Izvorni kôd stranice Divlja horda

{{Infobox film
| name           = Divlja horda
| image          = Divlja horda - poster.JPG
| caption        = Poster filma
| director       = [[Sam Peckinpah]]
| producer       = [[Phil Feldman]]
| screenplay     = {{Plainlist|
* [[Walon Green]]
* Sam Peckinpah
}}
| story          = {{Plainlist|
* Walon Green
* Roy N. Sickner
}}
| starring       = {{Plainlist|
* [[William Holden]]
* [[Ernest Borgnine]]
* [[Robert Ryan]]
* [[Edmond O'Brien]]
* [[Warren Oates]]
* [[Jaime Sánchez (actor)|Jaime Sánchez]]
* [[Ben Johnson (actor)|Ben Johnson]]
* [[Emilio Fernández]]
* [[Strother Martin]]
* [[L. Q. Jones|L.Q. Jones]]
}}
| music          = [[Jerry Fielding]]
| cinematography = [[Lucien Ballard]]
| editing        = [[Lou Lombardo (filmmaker)|Louis Lombardo]]
| studio         = [[Warner Bros.-Seven Arts]]
| distributor    = Warner Bros.-Seven Arts
| released       = {{Film date|1969|6|18}}
| runtime        = 145 minuta
| country        = SAD
| language       = engleski
| budget         = $6miliona
| gross          = $11 miliona<ref name="ReferenceA">{{cite web | publisher=IMDb |title= Box Office for ''The Wild Bunch'' |date= 19. 6. 1969 | url=https://www.imdb.com/title/tt0065214/business | access-date= 26. 5. 2014}}</ref> 
}}
'''Divlja horda''' američki je [[Epski filmovi|epski]] [[antivestern]] snimljen 1969. u režiji [[Sam Peckinpah|Sama Peckinpaha]]. Glavne uloge tumače [[William Holden]], [[Ernest Borgnine]], [[Robert Ryan]], [[Edmond O'Brien]], [[Ben Johnson (glumac)|Ben Johnson]] i [[Warren Oates]]. Radnja prati ostarjelu odmetničku bandu na [[Granica između Meksika i Sjedinjenih Američkih Država|granici]] između [[Meksiko|Meksika]] i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Država]] koja se pokušava prilagoditi promjenjivom modernom svijetu tokom 1913. Film je bio kontroverzan zbog svog prikaza nasilja i grubih ljudi koji pokušavaju preživjeti ne birajući sredstva.<ref>{{cite book|author=Philip Armour|title=The 100 Greatest Western Movies of All Time: Including Five You've Never Heard of|date=juni 2011|publisher=Performing Arts |isbn=978-0-7627-6996-4 |page=15 |url= https://books.google.com/books?id=eHQd9M569k8C&q=the+wild+bunch+release+violence+controversy&pg=PA15|access-date=6. 10. 2014}}{{Dead link|date=septembar 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes}}</ref> Scenarij su napisali Peckinpah, [[Walon Green]] i [[Roy N. Sickner]]. ''Divlja horda'' snimana je u [[Technicolor]]u i [[Panavision]]u, u Meksiku, posebno u Haciendi Ciénaga del Carmen, duboko u pustinji između [[Torreón]]a i [[Saltillo|Saltilla]] u [[Coahuila|Coahuili]] te na rijeci [[Nazas (rijeka)|Nazas]].

Film je poznat po zamršenoj, brzoj montaži iz više uglova, koristeći normalne i usporene snimke, revolucionarnu snimateljsku tehniku za 1969. Scenarij Greena, Peckinpaha i Sicknera bio je nominiran za [[Oscar]] u kategorijama za [[Oscar za najbolji originalni scenarij|najbolji scenarij]], a muzika [[Jerry Fielding|Jerryja Fieldinga]] nominirana je za [[Oscar za najbolju originalnu muziku|najbolju originalnu muziku]]. Osim toga, Peckinpah je nominiran za nagradu za izvanrednu režiju od [[Društvo američkih režisera|Društva američkih režisera]], a snimatelj [[Lucien Ballard]] dobio je nagradu od [[Nacionalno društvo filmskih kritičara|Nacionalnog društva filmskih kritičara]] za najbolju kameru. Godine 1999. [[Kongresna biblioteka]] Sjedinjenih Država odabrala je ovaj film za čuvanje u [[Nacionalni filmski registar|Nacionalnom filmskom registru]] kao "kulturološki, historijski i estetski važan".<ref>{{Cite web|title=Complete National Film Registry Listing |url=https://www.loc.gov/programs/national-film-preservation-board/film-registry/complete-national-film-registry-listing/|website=Library of Congress|access-date=15. 5. 2020}}</ref> Film je rangiran na 80. mjesto na listi [[AFI-jevih 100 godina... 100 filmova]] i 69. na listi [[AFI-jevih 100 godina... 100 uzbuđenja]].<ref>{{cite web |title=100 Years...100 Thrills|website=afi.com |publisher=Američki filmski institut |url= http://connect.afi.com/site/PageServer?pagename=100YearsList |access-date= 13. 11. 2007 |url-status=dead |archive-url= https://web.archive.org/web/20110716070826/http://connect.afi.com/site/PageServer?pagename=100YearsList |archive-date=16. 7. 2011}}</ref> Godine 2008. [[Američki filmski institut]] uvrstio je ''Divlju hordu'' i na listu [[AFI-jevih 10 top 10|deset najboljih filmova]] u žanru vesterna i rangirao je na šesto mjesto.<ref>{{cite news | author=American Film Institute | title=AFI Crowns Top 10 Films in 10 Classic Genres | website=ComingSoon.net | date=17. 6. 2008 | url=http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=46072 | access-date= 18. 6. 2008 | author-link= Američki filmski institut | archive-date= 18. 8. 2008 | archive-url=https://web.archive.org/web/20080818100312/http://www.comingsoon.net/news/movienews.php?id=46072 | url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web | title=Top Western | url=http://www.afi.com/10top10/western.html | website=AFI.com|publisher=Američki filmski institut |access-date= 18. 6. 2008}}</ref>

== Radnja ==
Godine 1913. u Teksasu, Pike Bishop, vođa bande ostarjelih odmetnika, želi da se povuče nakon posljednje pljačke srebra iz računovodstvenog centra željezničke stanice. Korumpirani željeznički agent Pat Harrigan unajmio je grupu [[Lovac na ucjene|lovaca na ucjene]] na čelu s Pikeovim bivšim partnerom Dekeom Thorntonom, koji su ih dočekali u zasjedi u krvavoj pucnjavi ubili više od polovine Bishopove bande, koja također ubija mnoge nevine prolaznike dok Pike koristi slučajnu gradsku paradu da zaštiti njihov bijeg.

Pike odjaše sa ostalim preživjelima: svojim bliskim prijateljem Dutchom Engstromom, braćom Lyleom i Tectorom Gorchom, neiskusnim Angelom i petim čovjekom oslijepljenim i smrtno ranjenim sačmom, kojeg Pike ubija da mu prekrati muke. Ispostavilo se da su plijen pljačke bezvrijedne čelične podloške koje je podmetnuo Harrigan. U potrazi za novcem, kreću u Meksiko u pratnji razularenog Freddieja Sykesa i prelaze [[Rio Grande]] do ruralnog naselja u kojem je Angel rođen. Seoski starješina ih upozorava na generala Mapachea, opakog oficira  [[Victoriano Huerta|Huertista]] u [[Meksička federalna armija|Meksičkoj federalnoj armiji]], koji krade hranu i stoku iz lokalnih sela kako bi podržao svoju kampanju protiv snaga [[Pancho Villa|Pancha Ville]].

