Feriduddin Attar

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Feriduddin Attar
Rođenje1145.
Smrt19. novembar 1220(1220-11-19) (74–75 godina)
Druga imenaAbū Ḥamīd bin Abū Bakr Ibrāhīm
Zanimanjepjesnik

Abū Ḥamīd bin Abū Bakr Ibrāhīm (perzijski: ابو حامد بن ابوبکر ابراهیم) poznatiji kao Feriduddin Attar je bio sufijski učitelj i pjesnik. Spada među najznačajnije pjesnike klasične perzijske književnosti.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1145. godine u Nišapuru, Perzija. Nakon općeg obrazovanja preuzima travarsku radnju koju je držao njegov otac. Odatle mu i potječe nadimak Attar, što znači trgovac biljem ili apotekar. Tokom mnogobrojnih putovanja širom islamskog svijeta susretao se s brojnim sufijskim učiteljima; s vremenom se u potpunosti posvetio duhovnome životu i postao čuveni sufijski šejh.[1]

Attar za svog života nikada nije pisao hvalospjeve lokalnim vladarima, tako da su sva njegova djela izraz iskrenog stvaralačkog impulsa i stvarni odraz pjesnikovih duhovnih stanja. Sam pjesnik o toj činjenici veli:

Nikad nikom hvalospjeve nisam pjevao
Za biserjem ovog svijeta nisam tragao.

Attar se nikada nije zarad duhovnog puta odrekao posla travara. Također, odrastavši u religioznom ozračju, Attar je još od djetinstva bio naklonjen tesavvufu, te tako u uvodu djela Spomenica dobrih kazuje: Ljubav prema ovoj skupini (sufijama) još od djetinstva talasala je moju dušu, a njihovi riječi radovale su moje srce. Na drugom mjestu kaže: Razlog što sam se prihvatio ovog posla jeste i to što mi je srce takvo da ga osim riječi evlija ništa drugo ne zanima.

Premda je, upoznao mnoge sufijske šejhove svog vremena, nije izvjesno kojem tarikatu je pripadao niti ko je bio njegov šejh. Attar je mnogo utjecao na sufije koje su došle poslije njega. Tako u jednom svom gazelu Dželaludin Rumi kaže:

Attar bijaše duh, a Senai dva oka njegova
mi slijedimo Attara i Senaija
.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Sa sigurnošću se ne zna koliko je dijela Attar napisao. Postoje različita stajališta o tom pitanju. Pouzdano se zna da je on autor sljedećih djela:

  • Knjiga o nedaćama (Musibet-nama)
  • Knjiga o božanskom (Elahi-nama)
  • Knjiga o tajni (Asrar-nama)
  • Knjiga o odabranika (Muhtar-nama)
  • Govor ptica (Muntiq at-Tayr)
  • Knjiga Husrevova (Husrev-nama)
  • Knjiga dragulja (Džavahir-nama)
  • Stanja srca (Šarh-e qalb)
  • Divan kasida i gazela (Divan-e Attar)
  • Spomenica dobrih (Tadhkirat al-Awliya)

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]