph|title=Science and Civilisation in China|last2=Lu|first2=Gwei-djen|last3=Huang|first3=Hsing-Tsung|publisher=Cambridge University Press|year=1986|location=Cambridge|pages=Vol. 6 Part 1 Botany}}</ref>

Moderna botanika svoje korijene vuče još od [[Antička Grčka|Antičke Grčke]], posebno do [[Teofrasta]] (oko 371–287. p. n. e.), [[Aristotel]]ova učenika koji je izmislio i opisao mnoge njene principe i koji se u naučnoj zajednici smatra "ocem botanike".<ref name=":1">{{Cite book|last=Greene|first=Edward Lee|url=https://books.google.com/books?id=c6DPAAAAMAAJ&pg=PA140|title=Landmarks of botanical history: a study of certain epochs in the development of the science of botany: part 1, Prior to 1562 A.D.|publisher=Smithsonian Institution|year=1909|location=Washington, DC|pages=140-142|access-date=27. 6. 2015|archive-date=10. 2. 2023}}</ref> Njegova glavna djela, ''Istraživanje o biljkama i o uzrocima biljaka'', predstavljaju najvažniji doprinos botaničkoj nauci sve do srednjeg vijeka, skoro sedamnaest vijekova kasnije.<ref name=":1" /><ref>{{Cite book|last=Bennett|first=Charles E.|url=https://books.google.com/books?id=n0JgAAAAMAAJ&pg=PR30|title=The Characters of Theophrastus – Introduction|last2=Hammond|first2=William A.|publisher=Longmans, Green, and Co|year=1902|location=London|pages=30|access-date=27. 6. 2012|archive-date=10. 2. 2023}}</ref>

Još jedno djelo iz antičke Grčke koje je rano uticalo na botaniku je ''[[De materia medica]]'', petotomna enciklopedija o preliminarnoj biljnoj medicini koju je sredinom prvog vijeka napisao grčki ljekar i farmakolog [[Pedanius Dioscorides]]. ''De materia medica'' je bila široko čitana više od 1500 godina.<ref>{{Cite book|last=Mauseth|first=James D.|title=Botany : An Introduction to Plant Biology (3rd ed.)|publisher=Jones and Bartlett Learning|year=2003|isbn=978-0-7637-2134-3|location=Sudbury, MA|pages=532}}</ref> Važni doprinosi iz srednjovjekovnog muslimanskog svijeta uključuju ''Nabatejsku poljoprivredu'' [[Ibn Wahshiyya]], ''Knjigu o biljkama'' [[Abū Ḥanīfa Dīnawarīja|Abū Ḥanīfe Dīnawarīja]] (828–896) i [[Ibn Bassal]]ovu ''Klasifikacija tla''. Početkom 13. vijeka, [[Abu al-Abbas al-Nabati]] i [[Ibn al-Baitar]] (umro 1248.) pisali su o botanici na sistematski i naučni način.<ref>{{Cite book|last=Dallal, (). . : . ISBN . Archived from the original on .|first=Ahmad|url=https://books.google.com/books?id=97l0L7zKagkC&q=Ab%C5%AB%20%E1%B8%A4an%C4%ABfa%20D%C4%ABnawar%C4%AB&pg=PT197|title=Islam, Science, and the Challenge of History|publisher=Yale University Press|year=2010|isbn=978-0-300-15911-0|location=New Haven, CT|pages=197|access-date=10. 2. 2023|archive-date=6. 10. 2020}}</ref><ref>{{Cite book|last=Panaino|first=Antonio|url=http://www.elamit.net/melammu/melammu2000panaino.pdf|title=Ideologies as Intercultural Phenomena: Proceedings of the Third Annual Symposium of the Assyrian and Babylonian Intellectual Heritage Project, Held in Chicago, October 27–31, 2000|publisher=Mimesis Edizioni|year=2002|isbn=978-88-8483-107-1|location=Bologna|pages=93}}</ref><ref>{{Cite book|last=Levey|first=Martin|url=https://books.google.com/books?id=LtYUAAAAIAAJ&pg=PA116|title=Early Arabic Pharmacology: An Introduction Based on Ancient and Medieval Sources|publisher=Brill Archive|year=1973|isbn=978-90-04-03796-0|location=Leiden|pages=116|access-date=15. 3. 2019|archive-date=10. 2. 2023}}</ref>