Pikeova banda traži od generala posao u njegovom štabu u gradu Agua Verde. Angel uočava svoju bivšu ljubavnicu Teresu u Mapacheinim rukama i ubija je, razbjesnivši generala i zamalo ga ubija, ali Pike smiriva situaciju. Mapache nudi zlato bandi da opljačka voz [[Kopnena vojska Sjedinjenih Američkih Država|američke armije]] kako bi Mapache mogao dopuniti sve manje zalihe municije svoje vojske i predati uzorke američkog oružja svom [[Njemačko carstvo|njemačkom]] vojnom savjetniku, komandantu Mohru.

Angel daje svoj dio zlata Pikeu u zamjenu za slanje jednog sanduka pušaka i municije grupi seljaka pobunjenika koji se suprotstavljaju Mapacheu. Pljačka ide uglavnom prema planu sve dok se Thorntonova grupa ne pojavi u vozu koji je banda opljačkala i počinje potjera sve do meksičke granice. Pljačkaši dižu u vazduh drveni most koji se proteže preko rijeke [[Rio Grande]] dok grupa pokušava da pređe, bacajući cijelu Thorntonovu grupu u rijeku, ali iscrpljena grupa nastavlja svoju potjeru.
[[Datoteka:Wild Bunch Agua Verde.jpg|thumb|Režiser priprema vrhunske sekvence oružanog obračuna u "Agua Verde-u" (Hacienda Ciénaga del Carmen).]]

Pike, predosjećajući da bi ga Mapache mogao prevariti, skriva robu i daje svojim ljudima da je prodaju Mapacheu u odvojenim količinama. Međutim, Mapache doznaje od Teresine majke da je Angel ukrao nešto oružja i otkriva to dok Angel i Dutch dostavljaju posljednje sanduke oružja. Angel očajnički pokušava pobjeći, ali biva uhvaćen i pretučen. Mapache pušta Dutcha nakon što je rekao da je Angel lopov koji zaslužuje kaznu, a Dutch tada govori Pikeu i ostalima šta se dogodilo. Sykes je ranjen od strane Thorntonove grupe dok je osiguravao konje u rezervi. Dutch kritizira Thorntona zbog saradnje sa željeznicom, ali Pike kaže da je Thornton "dao riječ" željeznici i da to mora ispuniti. Dutch ljutito izjavljuje: "Na to se ne računa, važno je kome ćete to dati." Pike i banda zakopavaju većinu zlata i vraćaju se u Agua Verde, gdje građani i vojnici pijani slave prodaju oružja, a Mapache vuče Angela kroz grad na konopcu vezanom za stražnji dio njegovog automobila. Mapache odbija da proda Angela nazad bandi, a nakon perioda razmišljanja tokom posjete bordelu, Pike i ostali se naoružavaju kako bi silom spasili svog prijatelja.

Mapache u početku pristaje da pusti Angela, da bi mu u posljednjoj sekundi prerezao za vrat. Banda odmah otvara vatru i puca na generala. Dok su obližnji vojnici ukočeni od šoka, Pike mirno nacilja i ubija Mohra. Tad započinje krvava pucnjava u kojoj stradavaju Pike, Dutch i preostali članovi bande, Mohrovog pomoćnik, svi članovi Mapacheovog užeg tima i većinu okupljenih trupa. Thornton dolazi i nalazi Pikea već mrtvog. Thornton pronalazi napunjen revolver na Pikeovom pojasu i uzima to kao znak da su dani ljudi poput njega prošli. Osjećajući se zastarjelim i umornim, Thornton dozvoljava preostalim članovima grupe da pohlepno oduzmu imovinu Pikea i njegovih ljudi prije nego što ih odvede u Teksas po nagradu, dok on sve posmatra sa strane. Nakon nekog vremena, Sykes dolazi sa starješinom iz Angelovog sela i grupom pobunjenika, ukazujući da su sustigli lovce na ucjene, osvetili smrt bande i da su ih propisno sahranili. Sykes poziva Thorntona da se pridruži nadolazećoj revoluciji protiv meksičke vlade. Thornton se nasmiješi i odjaše s njima.

== Uloge ==
{{col-begin|width=70%}}
{{col-break}}
* [[William Holden]] - Pike Bishop
* [[Ernest Borgnine]] - "Dutch" Engstrom
* [[Robert Ryan]] - Deke Thornton
* [[Edmond O'Brien]] - Freddie Sykes
* [[Warren Oates]] - Lyle Gorch
* [[Jaime Sánchez (glumac)|Jaime Sánchez]] - Angel
* [[Ben Johnson (actor)|Ben Johnson]] - Tector Gorch
* [[Emilio Fernández]] - general Mapache
* [[Strother Martin]] - Coffer
* [[L. Q. Jones|L.Q. Jones]] - T.C.
* [[Albert Dekker]] - Pat Harrigan
{{col-break}}
* [[Bo Hopkins]] - Clarence "Crazy" Lee
* [[Jorge Russek]] - Major Zamorra
* [[Alfonso Arau]] - pukovnik Herrera
* [[Dub Taylor]] - Wainscoat
* [[Chano Urueta]] - Don José
* [[Elsa Cárdenas]] - Elsa
* [[Fernando Wagner]] - komandant Mohr
* [[Rayford Barnes]] - Buck
* Stephen Ferry - narednik McHale
* [[Sonia Amelio]] - Teresa
* [[Aurora Clavel]] - Aurora
{{col-break}}
{{col-end}}
== Produkcija ==
U aprilu 1965. producent Reno Carrell odabrao je originalnu priču i scenarij Walona Greena i Roya Sicknera, pod nazivom "Divlja horda".<ref>{{cite news|title=MOVIE CALL SHEET: Star Sought for Bond Role|author=Martin, Betty|work= Los Angeles Times |date=14. 4. 1965|page= D18}}</ref> Godine 1967. producenti [[Warner Bros.-Seven Arts]] Kenneth Hyman i Phil Feldman bili su zainteresirani da Sam Peckinpah prepravi i režira avanturistički film pod nazivom ''The Diamond Story''. Profesionalni izopćenik zbog poteškoća u produkciji svog prethodnog filma, ''[[Major Dundee]]'' (1965), i otpuštanja sa snimanja filma ''[[The Cincinnati Kid]]'' (1965), Peckinpahova reputacija se poboljšala nakon njegovog hvaljenog rada na televizijskom filmu ''[[Noon Wine (1966)|Noon Wine]]'' (1966). U to vrijeme, scenarij [[William Goldman|Williama Goldmana]] za film ''[[Butch Cassidy i Sundance Kid]]'' je nedavno kupio [[20th Century Fox]]. Alternativni scenarij dostupan u studiju bio je ''Divlja horda''. Ubrzo je odlučeno da se ''Divlja horda'', koji je imao nekoliko sličnosti s Goldmanovim radom, producira kako bi nadmašio ''Butcha Cassidyja'' u kinima.<ref>{{Cite news
  | last =Carroll | first =E. Jean
  | title =Last of the Desperadoes: Dueling with Sam Peckinpah
  | newspaper =Rocky Mountain Magazine
  | date =mart 1982
  }}</ref><ref>{{cite book |first=David |last=Weddle|author-link= David Weddle| title=If They Move...Kill 'Em!| publisher=Grove Press |year = 1994|pages=257–263 | isbn= 0-8021-3776-8 }}</ref><ref>{{cite book |first=Garner |last=Simmons | title=Peckinpah, A Portrait in Montage|url=https://archive.org/details/peckinpahportrai0000simm | publisher=University of Texas Press |year = 1982|pages=[https://archive.org/details/peckinpahportrai0000simm/page/73 73]–81 | isbn= 0-292-76493-6 }}</ref><ref>{{cite book |first=David |last=Weddle|author-link= David Weddle| title=If They Move...Kill 'Em!| publisher=Grove Press |year = 1994|pages=307–309 | isbn= 0-8021-3776-8 }}</ref>

=== Scenarij ===
Do jeseni 1967. Peckinpah je ponovo pisao scenarij i pripremao se za produkciju. Glavno snimanje je u potpunosti obavljeno na lokaciji u Meksiku, posebno u mjestu Hacienda Ciénaga del Carmen (duboko u pustinji između gradova [[Torreón]]a i [[Saltillo]]a, [[Coahuila]]) i na rijeci [[Rio Nazas]].<ref>{{cite book |first=David |last=Weddle|author-link= David Weddle| title=If They Move...Kill 'Em!| publisher=Grove Press |year = 1994|page=323 | isbn= 0-8021-3776-8 }}</ref> Peckinpahov epski rad inspiriran je njegovom željom da se vrati filmovima, nasilju koje se vidi u filmu [[Bonnie i Clyde (film)|Bonnie i Clyde]] (1967.), rastućom frustracijom SAD-a sa [[Vijetnamski rat|Vijetnamskim ratom]], i onim što je on smatrao potpunim nedostatkom stvarnosti viđenim u vesternima do tada.<ref name="Weddle 1994 310–331">{{cite book |first=David |last=Weddle|author-link= David Weddle| title=If They Move...Kill 'Em!| publisher=Grove Press |year = 1994|pages=310–331 | isbn= 0-8021-3776-8 }}</ref><ref name="Hoberman">{{cite news|last=Hoberman|first=J.|title=The Charge of the Peckinpah Brigade|url=https://www.nytimes.com/2005/04/03/movies/03hobe.html|access-date=21. 5. 2013|newspaper=The New York Times|date=3. 4. 2005|quote=To see the extended "Major Dundee" is to see the smoking ruin from which Peckinpah's masterpiece arose.}}</ref> Bacio je se na posao da snimi film koji prikazuje ne samo opako nasilje tog perioda, već i grubijane koji pokušavaju da prežive to doba. Postojje sličnosti s više scena iz drugih filmova kao što su ''Major Dundee'', uključujući usporene akcione sekvence (inspirirane radom [[Akira Kurosawa|Akire Kurosawe]] u filmu ''[[Sedam samuraja]]'' (1954), likovi koji napuštaju selo kao da su pogrebna povorka, te korištenje neiskusnih mještana kao statista.<ref name="Weddle 1994 310–331"/><ref name="Hoberman"/>

=== Dodjela uloga ===
[[Datoteka:Wild Bunch Peckinpah & Holden.jpg|thumb|Na Peckinpahovu koncepciju lika Pikea Bishopa snažno je utjecao glumac William Holden]]
Peckinpah je razmatrao mnoge glumce za ulogu Pikea Bishopa prije odabira [[William Holden|Williama Holdena]]. U listu su uključeni: [[Richard Boone]], [[Sterling Hayden]], [[Charlton Heston]], [[Burt Lancaster]], [[Lee Marvin]], [[Robert Mitchum]], [[Gregory Peck]] i [[James Stewart]]. Marvin je zapravo prihvatio ulogu, ali se povukao nakon što mu je ponuđeno više novca da glumi u filmu ''[[Oboji svoja kola (film)|Oboji svoja kola]]'' (1969).<ref>{{cite book |first=David |last=Weddle|author-link= David Weddle| title=If They Move...Kill 'Em!| publisher=Grove Press |year = 1994|pages=319 | isbn= 0-8021-3776-8 }}</ref> Peckinpahova prva dva izbora za ulogu Dekea Thorntona bili su [[Richard Harris]] (koji je glumio u filmu ''[[Major Dundee]]'') i [[Brian Keith]] (koji je radio s Peckinpahom na TV seriji ''[[Zapadnjak (TV serija)|Zapadnjak]]'' (1960.) i ''[[Smrtonosni drugovi]]'' (1961)). Harrisu se nikada nije službeno obratilo; Keitha su pitali, ali je on to odbio. Robert Ryan je konačno dobio ulogu nakon što ga je Peckinpah vidio u akcijskom filmu s tematikom iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] ''[[Dvanaestorica žigosanih]]'' (1967). Ostali glumci koji su razmatrani za ulogu bili su: [[Henry Fonda]], [[Glenn Ford]], [[Van Heflin]], Ben Johnson (kasnije glumio Tectora Gorcha) i [[Arthur Kennedy (glumac)|Arthur Kennedy]].<ref>{{cite web|last1=Crawley|first1=Tony|title=The Wild Bunch|url=http://crawleyscastingcalls.com/index.php?option=com_movies&Itemid=60&id=100&lettre=SPEC|website=Crawley's CastingCalls|access-date=6. 10. 2014}}</ref>

Uloga Mapachea pripala je Emiliju Fernándezu, meksičkom filmskom redatelju, piscu, glumcu i prijatelju Peckinpaha. Među onima za koje se smatralo da će igrati Dutcha Engstroma bili su [[Charles Bronson]], [[Jim Brown]], [[Alex Cord]], [[Robert Culp]], [[Sammy Davis Jr.]], [[Richard Jaeckel]], [[Steve McQueen (glumac)|Steve McQueen]] i [[George Peppard]]. [[Ernest Borgnine]] izabran je na osnovu njegove glume u filmu ''Dvanaestorica žigosanih'' (1967).<ref>{{cite book |first=David |last=Weddle| author-link= David Weddle| title=If They Move...Kill 'Em!| publisher=Grove Press |year = 1994|pages=320 | isbn= 0-8021-3776-8 }}</ref> [[Robert Blake (glumac)|Robert Blake]] bio je prvi izbor da glumi Angela, ali je tražio previše novca. Peckinpah je bio impresioniran Jaimeom Sánchezom u filmskoj adaptaciji ''[[Zalagaoničar (film)|Zalagaoničar]]'' [[Sidney Lumet]]a i zahtijevao je da on bude izabran za ulogu Angela.<ref>{{cite book |first=David |last=Weddle|author-link= David Weddle| title=If They Move...Kill 'Em!| publisher=Grove Press |year = 1994|pages=321 | isbn= 0-8021-3776-8 }}</ref> Glumac [[Albert Dekker]] dobio je ulogu Harrigana, detektiva za željeznie. ''Divlja horda'' bio je njegov posljednji film, budući da je umro samo nekoliko mjeseci nakon što su njegove posljednje scene dovršene.<ref>{{cite book|last1=Jarlett|first1=Franklin|title=Robert Ryan: A Biography and Critical Filmography|date=1. 11. 1997|publisher=Performing Arts|isbn=0-7864-0476-0|page=148|url=https://books.google.com/books?id=NbJfHbQXJVsC&q=Albert+Dekker+death+after+the+wild+bunch&pg=PA148|access-date=6. 10. 2014}}</ref> [[Bo Hopkins]] imao je samo nekoliko televizijskih uloga u svom biografiji kada je glumio Clarencea "Crazy" Leeja. [[Warren Oates]] glumio je Lylea Gorcha, i prethodno je radio s Peckinpahom na TV seriji ''[[The Rifleman]]'' i njegovim prethodnim filmovima ''[[Jaši po visokoj zemlji]]'' (1962.) i ' '[[Major Dundee]]'' (1965.).

=== Snimanje ===
[[Datoteka:Wild Bunch still opening scene.jpg|thumb|Peckinpah (krajnje desno) režira početnu scenu dok se ujaše u grad.]]
Film je snimljen [[Anamorfni format|anamorfnom formatu]]. Peckinpah i njegov snimatelj, [[Lucien Ballard]], također su koristili telefoto sočiva, koja su omogućavala da se objekti i ljudi zajedno u pozadini i u prvom planu komprimiraju u perspektivi. Efekat se najbolje vidi na snimcima u kojima banda ide u šetnju do Mapacheovog štaba da oslobodi Angela. Dok hodaju naprijed, konstantan protok ljudi prolazi između njih i kamere; većina ljudi u prvom planu je oštro fokusirana kao banda.