Sredinom 16. vijeka osnovane su botaničke bašte na brojnim italijanskim univerzitetima. [[Padovanski botanički vrt]] iz 1545. godine obično se smatra prvim koji je još uvijek na svojoj izvornoj lokaciji. Ovi vrtovi su nastavili praktičnu vrijednost ranijih "fizičkih vrtova", često povezanih sa manastirima, u kojima su se uzgajale biljke za sumnjivu medicinsku upotrebu. Podržali su razvoj botanike kao akademskog predmeta. Održana su predavanja o biljkama koje se uzgajaju u vrtovima. Botaničke bašte su se pojavile mnogo kasnije u sjevernoj Evropi; prvi u Engleskoj bio je [[Botanički vrt Univerziteta u Oksfordu]] 1621. godine.<ref>{{Cite book|last=Hill|first=Arthur W.|title=The History and Functions of Botanic Gardens" (PDF). Annals of the Missouri Botanical Garden. 2 (1/2)|year=1915|doi=10.2307/2990033|hdl=2027/hvd.32044102800596|jstor=2990033|archive-date=9. 10. 2022}}</ref>

Njemački ljekar [[Leonhart Fuchs]] (1501–1566) bio je jedan od „tri njemačka oca botanike“, zajedno sa teologom [[Oto Brunfels|Otom Brunfelsom]] (1489–1534) i ljekarom  [[Hieronymus Bock]] (1498–1554).<ref>{{Cite book|url=http://www.museumwales.ac.uk/en/852/?article_id=131|title=Early Herbals – The German Fathers of Botany|publisher=National Museum of Wales|access-date=29. 6. 2012|archive-date=29. 6. 2012|archive-url=https://archive.today/20120629144256/http://www.museumwales.ac.uk/en/852/?article_id=131|url-status=bot: unknown}}</ref><ref>{{Cite book|last=Yaniv|first=Zohara|title=Handbook of Medicinal Plants|last2=Bachrach|first2=Uriel|publisher=Haworth Press|year=2005|isbn=978-1-56022-994-0|location=Binghamton, NY|pages=157}}</ref> Fuchs i Brunfels su se odvojili od tradicije kopiranja ranijih djela kako bi napravili vlastita originalna zapažanja. Bock je stvorio vlastiti sistem klasifikacije biljaka.

Ljekar [[Valerius Cordus]] (1515–1544) napisao je botanički i farmakološki važno djelo ''Historia Plantarum 1544''. i farmakopeju od trajnog značaja, ''Dispensatorium'' 1546. godine.<ref>{{Cite book|last=Sprague|first=T. A.|title=The Journal of the Linnean Society of London|last2=Sprague|first2=M.S.|pages=LII (341): 1–113|doi=10.1111/j.1095-8339.1939.tb01598.x}}</ref> Prirodnjak [[Conrad von Gesner]] (1516–1565) i travar [[John Gerard]] (1545–c. 1611) objavili su biljke koje pokrivaju navodne medicinske upotrebe biljaka. Prirodoslovac [[Ulisse Aldrovandi]] (1522–1605) smatran je ocem prirodne historije, koja je uključivala proučavanje biljaka. Godine 1665., koristeći rani mikroskop, polimatičar [[Robert Hooke]] otkrio je ćelije, termin koji je skovao, u pluti, a kratko vrijeme kasnije i u živom biljnom tkivu.<ref>{{Cite book|last=Waggoner|first=Ben|title=University of California Museum of Paleontology|publisher=University of California-Berkeley|year=2001|access-date=27. 2. 2012|archive-date=4. 2. 2009}}</ref>

== Također pogledajte ==
* [[Hugo Gunckel Lüer]]

==Reference==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
* https://web.archive.org/web/20110103035558/http://huntbot.andrew.cmu.edu/HIBD/Departments/Databases.shtml
* http://www.kuleuven-kortrijk.be/bioweb/?page=guide&lang=en/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120131150733/http://www.kuleuven-kortrijk.be/bioweb/?page=guide&lang=en%2F |date=31. 1. 2012 }}
* http://www.ou.edu/cas/botany-micro/www-vl/

{{Stub-biol}}
{{Commonscat|Botany}}
{{biologija}}
{{Botanika}}

[[Kategorija:Botanika| ]]