Do završetka snimanja, Peckinpah je snimio 101&nbsp;km trake filma sa 1288 kamera. Lombardo i Peckinpah ostali su u Meksiku šest mjeseci da bi uradili montažu. Nakon početnih rezova, početna sekvenca pucnjave trajala je 21 minutu. Izrezivanjem kadrova iz određenih scena i isjecanjem drugih, uspjeli su fino smanjiti početnu pljačku na pet minuta. Kreativna montaža postala je model za ostatak filma i "zauvijek će promijeniti način na koji će se filmovi snimati".<ref>{{cite book |first=David |last=Weddle|author-link= David Weddle| title=If They Move...Kill 'Em!| publisher=Grove Press |year = 1994|pages=356 | isbn= 0-8021-3776-8 }}</ref>

Peckinpah je izjavio da je jedan od njegovih ciljeva za film bio da publici da "neku predstavu o tome šta znači biti upucan". U tom cilju dogodio se nezaboravan incident, dok je Peckinpahova ekipa konsultovala njega o efektima "pucnjave" koji će se koristiti u filmu. Nezadovoljan rezultatima lažnih tragova krvi na odjeći koje je njegova ekipa donijela na snimanje, Peckinpah je ogorčeno uzviknuo: "To nije ono što želim! To nije ono što želim!" zatim zgrabio pravi revolver i ispalio ga u obližnji zid. S ispražnjenim pištoljem, Peckinpah je zavikao na svoju zapanjenu posadu: "To je efekat koji želim!" Također je promijenio zvučne efekte pucnjave na filmu. Prije su svi pucnji u filmovima Warner Brosa, zvučali identično, bez obzira na vrstu oružja iz kojeg se ispaljuje. Peckinpah je insistirao da svaka različita vrsta vatrenog oružja ima svoj specifični zvučni efekat kada se ispali.

=== Montaža ===
Montaža filma je značajna po tome što su kadrovi iz više uglova spojeni u brzom nizu, često različitim brzinama, stavljajući veći naglasak na haotičnu prirodu akcije i pucnjave.<ref>{{cite book|last=Dancyger|first=Ken|title=The Technique of Film and Video Editing|year=2010|publisher=Focal Press|location=New York|isbn=978-0-240-81397-4|page=144|url=https://books.google.com/books?id=m20GrX-ZmmoC&q=peckinpah+the+wild+bunch+editing&pg=PA144}}</ref> Lou Lombardo, koji je prethodno radio s Peckinpahom na filmu "Noon Wine", lično je bio angažiran od strane režisera Peckinpaha da montira ''Divlju hordu''. Peckinpah je želio montažera koji bi mu bio odan. Lombardova mladost je također bila plus, jer nije bio vezan tradicionalnim konvencijama.

Jedan od prvih Lombardovih doprinosa bio je da Peckinpahu prikaže epizodu TV serije ''Felony Squad'' koju je montirao 1967. Epizoda pod nazivom ''Moja mama se izgubila'' uključivala je usporenu sekvencu u kojoj je [[Joe Don Baker]] ubijen od strane policije. Scena je imala usporenu snimku pomiješanu s normalnom brzinom, i snimana je sa 24 kadra u sekundi, ali je optički štampana trostruko sa 72 kadra u sekundi.<ref name="david a. cook">{{cite book |last=Cook |first=David A. |chapter=Ballistic Balletics: Styles of Violent Representation in The Wild Bunch and After |title=Sam Peckinpah's The Wild Bunch |url=https://archive.org/details/sampeckinpahswil00prin |url-access=limited |editor1-first=Stephen |editor1-last=Prince |year=1999|publisher=Cambridge University Press|location=New York|isbn=0521586062|page=[https://archive.org/details/sampeckinpahswil00prin/page/n157 145]}}</ref> Peckinpah je navodno bio oduševljen i rekao je Lombardu: "Hajde da probamo nešto od toga kada stignemo u Meksiko!" Režiser bi snimao glavne pucnjave sa šest kamera, koje su radile pri različitim brzinama filma, uključujući 24 kadra u sekundi, 30 kadrova u sekundi, 60 kadrova u sekundi, 90 kadrova u sekundi i 120 kadrova u sekundi. Kada se scene na kraju spoje, radnja bi se pomjerala sa spore na brzu i dalje na sporiju, dajući vremenu elastičan kvalitet koji do tada nije bio viđen u filmovima.<ref>{{cite book |first=David |last=Weddle|author-link= David Weddle| title=If They Move...Kill 'Em!| publisher=Grove Press |year = 1994|pages=333–334 | isbn= 0-8021-3776-8 }}</ref>

Dalja montaža je urađena kako bi se osigurala povoljna ocjena od strane [[MPAA]], koji je bio u procesu uspostavljanja [[Sistem ocjenjivanja filmova Američkog udruženja za rangiranje filmova|sistema ocjenjivanja]]. Peckinpah i njegovi montažeri skratili su film kako bi zadovoljili nove, ekspanzivne parametre R-rejtinga koji su, po prvi put, označili film kao neprikladan za djecu. Bez ovog novog sistema rangiranja, film ne bi mogao biti prikazan sa svojim eksplicitnim scenama krvoprolića.<ref>{{cite book |last=Prince |first=Stephen |author-link=Stephen Prince |title=Sam Peckinpah's The Wild Bunch |url=https://archive.org/details/sampeckinpahswil00prin |url-access=limited |year=1999 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK |isbn=0-521-58433-7 |pages=[https://archive.org/details/sampeckinpahswil00prin/page/n27 15]–16 |editor1-first=Stephen |editor1-last=Prince |chapter=Savage Poet of American Cinema}}</ref>

== Teme ==
Kritičari filma ističu temu kraja ere odmetničkih revolveraša. Na primjer, lik Pikea Bishopa savjetuje: "Moramo početi razmišljati o svijetu bez našeg oružja. Ti dani se brzo bliže." Banda živi po anahronom kodeksu časti za kojeg nema mjesta u društvu 20. vijeka. Također, kada banda pregleda Mapacheov novi automobil, oni vide da to označava kraj putovanja konjem, što je simbol i u Peckinpahovim filmovima ''Jaši visokom zemljom'' (1962) i ''[[Balada o Cable Hogueu]]'' (1970).<ref>{{cite book |first=Garner |last=Simmons| title=Peckinpah, A Portrait in Montage|url=https://archive.org/details/peckinpahportrai0000simm | publisher=University of Texas Press |year = 1982|pages=[https://archive.org/details/peckinpahportrai0000simm/page/82 82] | isbn= 0-292-76493-6 }}</ref>

Nasilje koje je bilo mnogo kritizirano 1969. i dalje je kontroverzno. Peckinpah je primijetio da je to alegorija američkog rata u Vijetnamu, čije se nasilje svake noći prenosilo u američkim domovima u vrijeme večere. Pokušao je da prikaže nasilje oružjem uobičajeno za historijski period vesterna, pobunivši se protiv dezinficiranih, beskrvnih televizijskih vesterna i filmova koji glamuriziraju pucnjave i ubistva: "Smisao filma je da uzmemo ovu fasadu filmskog nasilja i otvorimo je, uključimo ljude u nju tako da oni upadnu u sindrom predvidljive reakcije holivudske televizije, a onda to izvrnuti da ne bude više zabavno, nego nešto ružno, brutalno i prokleto grozno; nije zabava i igra, kauboji i Indijanci. To je užasna, ružna stvar, a ipak postoji određeni odgovor koji dobiješ od toga, uzbuđenje, jer smo svi mi nasilni ljudi." Peckinpah je koristio nasilje kao [[Katarza|katarzu]], vjerujući da će njegova publika biti očišćena od nasilja ako mu bude eksplicitno svjedočila na ekranu. Kasnije je priznao da je pogriješio, primijetivši da je publika radije uživala nego da se zgrozila nasiljem u njegovim filmovima, što ga je dosta mučilo.<ref>{{cite book |first=David |last=Weddle|author-link= David Weddle| title=If They Move...Kill 'Em!| publisher=Grove Press |year = 1994|pages=334 | isbn= 0-8021-3776-8 }}</ref>

Izdaja je sekundarna tema ''Divlje horde''. Likovi pate od saznanja da su izdali prijatelja i prepustili ga njegovoj sudbini, kršeći tako sopstveni kodeks časti kada im to odgovara ("10,000 dolara prekida užasno mnogo porodičnih veza"). Međutim, Bishop kaže: "Kada staneš na stranu čovjeka, ostaješ uz njega, a ako to ne možeš, onda si kao neka životinja."<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=NjLdMBBPQUcC&pg=PA163 |page=163 |title=Sam Peckinpah's Feature Films |last=Dukore |first=Bernard Frank |publisher=University of Illinois Press |year=1999 |isbn=0-252-06802-5}}</ref> Takve oprečne ideje dovode do nasilnog završetka filma, jer preostali muškarci smatraju da je njihovo napuštanje Angela nepodnošljivo. Bishop se sjeća u flešbeku svojih izdaja, posebno kada je napustio Dekea Thorntona, kada ih sustiže ruka zakona i kada je napustio Ludog Leeja u željezničkoj kancelariji nakon pljačke, navodno da bi čuvao taoce. Kritičar [[David Weddle]] piše da je "poput Conradovog ''[[Lord Jim]]a'', herojstvo Pikea Bishopa potaknuto silnom krivicom i očajničkom željom da umre."<ref>Weddle, pg. 318</ref>

==Distribucija==
Film je imao premijeru 18. juna 1969. u kinu Pix u Los Angelesu i zaradio je 39,200 dolara u prvoj sedmici.<ref>{{cite magazine|magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]|date=2. 7. 1969|page=9|title=L.A. Biz Soars; 'Gold' Racy $27,000; 'Fools' Big 21G, 'Cold Day' Torrid 16G; 'Bunch' Boff 35G, 'Grit' 24G, 2}}</ref> Snimljen s budžetom od 6 miliona dolara, film je zaradio 10,5 miliona dolara na američkim blagajnama 1970. godine i još 638,641 dolara u SAD-u sa obnovljenim izdanjem 1995. godine, što je ukupno 11,138,641 dolara.<ref name="ReferenceA"/> Bio je to 17. po redu film sa najvećom zaradom za 1969. godinu.
===Verzije===
Bilo je nekoliko verzija filma:
* Originalno, evropsko izdanje iz 1969. traje 145 minuta, s pauzom po zahtjevu distributera, prije pljačke voza
* Originalno američko izdanje iz 1969. traje 143 minuta
* Drugo, američko izdanje iz 1969. traje 135 minuta, skraćeno kako bi se omogućilo više projekcija
* Ponovno izdanje iz 1995. (označeno kao "Originalna režiserova verzija", dostupno za kućni video traje 145 minuta i identično je evropskom izdanju iz 1969.<ref>{{cite web|url= https://www.tcm.com/tcmdb/title/21717/the-wild-bunch#articles-reviews|title=Articles|website= TCM.com|access-date=3. 11. 2022}}</ref>

Godine 1993. [[Warner Bros]]. je ponovo prijavio film [[MPAA]] odboru za rangiranje filmova prije očekivanog ponovnog objavljivanja. Na iznenađenje studija, film koji je prvobitno dobio "R" rejting ponovo je ocijenjen kao [[NC-17]], što je odložilo objavljivanje dok se na odluku nije uložila žalba.<ref>{{cite magazine |title=Tough 'Bunch' |magazine=Entertainment Weekly |url=https://ew.com/article/1994/10/21/tough-bunch/ |access-date=26. 6. 2022 |date=21. 10. 1994 |archive-date=10. 10. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141010122925/http://www.ew.com/ew/article/0,,304153,00.html |url-status=dead }}</ref> Kontroverza je bila povezana s 10 dodatnih minuta dodanih filmu, iako nijedan od ovih snimaka nije sadržavao eksplicitno nasilje. Warner Bros. je skratio neke snimke kako bi smanjio vrijeme trajanja i osigurao dodatne dnevne projekcije.<ref>{{cite news |work=[[The San Francisco Examiner]] |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/1995/03/03/DD28702.DTL&type=printable | title='Wild Bunch' Rides Again / Director's cut of '69 classic | last=Powell | first=George | access-date=3. 11. 2022 | date=3. 3. 1995}}</ref> Kada je restaurirani film konačno stigao na ekrane u martu 1995. jedan recenzent je primijetio:

<blockquote>Vraćanjem 10 minuta filma, složena priča sada se uklapa na besprijekoran način, popunjavajući one praznine pronađene u prethodnom kino izdanju, i dokazujući da je Peckinpah bio u pravu, što je njegovo najveće postignuće. ... A jedna preovlađujuća karakteristika koju režiserski rez čini nezaboravnim su mnoga lica djece, bilo da se igraju ili pjevaju, većina reakcija na ono što se dešava na ekranu je kroz oči nevine i imitativne djece.<ref>{{cite news |work=[[San Francisco Chronicle]] |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/1995/03/03/DD28702.DTL&type=printable | title='Wild Bunch' Rides Again / Director's cut of '69 classic | last=Stack | first=Peter | access-date=13. 4. 2010 | date=3. 3. 1995}}</ref></blockquote>

Gotovo sve verzije filma uključuju scene koje nedostaju. Warner Bros. je 10. januara 2006. objavio novo restauriranu verziju u posebnom izdanju na dva diska.<ref>{{Cite book|url=https://www.worldcat.org/oclc/225082112|title=The wild bunch|date=4. 7. 2006|oclc=225082112|via=Open WorldCat}}</ref> Verzija uključuje audio komentar Peckinpahovih kritičara, dva dokumentarna filma o snimanju filma (jedan od njih je nominiran za Oscara ''[[Divlja horda: Album u montaži]]''),<ref>Archived at [https://ghostarchive.org/varchive/youtube/20211211/Dz7NOQafoio Ghostarchive]{{cbignore}} and the [https://web.archive.org/web/20150127132131/https://www.youtube.com/watch?v=Dz7NOQafoio Wayback Machine]{{cbignore}}: {{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=Dz7NOQafoio|title="Breathing Lessons" winning Best Documentary Short|via=YouTube}}{{cbignore}}</ref> i nikada ranije viđene snimke.<ref>{{cite web|last1=Erickson|first1=Glenn|title=Sam Peckinpah's The Legendary Westerns Collection|url=http://www.dvdtalk.com/dvdsavant/s1860peck.html|website=DVD Talk|access-date=6. 10. 2014}}</ref>

== Kritike ==
[[Vincent Canby]] je započeo svoju recenziju nazivajući film "veoma lijepim i prvim zaista interesantnim vesternom napravljenim u Americi u posljednjih nekoliko godina. Također je toliko pun nasilja - intenziteta koji se teško može podržati pričom - potaknuće mnoge ljude koji ne znaju pravi efekat nasilja u filmu (kao što ja ne znam) da napišu automatske osude tog nasilja."<ref name=Canby>{{cite news| url=https://movies.nytimes.com/movie/review?res=EE05E7DF1730E774BC4E51DFB0668382679EDE | title= The Wild Bunch (1969) |date=26. 6. 1969 | work=[[The New York Times]] | last= Canby | first=Vincent | author-link=Vincent Canby | access-date=13. 4. 2010}}</ref> On je primijetio: "Iako su konvencionalne i poetske akcione sekvence filma izuzetno dobre i njegovi pejzaži prelijepo snimljeni... najzanimljivije su one s gotovo veselim prikazom haosa, korupcije i poraza". O glumcima je posebno prokomentirao Williama Holdena: "Nakon godina dosadnih nastupa u dosadnim filmovima, Holden se galantno vraća u ''Divljoj hordi''. Izgleda starije i umorno, ali ima stila, i kao muškarac i kao filmski lik koji istrajava da radi ono što je oduvijek radio, ne zato što zaista želi novac, već zato što jednostavno nema šta drugo da radi."<ref name=Canby />

''[[Time (magazin)|TIME]]'' je također pohvalio Holdenov nastup, opisujući ga kao njegov najbolji od filma ''[[Stalag 17]]'' (film iz 1953. za koji je na [[26. dodjela "Oscara"|26. dodjeli]] [[Oscara]] osvojio nagradu), napominjući da je Robert Ryan dao "scenski prikaz svoje karijere" i zaključujući da "Divlja horda sadrži dosta grešaka" (kao što su flešbekovi urađeni s iznenađujućom nespretnošću"), ali "njegova postignuća su više nego dovoljna da potvrde da Peckinpah, zajedno sa [[Stanley Kubrick|Stanleyjem Kubrickom]] i [[Arthur Penn|Arthurom Pennom]], pripada među najboljima novije generacije američkih filmaša."<ref>{{cite magazine| title= New Movies: Man and Myth |url= http://www.time.com/time/printout/0,8816,844896,00.html |archive-url= https://archive.today/20120914104756/http://www.time.com/time/printout/0,8816,844896,00.html |url-status= dead |archive-date= 14. 9. 2012 | date=20. 6. 1969 | magazine=[[Time (magazine)|Time]] | access-date=13. 4. 2010}}</ref>

U retrospektivi iz 2002. [[Roger Ebert]], koji je "vidio originalnu verziju na svjetskoj premijeri 1969. godine, tokom zlatnog doba privatnih prikazivanja, kada je Warner Bros. prikazao pet svojih novih filmova na Bahamima za 450 kritičara i novinara", rekao je da je tada javno proglasio film remek-djelom tokom konferencije za novinare, potaknut komentarima "reportera iz magazina ''[[Reader's Digest]]'' koji je ustao i pitao "Zašto je ovaj film ikada snimljen?" On je uporedio film s filmom ''[[Pakleni šund]]'': "koji je također bio hvaljen i osuđivan s jednakom žestinom."<ref>{{cite news| title= The Wild Bunch (1969) |url= https://www.rogerebert.com/reviews/great-movie-the-wild-bunch-1969  | date=29. 9. 2002 | work=[[Chicago Sun-Times]] | last=Ebert| first=Roger| author-link=Roger Ebert | access-date=26. 6. 2022}}</ref>"Ono što je ''[[Građanin Kane]]'' bio za ljubitelje filma 1941. ''Divlja horda'' je bio za sineaste 1969. godine," napisao je filmski kritičar [[Michael Sragow]], koji je dodao da je Peckinpah "producirao američki film koji je jednak ili nadmašuje najbolje od [[Akira Kurosawa|Kurosawe]]: [[Gotterdammerung]] vesterna."<ref>{{cite news|last=Sragow|first=Michael|title='Wild Bunch' is western writ large|url=http://articles.baltimoresun.com/2003-02-14/features/0302140119_1_wild-bunch-peckinpah-quiet-american|access-date=21. 5. 2013|newspaper=The Baltimore Sun|date=14. 2. 2003|archive-date=15. 10. 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20181015064339/http://articles.baltimoresun.com/2003-02-14/features/0302140119_1_wild-bunch-peckinpah-quiet-american|url-status=dead}}</ref>

Danas film ima rejting od 91% na [[Rotten Tomatoes]] s prosječnom ocjenom od 8.8/10 na osnovu recenzija 65 kritičara s konsenzusom koji navodi: "''Divlja horda'' je šokantna, nasilna balada Sama Peckinpaha posvećena starom svijetu i žanru koji umire".<ref>{{cite web|url=http://www.rottentomatoes.com/m/1059489-wild_bunch/|title=The Wild Bunch|website=[[Rotten Tomatoes]]}}</ref> Film je naveden kao omiljeni film snimatelja [[Roger Deakins|Rogera Deakinsa]],<ref>{{Cite web|url=https://aframe.oscars.org/news/post/internet-goodie-alert-roger-deakins-handwritten-list-of-favorite-films|title = Internet Goodie Alert: Roger Deakins' Handwritten List of Favorite Films}}</ref> a režiserka [[Kathryn Bigelow]] ga je navela kao jedan od njenih pet najomiljenijih filmova.<ref>{{Cite web |date=3. 4. 2022 |title=Kathryn Bigelow's five favourite films of all time|url=https://faroutmagazine.co.uk/kathryn-bigelows-five-favourite-films-of-all-time/ |access-date=3. 11. 2022 |language=en-US}}</ref> U anketi iz 2012 BFI-ja za Najveće filmove svih vremena, ''Divlja horda'' je dobio 27 glasova kritičara i režisera kao što su [[Michael Mann]], [[Paul Schrader]] i [[Edgar Wright]].<ref>{{Cite web |title=Votes for The Wild Bunch (1969) {{!}} BFI |url=https://www2.bfi.org.uk/films-tv-people/4ce2b6bad3a0d/sightandsoundpoll2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171106034551/http://www.bfi.org.uk/films-tv-people/4ce2b6bad3a0d/sightandsoundpoll2012 |url-status=dead |archive-date=6. 11. 2017 |access-date=28. 5. 2022 |publisher=British Film Institute}}</ref>

=== Odabrana kritika ===
Nasilje ima mnogo oblika, veličina i obrazaca. Prije dvadeset i šest godina, kada je prvi put prikazana ''Divlja horda'' Sama Peckinpaha, izazvao je pometnju zbog svog oštrog, beskompromisnog stila. Pogibije u ovom filmu nisu ni sterilne ni herojske. Kada se puca iz pištolja, rezultat je neizbježno ispunjen neredom. Na mnogo načina, posebno u svojoj odlučnosti da ne veliča krvoproliće, film dijeli ključne teme s filmom ''[[Nepomirljivi (1992)|Nepomirljivi]]'' [[Clint Eastwood|Clinta Eastwooda]] - samo što je ''Divlja horda'' prikazana dvadeset i tri godine ranije. Klasik u svojoj originalnoj kino-verziji, film je ipak poboljšan s obnovljenih jedanaest minuta snimljenog materijala...

Film je moguće gledati kao pravi akcioni film, iako veoma stilizovan - Peckinpahova upotreba višestrukih uglova i brzih rezova je nevjerovatna. Prisutni su svi tradicionalni elementi žanra: pucnjave, muško prijateljstvo i veliki broj tijela. Režiserove metode orkestriranja napetosti su takve da film ima priličan udio momenata koji vas ostavljaju na rubu stolice. Ali ovdje ima još mnogo toga. ''Divlja horda'' ima nivo za nivoom složenosti čak i izvan očigledne metafore Vijetnama, i strukturiran je da zadovolji diskriminatornije filmske gledaoce.

Lojalnost je svakako jedna od tema. Bez obzira na sve unutrašnje sukobe unutar Bande, veze koje ih povezuju daleko su moćnije od onih koje nastoje da ih razdvoje. Izdaja bilo koje vrste je nezamisliva, što daje dodatni odjek dinamici između Pikea i Thorntona. Nekada drugovi, a sada neprijatelji, samo ih smrt može osloboditi jedno drugog. Zakletve su važne jer učvršćuju lojalnost. Jedna rečenica, koju je izgovorio Pike, rezimira gledište filma: "Kada staneš na čovjekovu stranu, ostaješ uz njega."

Upečatljiviji je način na koji film povezuje djecu s nasiljem koje ih okružuje. Peckinpah ispunjava svoj film mnogim mladim licima, od kojih većina nema dijaloga. Kroz svaku scenu krvoprolića, oni su tu, uplašeno se sklanjaju s puta, očiju koje gutaju scene pokolja, a duše im se polako kvare. Sa sadističkim veseljem, bacaju škorpione crvenim mravima, a zatim ih sve spaljuju. Stariji muškarci, umorni od životnog nasilja, vide djecu kao nevine - "Svi sanjamo da budemo dijete, čak i najgori od nas. Možda najgori od svih nas." - ali ne vide da teškoće rano ostavljaju trag. U filmu uvijek ima djece koja gledaju, do samog kraja. Ovaj prelazak s posmatrača na učesnika pokreće Peckinpahovu poruku.

Za sve koji sumnjaju u važnost ''Divlje horde'', ova nova verzija je preporučljiva za gledanje - prilika da svjedočite stilu koji je utjecao na filmske stvaraoce od [[Martin Scorsese|Scorsesea]] do [[Quentin Tarantino|Tarantina]]. Ne samo da film ilustrira Peckinpahovo majstorstvo u svom mediju, već predstavlja priču koja je efikasna na skoro svim nivoima: emocionalnom, vizuelnom i visceralnom. Ovih dana nema mnogo epskih filmova ovog opsega, tako da je rijetka poslastica osvrnuti se više od dvije decenije unazad i vidjeti nešto na velikom ekranu što je danas jednako moćno i relevantno kao kad je prvi put prikazano.<ref>{{cite web |url=https://www.reelviews.net/reelviews/wild-bunch-the |title=The Wild Bunch |website=reelviews.net |access-date=6. 1. 2024 }}</ref>

[[James Berardinelli]], ''Reelviews.com''
== Dokumentarac ==
Sam Peckinpah i snimanje filma ''Divlja horda'' bili su tema dokumentarnog filma ''[[Divlja horda: Album u montaži]]'' (1996) u režiji i montaži Paula Seydora. Dokumentarac je povod za otkrivanje 72 minuta dugog nijemog, crno-bijelog filmskog snimka Peckinpaha i kompanije na lokaciji u sjevernom Meksiku tokom snimanja filma. Michael Sragow je 2000. godine napisao da je dokumentarni film "divan uvod u Peckinpahov radikalno detaljan historijski film o američkim odmetnicima u revolucionarnom Meksiku; remek djelo koje je dijelom balet predvođen mecima, dijelom rekvijem za prijateljstvo sa Starog Divljeg zapada i dijelom egzistencijalna eksplozija. Seydorov film je također poetski pregled o bezbrojnim mogućnostima filmske režije."<ref>{{cite news |last=Sragow |first=Michael |title=The Wild Bunch |work=Salon |date=20. 10. 2000 |url=http://www.salon.com/2000/10/20/wild_bunch/}}</ref> Seydor i njegov ko-producent Nick Redman bili su nominirani 1997. za [[Oscar za najbolji kratki dokumentarni film|nagradu Akademije za najbolji kratki dokumentarni film]].<ref>{{cite book |publisher=Internet Movie Database|title= The Wild Bunch: An Album in Montage|url=https://www.imdb.com/title/tt0118167/ |access-date=9. 11. 2007}}</ref>

== Rimejk ==
2005. godine je objavljeno da je [[David Ayer]] u završnim pregovorima da režira i napiše rimejk Divlje horde. [[Jerry Weintraub]] bi producirao, a [[Mark Vahradian]] bi bio izvršni producent. Rimejk bi bio moderna reinterpretacija originala, uključujući pljačke, narko kartele i CIA-u.<ref>{{cite web |url= http://www.hollywoodreporter.com/thr/film/brief_display.jsp?vnu_content_id=1001434198|title= Ayer wrangles Warners redo of 'Wild Bunch'|date= 4. 11. 2005|access-date= 15. 8. 2022|first1= Borys|last1= Kit|first2= Sheigh|last2= Crabtree|work= The Hollywood Reporter|archive-url= https://web.archive.org/web/20060616082747/http://www.hollywoodreporter.com/thr/film/brief_display.jsp?vnu_content_id=1001434198|archive-date= 16. 6. 2006}}</ref> 19. januara 2011. Warner Bros. je objavio da je u pripremi rimejk filma.<ref>{{cite news | first=Borys | last=Kit | title=EXCLUSIVE: 'Lethal Weapon,' 'Wild Bunch' Reboots Revived After Warner Bros. Exec Shuffle | url=http://www.hollywoodreporter.com/blogs/heat-vision/lethal-weapon-wild-bunch-reboots-73493 | work=The Hollywood Reporter | date=19. 1. 2011 | access-date=15. 5. 2013}}</ref> Scenarista [[Brian Helgeland]] je angažiran da napiše novi scenarij. Samoubistvo [[Tony Scott|Tonyja Scotta]] 2012. godine, koji je trebalo da režira film, stavilo je projekat u neizvjesnost.<ref>{{cite news| last1=Fritz | first1=Ben | last2=Zeitchik | first2=Steven | title='Top Gun' sequel, 'Wild Bunch' remake were on Tony Scott's to-do list | archive-url=https://web.archive.org/web/20130622013539/http://go.standard.net/story/top-gun-sequel-wild-bunch-remake-were-on-tony-scotts-to-do-list | url=http://go.standard.net/story/top-gun-sequel-wild-bunch-remake-were-on-tony-scotts-to-do-list | work=Los Angeles Times | archive-date=22. 6. 2013 | date=21. 8. 2012 | access-date=13. 3. 2013}}</ref>

Dana 15. maja 2013. ''The Wrap'' je izvijestio da [[Will Smith]] pregovara da glumi i producira rimejk. Nova verzija bi uključivala narko kartele i pratila osramoćenog agenta DEA (Uprava za suzbijanje narkotika) koji okuplja tim da krene u potjeru za meksičkim narkobosom i njegovim bogatstvom. Nije bio izabran režiser, a tražio se novi scenarist.<ref>{{cite web | first=Jeff | last=Sneider | title=Will Smith Sets Sights on 'Wild Bunch' Reboot at Warner Bros. (Exclusive) | url=http://www.thewrap.com/movies/column-post/will-smith-wild-bunch-reboot-warner-bros-exclusive-91506 | website=The Wrap | date=14. 5. 2013 | access-date=15. 5. 2013 | archive-date=7. 6. 2013 | archive-url=https://web.archive.org/web/20130607160957/http://www.thewrap.com/movies/column-post/will-smith-wild-bunch-reboot-warner-bros-exclusive-91506 | url-status=dead }}</ref>

Godine 2015. holivudska insajderska web stranica objavila je da je [[Jonathan Jakubowicz]] trebao napisati i režirati rimejk. "Naši izvori nam također govore da će rimejk ažurirati priču na savremeno okruženje, vrteći se oko CIA-e, opasnih narko kartela i uzbudljive pljačke u pozadini granice između južne Kalifornije i Meksika. Jakubowicz će raditi na osnovu prethodno dostavljenih nacrta autora [[David Ayer|Davida Ayera]] i Briana Helgelanda."<ref>{{cite web|title={Exclusive} Jonathan Jakubowicz Set To Write And Direct "The Wild Bunch" Remake|url=http://www.tracking-board.com/exclusive-jonathan-jakubowicz-set-to-write-and-direct-the-wild-bunch-remake/|website=The Tracking Board|date=20. 10. 2015|access-date=10. 9. 2017}}</ref> Godine 2018. najavljeno je da će [[Mel Gibson]] pisati i režirati novu verziju ''Divlje horde''.<ref>{{cite web|url=https://screenrant.com/wild-bunch-remake-mel-gibson-direct/|title=Mel Gibson To Write & Direct The Wild Bunch Remake|website=Screen Rant|last=Heerema|first=Michael|date=24. 9. 2018|access-date=24. 9. 2018}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://deadline.com/2018/09/mel-gibson-the-wild-bunch-remake-directing-writing-warner-bros-sam-peckinpah-1202470272/|title=Mel Gibson To Co-Write & Direct 'Wild Bunch' Remake At Warner Bros.|first1=Mike Jr.|last1=Fleming|date=24. 9. 2018}}</ref>

== Nagrade i nominacije ==
;Oscari – nominacije
* [[Oscar za najbolji originalni scenarij]] [[Walon Green]] (scenarij/priča) [[Roy N. Sickner]] (priča) Sam Peckinpah (scenarij)
* [[Oscar za najbolju originalnu muziku]] [[Jerry Fielding]]
	
;Udruženje američkih filmskih režisera - nominacija
* Nagrada za najbolju režiju (Sam Peckinpah)

;Nagrade "Satelit" – nominacija
* Najbolji klasični DVD "Legendarna vestern kolekcija Sama Peckinpaha"
	
;Nagrade "Laurel" – nominacije
* Nagrada "Zlatni Laurel" za najbolju akcijsku dramu
* Nominacija za "Zlatni Laurel" za najboljeg sporednog glumca (Robert Ryan)
	
;Udruženje američkih filmskih montažera - nagrade
* Nagrada "Zlatna traka" za najbolju montažu filma
* Nagrada "Zlatna traka" za najbolju montažu zvuka
	
;Nacionalni odbor za zaštitu filma – nagrada
* Nacionalni filmski registar
	
; Nacionalno društvo filmskih kritičara - nagrada
* Najbolja fotografija (Lucien Ballard)
	
; Nagrada "Jules Verne Legendaire" - nagrada
* Sam Peckinpah
	
;Tursko udruženje filmskih kritičara (SIYAD) - treće mjesto
* Najbolji strani film<ref>{{cite web |url=https://www.imdb.com/title/tt0065214/awards/?ref_=tt_awd|title=The Wild Bunch Awards |website=imdb.com |access-date=6. 1. 2023 }}</ref>

== Zanimljivosti ==
* Tokom projekcije u New Yorku, Sam Pekinpah je pozvao Jaya Cocksa iz magazina ''Time'', koji je doveo svog prijatelja [[Martin Scorsese|Martina Scorsesea]]. Sjeli su u praznu projekcijsku sobu Warner Brosa. s dva druga kritičara, Judith Crist i Rexom Reedom. Posljednja scena filma ih je jako oduševila. Scorsese se kasnije prisjetio: "Bili smo hipnotizirani tom scenom; to je očigledno bilo remek-djelo. Bilo je to pravo snimanje filma, korištenje filma na takav način da nijedan drugi oblik ne bi bio poželjan; to se jednostavno nije moglo uraditi na bilo koji drugi način. Vidjeti takvo nešto od američkog režisera bilo je tako uzbudljivo." Cocks se prisjetio da su se on i Scorsese "bukvalno okrenuli jedan prema drugom na kraju i bili zapanjeni. Gledali smo se, vrtjeli glavama, kao da smo upravo izašli iz zajedničkog grozničavog sna."
* Tokom uvodne sekvence pljačke, vide se dvoje djece kako se drže za ruke i gledaju kako jedan od pljačkaša jaše na konju i grabi vreću novca koja leži na zemlji. Dječak u toj sceni je Matthew Peckinpah, sin režisera Sama Peckinpaha.
* Scena [[škorpion]]a koji je bačen u [[mravinjak]] predložio je Emilio Fernández jer su on i njegovi prijatelji to isto radili kao djeca. Scena nije bila u scenariju.
* Deke Thornton opisuje generala Mapachea kao "ubicu za Huertu". Mislio je na generala Victoriana Huertu, koji je svrgnuo i ubio meksičkog predsjednika Francisca I. Madera 1913. godine, pokrenuvši građanski rat. Meksički grad u kojem je snimljen ovaj film, Parras u državi Coahuila, bio je Maderovo rodno mjesto. Emilio Fernández, koji igra Mapachea, bio je sljedbenik kasnijeg meksičkog revolucionara, Adolfa de la Huerta (Victoriano Huerta i Aldofo de la Huerta nisu bili ista osoba i zapravo su predstavljali suprotstavljene frakcije u Revoluciji; Victoriano je umro od [[Ciroza|ciroze]] dok je bio u izgnanstvu u [[El Paso|El Pasu]] 1916. mnogo prije Aldolfovog uspona). Adolfo de la Huerta je na kraju poražen, a Fernandez je uhvaćen, suđeno mu je za izdaju i osuđen je bio na 20 godina zatvora. Pobjegao u Los Angeles, Kalifornija, gdje je pronašao put do filmske industrije i započeo doživotno prijateljstvo s režiserom [[John Ford|Johnom Fordom]]. Nakon što se vratio u Meksiko, postao je glumac i režiser i stekao reputaciju jednog od najvećih filmskih stvaralaca u historiji meksičke kinematografije.
* Šepanje Ernesta Borgninea nije bilo gluma. Slomio je stopalo dok je snimao film ''Split'' (1968.) i morao je nositi gips na snimanju u Meksiku.
* Tokom snimanja nije bilo dovoljno uniformi za sve kaskadere i statiste u pucnjavi. Ako bi nekoga snimali kako biva upucan, kostimeri bi popravljali uniforme tako što bi ispirali lažnu krv, zalijepili i farbali rupe od metaka, osušili boju i poslali bi ili istog ili nekog drugog izvođača da ga ponovo upucaju.
* Prije početka snimanja, William Holden i Sam Peckinpah su se posvađali oko brkova koje je Peckinpah smatrao da bi Holdenov lik, Pike Bishop, nosio, jer Holdenu se navodno nije svidio njegov imidž s brkovima. Peckinpah je pobijedio u raspravi, a Holden je tokom snimanja nosio lažne brkove.
* Posljednja scena koja je bila snimljena je eksplozija mosta preko rijeke Rio Nazasa (zamjena za Rio Bravo). Pet kaskadera - svaki je bio plaćen 2,000 dolara - i korišteno je šest kamera. Scena je snimljena u jednom kadru. Jedna kamera je bila pala u rijeku i izgubila se.<ref>{{cite web |url=https://www.imdb.com/title/tt0065214/trivia/?ref_=tt_trv_trv |title=The Wild Bunch Trivia |website=imdb.com |access-date=6. 1. 2023 }}</ref>

== Reference ==
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|The Wild Bunch (film)}}
* [https://www.loc.gov/static/programs/national-film-preservation-board/documents/wild_bunch.pdf ''Divlja horda''], esej Michaela Wilmingtona u [[Nacionalni filmski registar|Nacionalnom filmskom registru]]
* ''Divlja horda'', esej Daniela Eagana u Američkom filmskom naslijeđu: autoritativni vodič kroz znamenite filmove u Nacionalnom filmskom registru, A&C Black, 2010, str. 647–649; {{ISBN|0826429777}}; [https://books.google.com/books/about/America_s_Film_Legacy.html?id=deq3xI8OmCkC America's Film Legacy: The Authoritative Guide to the Landmark Movies in the National Film Registry]
* {{IMDb title|0065214}}
* {{TCMDb title|21717}}
* {{AllMovie title|54529}}
* {{AFI film|id=19654}}
* [http://www.filmsite.org/wildb.html ''Divlja horda''] na ''Filmsiteu''

{{Filmovi Sama Peckinpaha}}
{{AFI-jevih 10 top 10}}

[[Kategorija:Filmovi iz 1969.]]
[[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]]
[[Kategorija:Američki epski filmovi]]
[[Kategorija:Američki vesterni]]
[[Kategorija:Antivesterni]]
[[Kategorija:Filmovi u režiji Sama Peckinpaha]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Meksiku]]
[[Kategorija:Filmovi s radnjom u Teksasu]]
[[Kategorija:Filmovi snimljeni u Meksiku]]
[[Kategorija:Filmovi o Meksičkoj revoluciji]]
[[Kategorija:Filmovi Warner Brosa]]
[[Kategorija:Filmovi u Nacionalnom filmskom registru Sjedinjenih Američkih Država]]